DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Litva Osnovni propisi u Zakonu o šumama, 1994 Propisi o sađenju i uzgoju ( 1993 i 1997) Propisi o obnovi šuma (1997) Propisi o biljnoj bazi (1997) Makedonija Propisi u Zakonu o šumama, 1997 Zakon o sjetvi i materijalima za reprodukciju u pripremi Poljska Osnovni propisi u Zakonu o šumama, 1997 Program o očuvanju šumskog genofonda i selektivnom uzgoju šuma za razdoblje od 1991-2000. Regionalizacija sjetve i popunjavanja šuma ( 1994) Usvojeni propisi OECD-a Rumunjska Osnovni propisi u Zakonu o šumama , 1997 Propis o kontroli proizvodnje i upotrebe reproduktivnih materijala, 1977 Propis o proizvodnji, certifikaciji i genetskoj kontroli šumskih repr. materijala ( 1978) Sav reproduktivni materijal ekonomskih vrsta drveća (21) podliježe kontroli Slovačka Osnovni propisi u Zakonu o šumama, 1995 Upute o registriranju površina odobrenih za prikupljanje sjemenja i šumskog materijala za reprodukciju (1986), nove upute o u skladu sa propisim OECD-a u pripremi Upute za osnivanje i upravu šumske sjemenske banke ( 1987) Upute za plantaže topola i vrba ( 1987) Slovenija Osnovni propisi u Zakonu o šumama 1993. Zakon o sjemenju i sadnicama (1997) Dopune Zakonu o šumama ( 1998) pod nadzorom EU i OECD-a u razdoblju od 1996-99 Potencijalni sukob predstavlja i upravljanje riječnim područjem. Sukob se odnosi na službe za zaštitu proizvodnje drva u šumama i na službe za prevenciju erozije i ruguliranje riječnog toka. Problemom se smatra gubitak prihoda zbog smanjenja proizvodnje drva u područjima uz rijeke, kao i izostanak naknade. Nekoliko nacionalnih koordinatora ustanovilo je nedostatak jasne suradnje između organa vlasti odgo vornih za šumarstvo i organa vlasti odgovornih za biološku raznolikost. Ovi organi djeluju u različitim ministarstvima (u slučaju Bugarske, npr. u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i zemljišne reforme, te u Ministarstvu za zaštitu okoliša i voda). Kao problem naveden je i nedostatak jasnih načela i kriterija za održivo upravljanje šumama. Primjer sukoba sektora šumarstva s ostalim sektorima, nevladinim udrugama i javnosti Na upit je li bilo značajnijih sukoba između šumarstva i nevladinih udruga, javnosti i drugih sektora, nekoliko je zemalja (Mađarska, Makedonija, Slovenija i Bugarska) istaknulo niz sukoba koji su nastali zbog neriješenih pitanja vlasništva i novčanih naknada u procesu restitucije šuma i uvođenja strožih zakona o zaštiti prirode. U izvješću o Mađarskoj spominje se sukob oko naknade u procesu restitucije šuma, u razdoblju od 1992. do 1994. godine. Prema zakonima iz 1992. zaštićene šume nisu mogle poslužiti kao naknada privatnim vlasnicima. Morale su ostati u vlasništvu države. Nezaštićene šume smatrale su se prikladnim oblikom naknade štete. Ipak, Zakon iz 1993. godine poništio je dijelove ranijeg zakona koji su se odnosili na naknadu štete razmjenom zemljišta, a zaštićene šume više nisu bile rezervirane samo za državno vlasništvo. Kako državne metode stjecanja vlasništva nisu bile do kraja razjašnje ne, a zadruge su nestajale bez pravnih nasljednika, zaštićene šume ostale su bez vlasnika, te su mnoge od njih predane privatnim vlasnicima. Kao odgovor na tužbu nevladinih organizacija, Ustavni sud 1994. godine amandman zakona iz 1992., uključen u zakon iz 1993., proglašava neustavnim. To je državi omogućilo povrat nelegalno restituiranog zemljišta. Drugi je sukob u Mađarskoj izbio kada su se ugovori o naknadi davali bez procjene trenutne vrijednosti drva u šumama. Tako su privatni vlasnici za šume platili samo cijenu zemljišta na kojem su se šume nalazile. U Makedoniji je novi Zakon o privatizaciji koji bivšim vlasnicima jamči povrat šuma doveo do pravnih rasprava. Organi vlasti u makedonskom šumarstvu istaknuli su i mogućnost nastanka novog sukoba oko raspodjele zemljišta provedene u vrijeme tranzicije. Ova je nova raspodjela povećala broj zemljišnih čestica sa 34 na 123, pa su vlasnici novih čestica zatražili sudjelo |