DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 89 <-- 89 --> PDF |
IZVADAK IZ PHARE DOKUMENTA, ISBN: 92-828-8416-3 OČUVANJE I ODRŽIVO GOSPODARENJE ŠUMAMA U ZEMLJAMA SREDNJE I ISTOČNE EUROPE Pravni i politički okviri, strukture organizacije i vlasti Ovaj se odlomak ne zasniva samo na izvješću Phare-a o stanju šumarstva u nekoliko zemalja, nego isto tako razmatra rezultate radionica pod nazivom "usmjereno ciljano interventno planiranje ", koje su se održavale u razdoblju od prosinca 1997. do siječnja Donošenje zakona o šumama i šumarstvu Sve zemlje sudionice Phare programa imaju zasebne zakone o šumama. U razdoblju tranzicije bile su potrebne velike promjene u legalnim sustavima i organizacijskim okvirima. Ove su promjene imale značajan utjecaj na državnu administraciju, raspodjelu odgovornosti itd. Zbog njih je porasla napetost između tradicionalnih struktura u šumarstvu i nedavno razvijenih upravnih organa i udruga za zaštitu okoliša (npr. novoosnovana ministarstva za zaštitu okoliša, nevladine udruge itd.) U šumarstvu se morao osigurati značajan razvoj, kako bi se putem unapređenja inventarizacije šuma, planiranog gospodarenja i uvođenja novih sustava, osi- Pregled odgovornosti za upravljanje šumama i zaštitu prirode Zemlja Albanija Bosna i Hercegovina - Federacija BiH - Republika Srpska Bugarska Republika Češka Estonija Mađarska Latvija Litva Makedonija Poljska Rumunjska Slovačka Slovenija Državni organ vlasti zadužen za šumarstvo MP- Središnja uprava šuma i šumskih površina Državna poduzeća Ministarstva poljoprivrede Državno poduzeće srpskih šuma pri MP MP i šumarstva Odjel za šumarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede Odsjek za šumarstvo pri Ministarstvu okoliša Ured za šumarstvo pri MP Odsjek šumarstva pri MP Odsjek šumarstva pri MP Odsjek šumarstva pri MP Odsjek šumarstva pri MO Odsjek šumarstva pri MO Odjel za šumarstvo pri MP Državna šumarska služba pri MP 1998. godine u Mađarskoj, Slovačkoj i Litvi, kako bi što više zainteresiranih stranaka dobilo mogućnost izražavanja vlastitih stajališta. Gdje god je to bilo moguće, rađene su usporedbe sa zahtjevima relevantnih zakona i politika EU o očuvanju šuma i biološke raznolikosti. u zemljama sudionicama Phare programa gurala podrška privatnim vlasnicima šuma i izbjeglo neprimjereno gospodarenje šumama. Većina je zemalja od 1991. godine donijela nove za kone, odnosno značajno promijenila postojeće imajući u vidu i značaj usklađivanja zakonskih okvira sa acquis communautaire. U Makedoniji, na primjer, ključna je promjena to što, u odnosu na zakone iz 1972. godine, novi zakoni uključuju kako državne, tako i šume u privatnom vlasništvu koje jednako podliježu odredbama o planiranju u šumarstvu. Novi zakon šume dijeli na ekonomske i šume posebnih namjena. Državni organ vlasti zadužen za zaštitu prirode Odbor Ministarstva za zaštitu okoliša Odsjek za zašt. prirodnog kulturnog nasljeđa pri MO Uprava nacionalnih parkova pri MO Državna služba za zaštitu prirode pri MO Odsjek za zaštitu prirode i zelenih površina pri MO Odsjek za zaštitu prirode pri MO Ured za očuvanje prirode pri MO Odsjek za zaštitu okoliša pri MO Odsjek za upr. zelenim površinama i biološku raznolikost pri MO Ministarstvo za zaštitu okoliša Odsjek za zaštitu prirode pri MO Ministarstvo za zaštitu okoliša Ministarstvo za zaštitu prirode i zelenih površina Uprava za zaštitu prirode pri MO MP - Ministarstvo poljoprivrede; MO - Ministarstvo za zaštitu okoliša ili si. Novi zakon o zaštiti šuma i gospodarenju šumama Slovačka je uz podršku FAO-a provela "projekt pomoći očekuje se u Bosni i Hercegovini, Slovačkoj i Estoniji. u usklađivanju zakona i strategije razvoja u sektoru šu87 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 90 <-- 90 --> PDF |
marstva", s ciljem razvijanja novih zakona u skladu sa zahtjevima EU-e. Estonija je najavila kako bi novi zakon koji poštuje načela nove politike u šumarstvu, trebao biti proveden do kraja 1997. Većina je zemalja pripremila izvješća o čitavom nizu dodatnih propisa i zakona neophodnih za očuvanje šuma i upravljanje šumama. S obzirom na tradicionalnu uporabu šuma, ne iznenađuje, na primjer, daje u svim zemljama osim Estonije na snazi pravilnik o lovstvu. Većina zemalja, isto tako, ima važeće propise o sječi, odnosno rušenju stabala u šumama. Prema zahtjevima EU (nadopuna odredbe EEZ/2158/ 92 o zaštiti od šumskih požara), poseban zakon o zaštiti od požara nije potreban, s izuzetkom zemalja na jugu Europe gdje Albanija i Makedonija imaju važeće propise o zaštiti od šumskih požara. Iz podataka koji su bili dostupni nije bilo moguće utvrditi imaju li zemlje sudionice Phare programa važeću klasifikaciju šuma i nadgledanje (monitoring) koji bi se mogli usporediti s nacrtom propisanim Uredbom vijeća o atmosferskom zagađenju (EEC/3528/86). Va žeća odredba ministarstva u Republici Češkoj koja se odnosi na utvrđivanje ugroženih šumskih područja, može poslužiti kao primjer usporedivog legalnog instrumenta. Slovačka, također, ima odredbe koje se odnose na ovo područje. EU ima važeće propise za poticanje unapređenja šumarstva, uključujući financijsku podršku za pošumljavanje. Brojne zemlje sudionice Phare programa, poput Češke, Estonije, Latvije, Makedonije i Rumunjske, također su na snagu stavile uredbe o unapređenju šumarstva - uredbe o pošumljavanju i obnovi šuma. Ove uredbe u nekim slučajevima uključuju i nacrte financijske podrške. Tako su u Slovačkoj, Litvi i Sloveniji osnovane zaklade za šumarstvo. Samo nekoliko zemalja - Češka, Makedonija, Mađarska, Litva i Slovačka na snazi imaju nacrte o ekooznačavanju, poput onih koje propisuje Uredba EEC7880/ 92. Nema podataka o tome da ovakvi nacrti na nacionalnoj razini pokrivaju i papir, odnosno druge šumarske proizvode. Trenutno stanje politike prema šumama u europskoj uniji Ne postoji zajednička politika prema šumama u Eurazvoj i upravljanje šumama u okvirima Europske uniropskoj uniji. Primjena načela subsidiarnosti odgovorje. Europski parlament pozvao je Komisiju Europske nost je zemalja članica. U EU ipak postoji velik broj zaunije da na osnovi članaka 43,130 i 235 Ugovora izda kona, propisa i mjera koje se izravno ili neizravno odprijedlog strategije europskog šumarstva. nose na sektor šumarstva. Slijedi opis njihova sadržaja. Pomoćni nacrt Europske zajednice za mjere u šumarNa razini Zajednice, Stalni odbor za šumarstvo postao stvu i poljoprivredi (Odredba 2080/92) zasniva se na je glavno tijelo za usklađivanje svih zajedničkih sporekonomskim i ekološkim promišljanjima. Kao jedna od nih pitanja zemalja članica, s izravnim utjecajem na pomoćnih mjera reforme iz 1992. godine, za cilj ima Pregled zakona i politika prema šumama krajem 1997. Zemlja Zakon o šumama Politika ili program o šumama Albanija 1992, dopunjen 1994. Predviđen u Projektu Svjetske banke za razvoj šuma u Albaniji Bosna i Hercegovina Bugarska Republika Češka Estonija Federacija BiH 1993. amandmani u pripremi Republika Srpska 1994. 1997. 1995. 1993, amandmani 1995, novi zakon u pripremi Program za dugoročni razvoj prihvaćen 1986. Nakon rata pokušaj reaktiviranja u oba dijela zemlje Nacrt za nacionalnu politiku o šumama 1995. Načela državne politike prema šumama 1994. Politika o estonskim šumama 1993. Mađarska 1996. Naputci o politici prema šumama u Zakonu o šumama Latvija Litva 1994, amandmani 1995., 1996., 1997. 1994, amandmani 1996, 1997. Politika o šumama u Latviji 1998. Program za razvoj šumarstva i drvne industrije 1994., izmijenjen 1996. Makedonija Poljska Rumunjska Slovačka Slovenija 1997. 1995. 1962, amandmani 1996. 1977, amandmani 1993,1995. 1993. Naputci u Strategiji razvoja poljoprivrede, šumarstva i upravljanja vodama 1991. Nacionalna politika o šumama 1997. Strategija razvoja šumarstva ( 1995) Načela državne politike o šumama ( 1993); izmjene u pripremi Slovenski program za razvoj šuma (1995) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 91 <-- 91 --> PDF |
kontrolu poljoprivredne proizvodnje i doprinos dugočja od posebnog značenja EU financijski pokriva 75 %, a ročnom poboljšanju šumskih resursa. Osim toga trebala mjere za ostala područja 50 %. Do 1997. očekuje se pobi poticati i određene oblike unapređenja seoskog gosšumljavanje 700 000 hektara, te poboljšanje strukture podarstva koji će uspostaviti ekološku ravnotežu, boreći 300 000 hektara postojećih šuma. se protiv učinka staklenika i štetnog djelovanja ugljičRazvoj i unapređenje šuma (Uredba 1610/89) zanog dioksida. Financijska pomoć dobiva se na bazi ugokonskim mjerama omogućuje promicanje šuma u okvivora, a pokriva troškove pošumljavanja, održavanje, gurima operativnih programa za ruralna i nerazvijena pobitke u prihodu od pošumljenih poljoprivrednih podrudručja. Prednost se daje područjima na kojima šumarčja, te troškove ulaganja u unapređenje šuma u zakupu, stvo može pridonijeti razvoju gospodarstva i kreiranju´ npr. u mjere zaštite od požara. Financijsku pomoć odrenovih radnih mjesta, područjima na kojima je potrebno đuju programi za pošumljavanje koje uvode zemlje člazaustaviti eroziju i zaštititi tlo i vode, te područjima konice Europske unije. Danas takvi programi pokrivaju čija mogu unaprijediti ulogu šuma u turizmu i rekreaciji. tavo područje unije. Mjere u odredbi 2080/92 za podru Donošenje zakona o zaštiti prirode Sve zemlje osim Bosne i Hercegovine i Slovenije pod nazivom Zakon o zaštiti i upotrebi kulturno-histoimaju posebne zakone ili akte o zaštiti prirode. Većina rijskog i prirodnog nasljeđa. Novi zakon o zaštiti prirozemalja koje imaju posebne zakone o zaštiti prirode de ipak je u pripremi, a trebao je stupiti na snagu 1998. provode ih od 1991. godine. Bugarska je nekoliko puta godine. mijenjala svoj Zakon o zaštiti prirode od 1967.; posljeNiti ujednoj zemlji sudionici Phare programa, s izudnji put 1991. godine. zetkom Bugarske, postojeći zakoni nisu doneseni prije U Sloveniji je u pripremi novi Zakon o očuvanju pri1991. Neke od zemalja - Albanija, Bosna i Hercegovirode koji će zamijeniti postojeći Zakon o zaštiti prirodna, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva i Poljska imaju i nog nasljeđa iz 1981. godine. Država Bosna i Hercegoneke oblike važećih zakona koji se odnose na šumska i vina nema poseban zakon o zaštiti prirode osim zakona prirodna područja pod posebnom zaštitom. Međunarodne konvencije i rezolucije Brojne zemlje sudionice Phare programa postale su programa ispunjavaju uvjete međunarodnih konvencija. potpisnice Konvencije u Bernu i Konvencije o međunaTri Ministarske konferencije o zaštiti šuma u Europi rodnoj trgovini ugroženim vrstama (CIFES). Ovi merazvile su zajednički pristup s ciljem zaštite šuma i razđunarodni pravni instrumenti osnova su mnogim obvevoja održivog upravljanja europskim šumama. Posljezama iz Zakona Europske unije o zaštiti prirode i biodica ovih konferencija su tri skupine rezolucija nazvane loške raznolikosti. imenima gradova u kojima su se konferencije održale: Konvencija iz Berna, na primjer, u zemljama EuropStrasbourg, Helsinki i Lisabon. Tablica prikazuje i koliske unije provodi se putem direktive Habitatio. Stoga je, ko pojedine zemlje provode ove rezolucije. Većina zeradi približavanja zahtjevima Europske unije, uz pristumalja sudionica programa potpisnice su i Rezolucije u panje ovim međunarodnim instrumentima, potrebno i Lisabonu (osim Albanije, Bosne i Hercegovine i Makeunošenje izmjena u nacionalne zakone. U tablici koja donije). slijedi, vidi se koliko pojedine zemlje sudionice Phare Primjena međunarodnih konvencija i rezolucija Zemlja Konvencija/ Rezo ucija Rezolucija iz Strasbourga Helsinška rezolucija Konvencija CITES Konvencija iz Berna Albanija Potpisala svih Ne Potpisana, još 6 rezolucija nije ratificirana Bosna i Hercegovina Jugoslavija potpisala Ne svih 6 rezolucija 1990. Bugarska Potpisala svih 6 Potpisala sve 4 Akcesija Akcesija i ratifikacija rezolucija rezolucije Republika Češka Ceškoslovačka Potpisala sve 4 Ratifikacija u Potpisana i ratificirana potpisala Rezolucije rezolucije Ccškoslovačkoj 1,2,4,5 i 6 deki. o sukcesiji Estonija Potpisala Rezolucije Potpisala sve 4 Akcesija Akcesija i ratifikacija 1,2,3 i 6 rezolucije |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Mađarska Latvija Litva Makedonija Poljska Rumunjska Slovačka Slovenija Potpisala Rezolucije 1,2,4,5,6 Potpisala Rezolucije 1,2,3,5,6 Potpisala Rezolucije 1,2,3,5,6 Jugoslavija potpisala svih 6 rezolucija 1990. Potpisala svih 6 rezolucija Potpisala svih 6 rezolucija Ćeškoslovačka potpisala Rezolucije 1,2, 4, 5 i 6 Potpisala svih 6 rezolucija Potpisala sve 4 rezolucije Potpisala sve 4 rezolucije Potpisala sve 4 rezolucije Ne Potpisala sve 4 rezolucije Potpisala sve 4 rezolucije Potpisala sve 4 rezolucije Potpisala sve 4 rezolucije Akcesija Akcesija Ratifikacija Akcesija Ratifikacija u Ceškoslovačkoj deki. o sukcesiji Akcesija i ratifikacija Potpisala i ratificirala Potpisala i ratificirala Potpisala i ratificirala Akcesija i ratifikacija Potpisana i ratificirana Odnos administracije i zakona o šumarstvu i administracije i zakona o zaštiti prirode U većini zemalja sudionica Phare programa nema nesklada između zakonskih sustava za šumarstvo i očuvanje prirode, no postoji značajan sukob funkcija koje se odnose na šumarstvo i ciljeva zaštite prirode. Interesne skupine obično pregovorima rješavaju konflikte između zakona o šumarstvu i zakona koji se odnose na očuvanje prirode. Prijavljeno je značajno nesuglasje ovih zakona u Slovačkoj, Rumunjskoj i Bugar skoj. Ovo se nesuglasje najviše odnosi na razinu institucija. Nejasna je, na primjer, raspodjela nadležnosti između ministarstva šumarstva i ministarstva za zaštitu okoliša. U slučaju kada isto ministarstvo pokriva i šumarstvo i zaštitu okoliša, do sukoba interesa može doći kod naplate kazne za povredu zakona o zaštiti okoliša zbog sječe šuma. Zakoni o šumarstvu kao podrška biološkoj raznolikosti - zakonske odredbe s ciljem očuvanja šumskih genetskih resursa u zemljama sudionicama pharc programa Zemlja Albanija Bosna i Hercegovina Federacija Republika Srpska Bugarska Republika Češka Estonija Mađarska Latvija Zakonske odredbe o zaštiti i upravljanju genetskim resursima Osnovne odredbe sadržane u Zakonu o šumama, 1992. Zakon o sjetvi i preradi biljaka, 1992. Napuci o prikupljanju sjemena, uzgoju sadnica i pošumljavanju Zakon o sjemenu br. 21 /77/633 Međunarodni propisi o šumarstvu sadržani u Zakonu o šumama (novi zakon u pripremi) U Zakonu o šumama nema međunarodnih propisa (novi zakon u pripremi) Osnovne odredbe u Zakonu o šumama , 1997 Napuci o očuvanju i racionalnoj upotrebi šumskog genofonda, 1991 Osnovni propisi u okviru Zakona o šumama iz 1995. Propisi 82/1996 Ministarstva poljoprivrede o genetskoj klasifikaciji i šumskom materijalu za obnovu Četiri izvršna propisa o šumskim genetskim resursima od 80- ih Naputak o sjemenskoj banci šumskih vrsta drveća (br. 1098/ORLH/284/OPV/I985) Osnovne odredbe sadržane u Zakonu o šumama 1993 Propis o obnovi državnih šuma u Estoniji 1993 Osnovni propisi u Zakonu o šumama i zaštiti šuma 1996 Zakon o državnoj registraciji biljnih vrsta, certifikaciji, proizvodnji i upotrebi promidžbenih materijala, 1996 Dekret Ministarstva poljoprivrede (br. 92/1997) o očuvanju i upotrebi genetskih resursa Usvojeni propisi OECD-a (Organizacija za ekonom, suradnju i razvoj) Osnovni propisi u Zakonu o šumarskoj upravi i iskorištavanju šuma - 1994 Propisi o pošumljavanju, 1995 Propisi o dovršnom sijeku i proredama ( 1997) sa snažnim učinkom na očuvanje rijetkih šumskih vrsta |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Litva Osnovni propisi u Zakonu o šumama, 1994 Propisi o sađenju i uzgoju ( 1993 i 1997) Propisi o obnovi šuma (1997) Propisi o biljnoj bazi (1997) Makedonija Propisi u Zakonu o šumama, 1997 Zakon o sjetvi i materijalima za reprodukciju u pripremi Poljska Osnovni propisi u Zakonu o šumama, 1997 Program o očuvanju šumskog genofonda i selektivnom uzgoju šuma za razdoblje od 1991-2000. Regionalizacija sjetve i popunjavanja šuma ( 1994) Usvojeni propisi OECD-a Rumunjska Osnovni propisi u Zakonu o šumama , 1997 Propis o kontroli proizvodnje i upotrebe reproduktivnih materijala, 1977 Propis o proizvodnji, certifikaciji i genetskoj kontroli šumskih repr. materijala ( 1978) Sav reproduktivni materijal ekonomskih vrsta drveća (21) podliježe kontroli Slovačka Osnovni propisi u Zakonu o šumama, 1995 Upute o registriranju površina odobrenih za prikupljanje sjemenja i šumskog materijala za reprodukciju (1986), nove upute o u skladu sa propisim OECD-a u pripremi Upute za osnivanje i upravu šumske sjemenske banke ( 1987) Upute za plantaže topola i vrba ( 1987) Slovenija Osnovni propisi u Zakonu o šumama 1993. Zakon o sjemenju i sadnicama (1997) Dopune Zakonu o šumama ( 1998) pod nadzorom EU i OECD-a u razdoblju od 1996-99 Potencijalni sukob predstavlja i upravljanje riječnim područjem. Sukob se odnosi na službe za zaštitu proizvodnje drva u šumama i na službe za prevenciju erozije i ruguliranje riječnog toka. Problemom se smatra gubitak prihoda zbog smanjenja proizvodnje drva u područjima uz rijeke, kao i izostanak naknade. Nekoliko nacionalnih koordinatora ustanovilo je nedostatak jasne suradnje između organa vlasti odgo vornih za šumarstvo i organa vlasti odgovornih za biološku raznolikost. Ovi organi djeluju u različitim ministarstvima (u slučaju Bugarske, npr. u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i zemljišne reforme, te u Ministarstvu za zaštitu okoliša i voda). Kao problem naveden je i nedostatak jasnih načela i kriterija za održivo upravljanje šumama. Primjer sukoba sektora šumarstva s ostalim sektorima, nevladinim udrugama i javnosti Na upit je li bilo značajnijih sukoba između šumarstva i nevladinih udruga, javnosti i drugih sektora, nekoliko je zemalja (Mađarska, Makedonija, Slovenija i Bugarska) istaknulo niz sukoba koji su nastali zbog neriješenih pitanja vlasništva i novčanih naknada u procesu restitucije šuma i uvođenja strožih zakona o zaštiti prirode. U izvješću o Mađarskoj spominje se sukob oko naknade u procesu restitucije šuma, u razdoblju od 1992. do 1994. godine. Prema zakonima iz 1992. zaštićene šume nisu mogle poslužiti kao naknada privatnim vlasnicima. Morale su ostati u vlasništvu države. Nezaštićene šume smatrale su se prikladnim oblikom naknade štete. Ipak, Zakon iz 1993. godine poništio je dijelove ranijeg zakona koji su se odnosili na naknadu štete razmjenom zemljišta, a zaštićene šume više nisu bile rezervirane samo za državno vlasništvo. Kako državne metode stjecanja vlasništva nisu bile do kraja razjašnje ne, a zadruge su nestajale bez pravnih nasljednika, zaštićene šume ostale su bez vlasnika, te su mnoge od njih predane privatnim vlasnicima. Kao odgovor na tužbu nevladinih organizacija, Ustavni sud 1994. godine amandman zakona iz 1992., uključen u zakon iz 1993., proglašava neustavnim. To je državi omogućilo povrat nelegalno restituiranog zemljišta. Drugi je sukob u Mađarskoj izbio kada su se ugovori o naknadi davali bez procjene trenutne vrijednosti drva u šumama. Tako su privatni vlasnici za šume platili samo cijenu zemljišta na kojem su se šume nalazile. U Makedoniji je novi Zakon o privatizaciji koji bivšim vlasnicima jamči povrat šuma doveo do pravnih rasprava. Organi vlasti u makedonskom šumarstvu istaknuli su i mogućnost nastanka novog sukoba oko raspodjele zemljišta provedene u vrijeme tranzicije. Ova je nova raspodjela povećala broj zemljišnih čestica sa 34 na 123, pa su vlasnici novih čestica zatražili sudjelo |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 94 <-- 94 --> PDF |
vanje u upravi na razini općina. Nedovršena i netočna katastarska podjela šuma i šumskog zemljišta čini problem koji će zahtijevati prikladna rješenja. U Sloveniji je problem nastao kada je državno Lovačko društvo za svoje članove zatražilo očuvanje prava lova i gospodarenja s divljači koja su imali prije nego što su šume promijenile vlasnika. Raspodjela odgovornosti i razlike u pristupu upravljanju šumama, doveli su do nesporazuma u Slovačkoj, Latviji, Bugarskoj, i Češkoj. U Slovačkoj je primjena Zakona o zloupotrebi prirode i zelenih površina izazvala nekoliko sukoba između Ministarstva poljoprivrede i izvršnih ogranaka Ministarstva za zaštitu okoliša, zapravo između Slovačke agencije za zaštitu okoliša i Uprave nacionalnih parkova. Nesporazum se, osim na dejuro i de facto raspravu o odgovornosti u upravljanju šumama, odnosio i na provedbu mjera za pomoć i obnovu područja pogođenih navalom štetočina i zagađenjem okoliša. Još je jedna rasprava na temu financiranja mjera obnove šuma koje propadaju zbog zagađenja okoliša izbila između slovačkog Ministarstva poljoprivrede i Državne zaklade za zaštitu okoliša. Godine 1997. zakon je dobio nadopunu prema kojoj se polovica iznosa svih kazni zbog zagađenja okoliša iz lokalnih izvora, mora uplatiti u Državnu zakladu za unapređenje šuma. U Slovačkoj je došlo do nesporazuma i kod provedbe strogih zakona o očuvanju prirode bez financijske naknade vlasnicima zemlje, odnosno upraviteljima. U Latviji je bilo sukoba oko upravljanja šumama između organa šumarskih vlasti i predstavnika WWF-a (Svjetska zaklada za prirodu, op. prev.) za Latviju. Uz to je došlo i do nesuglasja šumarskog sektora i sektora za zaštitu okoliša u svezi s izdvajanjem šuma na područja za očuvanje, odnosno zaštitu prirode. Kako bi se izbjegle daljnje rasprave s lovačkim udrugama oko izlova divljači u šumama, proveden je inventar početkom devedesetih. U šumarskom sektoru u Bugarskoj bilo je sukoba oko upravljanja zaštićenim područjima i upravljanja divljim životinjama. U Češkoj je nastao ozbiljan sukob šumara i javnosti oko tradicionalnog, odnosno "zelenog" načina uklanjanja potkornjaka u Nacionalnom parku Sumava. Šumari su zastupali tradicionalni način intenzivne kontrole koji uključuje i sječu stabala. Ovakav je pristup izazvao burnu reakciju javnosti i nevladinih organizacija koji su predlagali izostanak bilo kakve intervencije, kako bi najezda nametnika nestala sama od sebe. Rasprava je imala značajan odaziv u javnosti. Održavali su se skupovi i konferencije s ciljem pronalaženja mogućih rješenja. Usprkos tomu, propadale su šume omorike u Nacionalnom parku Sumava, a među njima i neprocjenjive prirodne šume. Na kraju je Uprava parka započela s mjerama kontrole najezde potkornjaka gdje god je to bilo potrebno. Politika prema sumama u zemljama sudionicama Phare programa Ovaj odlomak pokriva područja koja imaju značajan utjecaj na formuliranje i provođenje politike o šumarstvu. Većina zemalja sudionica Phare programa ima nacionalnu službenu politiku prema šumama koja uključuje i pitanje biološke raznolikosti, kao i odgovarajuću strategiju za njezino provođenje. Podaci o provođenju politike prema šumama dostupni su u godišnjim izviješćima o šumama i šumarstvu koji se objavljuju u većini zemalja. Ova izviješća ne pokrivaju uvijek čitav raspon aktivnosti u šumarstvu na području čitave zemlje. Odnose se na šume u državnom vlasništvu, te na aktivnosti državnih organa vlasti u šumarstvu. Nisu uvijek dostupna široj javnosti. Osnovni podaci o šumarstvu mogu se u većini zemalja pronaći u godišnjim statističkim izdanjima. Šumarski sektor i nacionalne privrede Doprinos šumarstva (uzgoj šuma, zaštita, sječa, transport i dr. usluge) BND-u (Bruto- nacionalni dohodak) U većini zemalja doprinos šumarstva iznosi od Latvija (1,3-1,5 %), i Slovačka (1,4 %) imaju udio u 0,3-0,8 % ukupnog BND-a.Samo Estonija (1,2 %), BND-u veći od 1 %. Ulaganje u šumarstvo u usporedbi s doprinosom BND-u U svim zemljama, osim u Latviji, relativni doprinos većini zemalja, s izuzetkom Slovačke (5,2), i Slovenije šumarstva BND-u (y) puno je veći od prijavljenih ulagdje iznosi 4,0. ganja u sektor šumarstva (x). Odnos y/x iznosi oko 2 u |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Financijska pomoć šumarstvu: Šest od dvanaest zemalja (Bugarska, Bosna i Hercegovina, Estonija, Latvija, Litva i Poljska) prijavile su izostanak novčane potpore šumarstvu. Ovo bi trebalo pažljivo razmotriti zbog toga što definicija novčane potpore nije sasvim jasna i može se razlikovati od zemlje do zemlje. Pomoć u vidu naplata štete i potpore ak tivnostima od javnog interesa provodi se u većini zemalja, osim u Bugarskoj, Bosni, Latviji i Litvi. Šumarski sektor u Albaniji u potpunosti ovisi o državnom proračunu. Državna financijska potpora nacionalnim šumarskim institucijama u Estoniji iznosi polovinu ukupnog prihoda od šuma u državnom vlasništvu. Visina prihoda: Sedam zemalja (Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Makedonija, Slovačka i Slovenija) prijavile su da je visina prihoda u šumarstvu niža od prosjeka radnič kih plaća. Samo su u dvije zemlje (Latvija i Litva) plaće u šumarstvu više od prosjeka. Nedovoljno ulaganje u šumarstvo, nedostatak financijskih izvora Trenutno ukupno stanje u sektoru šumarstva relativno je stabilno u većini zemalja sudionica Phare programa. U mnogim slučajevima financijski pokazatelji, tj. visina prihoda i obustava financijske potpore ukazuju na pogoršanje. Kao posljedica nedostatka financija, visina ulaganja često je niža od polovine prihoda od šu marskog sektora. Potreba za poboljšanjem trenutnog stanja, pogotovo u šumarskoj privredi i financiranju aktivnosti u šumarstvu (uključujući mjere podrške šumarskim službama izvan drvne industrije), stavljena je na vrh liste prioriteta zemalja članica Ekonomske komisije za Europu. Financijska pomoć izvana ti zemljama sudionicama Phare programa financiranje šumarstva područje je pod značajnim utjecajem ne samo trenutnog stanja privrede u zemlji, nego i kontinuiteta financijskih politika i navika iz bivših centraliziranih privreda. Ciljevi financijske politike nisu uvijek jasno određeni, a politika se formulira kratkoročno. Pomoć sektoru šumarstva uglavnom može biti u obliku subvencije, tj.izravne financijske potpore financijske potpore određenim projektima za poboljšanje stanja u šumarstvu oslobađanje od poreza za udruge koje se bave aktivnostima u šumarstvu, ili doprinos plaćanju kamata na dug komercijalnim bankama Zemlje podvrgnute istraživanju mogu se svrstati u sljedeće skupine: a) zemlje s politikom državne subvencije, poput Češ ke, Mađarske, Slovačke i Slovenije; b) zemlje u kojima odabrane projekte u šumarstvu fi nancijski pomaže država, poput Makedonije, Poljske i Rumunjske; c) zemlje u kojima nema državne subvencije; privatne osobe i udruge koje upravljaju šumama svoje troškove pokrivaju iz vlastitih prihoda; kao u slučaju Estonije, Latvije, Litve, Bugarske; d) zemlje u kojima je šumarska uprava izravno vezana na državni budžet, kao u Albaniji e) zemlje poput oba entiteta Bosne i Hercegovine, u kojima nema državne potpore. Državni budžet glavni je izvor izravne financijske pomoći šumarstvu izvana: naknade za štete, potpora dobrotvornim šumarskim službama, subvencije ili indirektna financijska potpora (npr. porezna olakšica). Državna potpora šumarskom sektoru najčešće se odnosi na subvencije za uzgoj šuma, pomoć programima pošumljivanja, potporu programima obnove i zaštite okoliša. Pomoć se, u nekim slučajevima, daje i za pripremu osnova gospodarenja, za ulaganje u izgradnju cesta i zgrada. Državna šumarska administracija i strukture šumarske uprave Državna administracija utječe na privredne aktivnood tržišnih aktivnosti, potrebno je stvoriti ekonomske sti u mnogim zemljama.To umanjuje nezavisnost kako uvjete i zakone koji će uvažavati specifičnosti pojedidržavnih organa vlasti, tako i šumarskih poduzeća. nih zemalja. Kako bi se postiglo odvajanje državne administracije |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Nadležnost organizacija državne administracije za šumarstvo i zaštitu okoliša Raspodjela odgovornosti između državnih organa zornost od šumarskih službi za zaštitu i rekreaciju koje vlasti u šumarstvu i organa vlasti za zaštitu okoliša česdoprinose općem dobru. to je nejasna. To smanjuje učinkovitost jednih i drugih, Postoji potreba za priznavanjem višenamjenske prite isto tako, izaziva nesigurnost koja može dovesti do rode šumarstva, koja bi proizvodno šumarstvo svrstala sukoba. Isticanje očuvanja prirode s jedne, odnosno odmah do opće korisnih funkcija šuma, te za određivaproduktivne uloge šuma s druge strane, šteti usklađenjem strateških prioriteta šumarstva u pojedinim zemnom djelovanju protiv propadanja šuma, te odvlači po-ljama. Potreba za grananjem poslovanja šumarskih poduzeća na preradu drva i trgovinu Šumarski sektori zemalja u tranziciji podložni su Druga je briga zemalja sudionica Phare programa različitim ekonomskim teškoćama. Ne postoji ravnoteunapređenje pravne, političke i privredne osnove radi ža ekonomske snage proizvođača drva i potrošača. U dobivanja financijske potpore šumarstvu izvana. Unazemljama centraliziranih privreda odnos dobavljača i pređenje podrazumijeva objektivnije transparentne mepotrošača određivali su državni propisi. Propašću mehanizme distribucije financijske potpore, kao i dovohanizama centraliziranih privreda došlo je, u mnogim ljan broj informacija o izvorima potpore. Drugi je znaslučajevima, do zastoja protoka novca, pa se tako pročajan čimbenik procjena učinkovitosti uporabe vanjske dubila i privredna kriza. Promjena vertikalne diversififinancijske potpore (izravna i neizravna privredna kacije bila bi djelomično, no ipak strateško rješenje učinkovitost, proširenje ili unapređenje neproduktivnih mnogih od ovih problema. šumarskih službi itd.). Vlasništvo suma - struktura i izazovi Udruge šumskih vlasnika Zemlja Udruge šumskih vlasnika-na državnoj razini regionalnoj razini Trgovačke udruge šumskih vlasnika Ne postoje Albanija ---X Bosna i Hercegovina R. Srpska Bugarska 1 2 - - - - X Češka 2 -1 Estonija Makedonija Mađarska 3 - 2 --4 -- 3 X Latvija Litva 1 1 -- - - Poljska Rumunjska Slovačka -- 2 -- 5 1 - - X Slovenija 1 --X Utjecaj udruga šumskih vlasnika na politiku prema šumama i na donošenje zakona; državna potpora udrugama Zakoni u zemljama centraliziranih privreda stvarani šumskih površina. Restitucija bi mogla biti provedena su dok su šume bile u državnom vlasništvu. Na politiku na taj način da se vlasnicima umjesto zemljišta naknada prema šumama još i danas značajno utječe profesionalizda u nekom drugom obliku. na državna šumarska uprava. Privatni vlasnici uglavNe postoje stroga pravila za restituciju šumske innom ekonomski ovise o iskorištavanju svojih šuma. Zafrastrukture čak niti tamo gdje za to postoji zakonska konima se može ojačati profesionalna i ekonomska ososnova. U svakom pojedinom slučaju postoji različito nova privatnog šumarskog sektora. rješenje ovisno o vrsti, vrijednosti, te javnom značaju S izuzetkom Bosne i Poljske sve zemlje sudionice infrastrukture. Velike su razlike između financijskog Phare programa već su ustanovile zakonsku osnovu za tereta kojim se opterećuje nove vlasnike šumskih infrasustavnu restituciju šuma, odnosno reprivatizaciju struktura, šumske infrastrukture trebalo bi restituirati |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Pravna osnova za restituciju i rcprivatizaciju šuma Zemlja Pravna osnova Nadnevak ALB Zakon br. 7512 10.8.1991. BiH BUG CE U pripremi Zakon o restituciji šumskog zemljišta Zakon br. 229/1991. i odluka Vrhovnog suda br. 29/1996. Zakon br. 172/1991. Dekret br. 168 25. 11. 1997 1991. 1991. 15.3. 1995. EST MAK Zakon o pretvorbi vlasništva Zakon o šumama 1991. 9 MAĐ Zakon br. XXV 1991. LAT Zakon o pretvorbi zemljišta u ruralnim područjima Republike Latvije Zakon o upravi i iskorištavanju šuma 1990. (?) 1994. LIT PO* Zakon o povratu prava građanima na vlasništvo postojećih nekretnina Administrativni zakonik 1997. RUM Zakon br. 18 1991. SLK Zakon br. 229/1991 ibr. 186/1993 Zakon br. 138/1991 Zakon br. 282/1993 Zakon br. 92/1991 Zakon br. 192/1995 Zakon br. 181/1995 1991,1993 1991. 1993. 1991. 1995. 1995. SLO Zakon br. 27/1991 1991. * Poljska: Postoji inicijativa za povrat nelegalno prisvojenog šumskog zemljišta prijašnjim vlasnicima. Vlasnička struktura nije se mijenjala od 1989. godine. zajedno sa šumskim zemljištem (bez dodatnih troškospomenuti kako je pristup cestama - najvažnijoj infrava), ili bi restituciju infrastruktura trebalo zasebno fistrukturi - nezavisan od prava vlasništva, te stoga osinancirati. Postoje i alternativna rješenja. Trebalo bi guran u svim slučajevima. Struktura vlasništva Teško je načiniti detaljnu klasifikaciju strukture vladržavno vlasništvo. U sedam zemalja manje od 25 % sništva šuma, budući da se definicija vlasništva razlikušuma bit će u privatnom vlasništvu; u šest zemalja izje od zemlje do zemlje. Usporedba vlasničkih struktura među 32 % i 80 %. Trenutno je prosječan odnos u struktemelji se na razlici između šuma u državnom i šuma u turi vlasništva u zemljama sudionicama Phare prograprivatnom vlasništvu. ma obrnut odnosu u strukturi vlasništva u zemljama U većini zemalja očekuje se kako će i nakon restitu-članicama Europske unije. cije i privatizacije u vlasničkoj strukturi prevladavati Očekivani odnos u vlasničkoj strukturi nakon tranzicije (državno vlasništvo - privatno vlasništvo) Očekivani odnos u strukturi vlasništva nakon tranziočekuju se osobito u Rumunjskoj i Bugarskoj. cije trebalo bi usporediti s početnim stanjem u kojem je, Odgovornost za upravljanje šumskim područjima u krajem osamdesetih, 100 % šuma bilo u vlasništvu držaprocesu restitucije i privatizacije leži uglavnom na ve. Sadašnje strukture u Sloveniji, Makedoniji, Mađardržavnim organima vlasti u šumarstvu. Šumska uprava skoj, Češkoj, Latviji i Slovačkoj, blizu su razine očemože se svesti na čuvanje šumskih područja uz saznankivanog odnosa. U posljednje tri zemlje 3,5 %, približno je o nezakonitom iskorištavanju, no isto tako može 6,5 %, te 7,9 % šuma 1997. godine još je uvijek čekalo primjenjivati i sve potrebne mjere kod uzgoja i sječe na restituciju. Značajne promjene u šumskom vlasništvu šuma. Potpora privatnim vlasnicima malih i srednjih posjeda šuma Motivacija vlasnika šuma za udruživanjem danas je neosigurana prava vlasnika, te malen broj šumskih imaniska u većini zemalja. Razlog tomu djelomično su nja od kojih se ne očekuje veća ekonomska korist. Pro |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 98 <-- 98 --> PDF |
blem opet može biti u nedostatku znanja, u tradiciji, odnosno lošem ranijem iskustvu. Osnivanje udruga za pomoć šumskim radnicima i vlasnicima šuma odvijalo se različito u svih 13 zemalja. Udruge osnovane u Bugarskoj, Češkoj, Latviji, Mađarskoj i Slovačkoj primaju djelomičnu državnu pomoć. U Latviji Ministarstvo poljoprivrede i Državna šumarska služba potpomažu Sindikat šumarskih djelatnika i Udrugu vlasnika šuma. U Mađarskoj već duže vrijeme djeluje petnaest udruga šumskih radnika, no sada se bore za opstanak. Udruge vlasnika šuma u Mađarskoj su još uvijek novost. Postoje različite vrste udruga ovisno o vrsti vlasništva; npr. državno, zadružno i privatno vlasništvo. Ministarstvo poljoprivrede u Češkoj vlasnicima šuma osigurava pomoć u načinu uredskih usluga i informacija o važećim propisima za različite oblike udruživanja. Skupinama vlasnika malih šumskih posjeda pruža se pomoć u obliku subvencija. Nema posebnih propisa o potpori udrugama šumskih radnika. U Poljskoj ne postoje profesionalne udruge šumskih radnika, no u zemlji ima 1 600 šumarskih zajednica. Ove zajednice upravljaju vlasništvom - šumskom površinom, no od države ne primaju nikakvu pomoć. Ne spominje se postojanje udruga šumskih radnika u Litvi i Sloveniji. U obje zemlje, međutim, postoje udruge vlasnika šuma kojima država pruža pomoć u obliku zakona i/ili financijske potpore. U Litvi se priprema novi zakon s ciljem jačanja i razvoja privatnog šumarskog sektora. Bosna i Hercegovina i Makedonija nemaju ni udruge profesionalnih šumskih radnika, niti udruge vlasnika šuma. Albanija, Estonija i Rumunjska ne pružaju nikakvu pravnu, niti institucionalnu potporu udrugama šumskih radnika i vlasnika šuma. U Albaniji su šume još uvijek uglavnom u državnom vlasništvu. OPĆI TRENDOVI Parametar Postoji pravna osnova za restituciju i privatizaciju Dostupne pouzdane informacije o očekivanoj vlasničkoj strukturi Jasna odgovornost upravljanja, nejasno pitanje vlasništva šuma u restituciji Dovršena restitucija šumske infrastrukture Omogućena institucionalna i financijska pomoć zadrugama šumskih vlasnika Financijska, odnosno institucionalna potpora vlasnicima šuma, s ciljem poticanja suradnje ovih malih i srednjih poduzeća još uvijek nije jako razvijena u zemljama sudionicama Phare programa. Izravna potpora suradnji vlasnika šuma pruža se u Češkoj i Litvi. U Slovačkoj i Sloveniji suradnja se potiče ponudom posebne institucionalne, odnosno financijske pomoći isključivo udrugama šumskih vlasnika. Pravnu osnovu za restituciju i privatizaciju šuma i šumske infrastrukture sve zemlje sudionice Phare programa drže nedostatnom. U velikom broju zemalja očiti su brojni propusti u zakonima i administracijskim pravilima. To koči pro ces restitucije. Neke od zemalja imaju poteškoća s profesionalnim upravljanjem šumama, kao i s održavanjem šumske infrastrukture u restituciji. Neprikladne strukture privatnog šumskog vlasništva i nedostatak suradnje mogli bi nauditi zdravoj šumarskoj upravi. Posljedica restitucije i privatizacije nisu uvijek ekonomski održiva šumska imanja djelomično zahvaljujući nedostatnosti jedinica šumske uprave, te izostanku suradnje među vlasnicima šuma. Restitucija i privatizacija šuma i šumske infrastrukture su osnovni proces koji će odrediti budući razvoj sektora šumarstva u većini zemalja. Održiva šumska uprava mora imati zdrave ekonomske temelje u privatnom sektoru. Spomenuta problematična područja jesu kritična obilježja u međusobnom odnosu unutar posebnog konteksta svake od zemalja. Ustanovljavanje mogućeg djelovanja i projekata za pomoć kod osnivanja, odnosno stabiliziranja nedržavnih šumarskih sektora trebalo bi se zasnivati na detaljnom proučavanju svih aspekata vlasničkih struktura u pojedinim zemljama. Zaključak Ova brošura predstavlja sažetak rezultata istraživanja Phare projekta pod nazivom "Priprema programa za šumarstvo u više zemalja". Ovaj jedinstveni projekt imao je za cilj prikupljanje podataka o stanju šuma i šumarskim sektorima u 13 zemalja srednje i istočne Europe, od Baltika do Crnog mora i Mediterana. Tranzicija privrede zajedničko je obilježje svih ovih zemalja, iako se ona razlikuje od zemlje do zemlje. Ipak, iscrpna ana liza prirodnih uvjeta i tradicionalnih korištenja šuma ukazuje na regionalne sličnosti koje omogućavaju svrstavanje u "Baltičku", "Središnju" i "Južnu", ili "Mediteransku" regiju. Neka su obilježja karakteristična za samo jednu regiju, dok su druga zajednička svim zemljama partnerima Phare programa, a često i zemljama Europske unije. Takva obilježja uključuju, na primjer, nastavak ozbiljnog zagađivanja okoliša i promjenu u |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 99 <-- 99 --> PDF |
sastavu vrsta drveća u središnjoj regiji, dok su relativno velike površine prorijeđenih šuma i učestali šumski požari tipični za mediteransko područje. Najdojmljivija je potvrda o povećanju šumskog pokrova. Osim u Albaniji, u preostalih 12 zemalja bilježi se postupan porast broja šuma i porast drvnih resursa u posljednjih pedeset godina. Porast je očigledan unatoč velikoj šteti koju su prouzročili živi ili neživi čimbeni ci: spomenuto zagađenje okoliša, insekti, oluje i šumski požari. Oštećeno je otprilike 10 % ukupnih šumskih površina. U zemljama baltičkog područja zabilježen je značajan porast: 125 % u Estoniji, 75 % u Litvi i 65 % u Latviji. Važno je i spomenuti obnovu šuma u Poljskoj i Makedoniji, te pošumljavanje u Mađarskoj. Kada govorimo o stanju šuma, očigledno je kako je stabilno stanje u velikoj mjeri uvjetovano režimom uprave. Umjetno podignute šume u pravilu su osjetljivije na vanjske utjecaje od poluprirodnih i prirodnih šuma. Sposobnost otpora prema vanjskim utjecajima (kako živih tako i neživih čimbenika) razlikuje se ovisno o sastavu vrste i dobnoj strukturi šume. Mlade su šume obično zdravije, dok su šumske površine sa drvećem različite dobne strukture uglavnom otpornije. Iskorištenost oštećenih šuma znatno je smanjena. Ovo se pogotovo odnosi na grmlje i polušipražje. Zbog razlika u prirodnim uvjetima, povijesti i tradiciji šumarske uprave, stanje šuma u pojedinim zemljama i regijama teško je uspoređivati. No složenost pitanja koja se odnose na šume podvlači neophodnost zdravog profesionalnog poznavanja kako očuvanja tako i ekonomske vrijednosti šuma. Isto se odnosi i na svijest upravitelja o dugoročnim posljedicama različitih oblika iskorištavanja šuma i primijenjenih sustava upravljanja. Ekonomsko stanje sektora šumarstva postalo je prilično teško u razdoblju tranzicije. Kao prvo, smanjena je izravna i neizravna državna potpora šumarstvu i javnim dobrotvornim službama. Drugo, tržište drvom postalo je krajnje nestabilno zahvaljujući promjenama strukture i smanjenoj domaćoj potražnji. Loša izvedba i kakvoća proizvoda, te nedovoljno poznavanje marketinga u drvnoj industriji izloženoj pritisku vanjske konkurencije dodatno otežavaju tranziciju u sektoru šumarstva. Usto je porasla i potreba za višenamjenskom šumarskom upravom koja će imati zaštitnu, društvenu, kulturnu i funkciju očuvanja. Omjer šuma kojima namjena nije samo proizvodnja drva u zemljama sudionicama Phare programa, u prosjeku iznosi 31 % ukupne šumske površine i u daljnjem je porastu. Očekuje se i porast strogo zaštićenih područja u većini zemalja sudionica Phare programa, s izuzetkom zemalja koje su već proširile ovakva područja (posebice Bugarska i Slovačka). Usprkos zahtjevima javnosti i profesionalnom značaju, u većini zemalja samo se ograničen broj financijskih stimulansa može preusmjeriti prema kori štenju šuma za javnu dobrobit. Ovo je jedan od čimbenika koji u mnogim zemljama sudionicama Phare programa ometaju širu primjenu rezolucija ministarskih konferencija o zaštiti šuma u Europi. Ova opća tendencija prema usklađivanju različitih funkcija šuma otvara pitanje procjene nekomercijalnih vrijednosti i službi u ponekad zanemarenim šumarskim sektorima. Kako procijeniti vrijednost koju službe za rekreaciju i zaštitu imaju u nacionalnoj privredi? Kako odrediti koliki je utjecaj šuma na opskrbu čistom vodom, usporavanje erozije i kolika je moguća ušteda? Takve prosudbe korisne za proračun, značajne su za rasvjetljavanje stvarnog doprinosa i važnosti šumarskog sektora za društvo i za utvrđivanje mogućih potreba ovog sektora. Subvencije su danas niske. Tako se sektor mora snalaziti sa smanjenim prihodom od proizvodnje drva i slabom ili nikakvom naknadom za troškove vezane opće korisne funkcije šuma. Posljedica ovakvog stanja, koja se najlakše može uočiti u nekim zemljama južne regije, jest neprovođenje zakona i šteta u šumskim resursima, što ponekad završava krčenjem šuma ili češće još podmuklijim propadanjem šumskih resursa. Znanje stečeno kroz stoljeća uči nas da su šume resurs koji se može obnavljati, ali ne u beskonačnost. Potrebna im je prikladna njega i prikladna uprava. Šumarstvo po definiciji podrazumijeva dugoročno upravljanje (ciklus izmjene traje i do 100 godina). Potrebno je puno vremena da se rezultati počnu uočavati. Posebna se pozornost mora posvetiti prirodnim procesima i pažljivom planiranju. Poneka analogija ovakvih obilježja može se pronaći u bilo kojem privrednom sektoru. Još veći značaj ima stabilnost šuma u svim zemljama Europe. Kad god je to moguće šumari pokušavaju umanjiti posljedice lošeg upravljanja tijekom zadnjih desetljeća. Pokušavaju stvoriti stabilnije ekosustave koji će paziti na sastav vrsta drveća, dobnu strukturu, zaštitu od nametnika i bolesti, te zaštitu od požara. Ovo objašnjava značaj koji se pridaje upravljanju "bliskom prirodi". To je oruđe koje može pomoći u stvaranju istinski višenamjenske šumske uprave koja će biti ekonomski zdrava, te proizvesti održivu biološku raznolikost. Saznanja o višenamjenskoj upravi postoje i razmjenjuju se između zemalja članica Europske unije i sudionica Phare programa. U razdoblju tranzicije, osim novca, nedostaju i jedinstven pravni okvir i stabilne institucije. Problem najčešće spominjan na svim regionalnim Seminarima za ciljano interventno planiranje koji su bili organizirani kao dio Phare projekta, bilo je restrukturiranje drvne industrije u koju se nedovoljno ulaže, a ima potrebu za razvojem novih strategija u marketingu i dizajnu. Drugi je problem povrat šumskih područja legalnim potražiteljima. Ovi problemi uzrok su loše uprave, a mogu izazvati poriv za kratkoročnom zaradom pogotovo na malenim restituiranim šumskim posjedi |