DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 100 <-- 100 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI 45. SEMINAR IZ ZAŠTITE BILJA U Opatiji je od 13. do 16. veljače 2001. g. održan 45. seminar iz zaštite bilja. Seminar su organizirali Agronomski fakultet i Hrvatsko društvo biljne zaštite u Zagrebu. Isti je okupio poljoprivredne i šumarske stručnjake koji se bave biljnim bolestima, štetnim i korisnim kukcima, kao i drugim biotskim čimbenicima koji utječu na zdravstveno stanje poljoprivrednog bilja i šumskog drveća, s posebnim naglaskom na suvremena sredstva i metode zaštite poljoprivrednih kultura i šuma. U okviru Seminara organizirana je i Poster sekcija. Zapažena su bila izlaganja šumarskih stručnjaka. Na seminaru je bilo 550 sudionika, i podnesena su ukupno 52 izlaganja. Nakon otvaranja 45. seminara, u uvodnim izlaganjima iznesene su sljedeće aktualne teme o zaštiti bilja 2001. godine. Šamota, D.: Prikaz Zakona o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Macelj ski, M.: Ekološki indikatori Smit, Z., Kordić-Smit, M., Capuder, Ž., Puntarić,D.: Prisutnost pesticida u potencijalnim izvorima vode za piće Čizmić, I., Tomić, Ž., Hrlec, G., Žabica, Lj.: Nužnost provjere kakvoće tretiranja sjemena Ostoj ić, Z.: Genetski preinačene biljke-stanje u Svijetu I š t o k, I. : Karantenske štetočinje bilja u šumarstvu Od mnogobrojnih izlaganja o problematici zaštite poljoprivrednog bilja, ratarskih kultura, vinove loze i Slika 1. Radno predsjedništvo šumarske sekcije voćnjaka te drugih vrsta, odnosno nasada, ističemo dva: Pagliarini,N.,Danon,V.: Sindrom propadanja divljeg kestena {Aesculus hipocastanum). Hrlec, G.: Potreba pojačane kontrole sredstava za zaštitu bilja u prometu u Republici Hrvatskoj. U šumarskoj sekciji izneseno je 7 referata, pa navodimo autore, naslove i kratke sažetke. Liović, B., Novak-Agbaba, S., Matošević, D.,Pernek,M.,Županić,M.: Neki problemi primjene pesticida u šumama Hrvaske: Šuma je opterećena mnogobrojnim negativnim utjecajima koji joj smanjuju vitalitet. Biotski čimbenici, poglavito biljne bolesti i kukci značajna su karika u lancu uzročnika sušenja šuma. Biotički čimbenici su onaj segment negativnog utjecaja na šume koji se može spriječiti ili eliminirati, odnosno svesti na ekonomski dopušteni prag. Integrirani pristup zaštiti šuma obuhvaća primjenu metoda i sredstava s kojima se postiže željeni cilj, uz minimalnu poremetnju šumskih ekosustava. U okviru dijagnozno prognozne djelatnosti, prati se pojava i intenzitet napada biljnih bolesti i kukaca i njihov parazitoidski kompleks. Kod tretiranja nastoji se izbjeći ekološki nepovoljni pesticidi, a prednost se daje biološkim i biotehničkim metodama suzbijanja. Jurjević, P.: Problematika šumskih požara u 2000. godini. Šumski požari su stalna i velika opasnost za šume. Posljedice požara su: ekonomske i ekološke štete jer se mijenja prirodni oblik okoliša i dolazi do degradacije staništa. U Hrvatskoj ima 2,485.300 ha šuma i šumskih tala (44 %). Na mediteranskom području ima 877.500 ha šuma. U Hrvatskoj se prosječno pojavi 291 požar, a u 2000. god. bilo ih je 704. Šteta se procjenjuje na 2,6 milijuna kuna. Da bi se smanjili požari poduzima se sljedeće: izgradnja protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta, osmatranje i dojava požara, uzgojne mjere u funkciji zaštite od požara, izgradnja i održavanje motrilica, primjena uređaja sa zemlje i zrakoplova u gašenju požara. Glavaš, M, Cvjetković, B., Margaletić,J.: Suzbijanje hrastove pepelnice u šumskim rasadnicima. U Hrvatskoj se uzgajaju sadnice hrasta lužnjaka i kitnjaka u 15 rasadnika. Godišnje se proizvede 15 do 30 milijuna hrastovih sadnica, što čini 70 % od svih proizvedenih biljaka. Posebna pozornost posvećuje se zaštiti od štetnih kukaca i gljiva. Najštetnija je gljiva pepelnica (Microsphaera alphitoides). U razdoblju od 1996. do |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 101 <-- 101 --> PDF |
1999. g. za suzbijanje hrastove pepelnice u šumskim rasadnicima korištene su dvije grupe fungicidal 1. Na bazi sumpora korišteni su: Chromosul 41,43 %; Sumpor SC 80 24,29 %; Micro 80 8,75 %; Tiovit 24,28 %; Močivi sumpor 1,43 %-tni. 2. Sintetički pripravci: Rubigan 45,80 %; Tilt 19,12 %; Anvil 18,55 %; Topas 2,61 %; Sumi-8 7,25 %; Alto 2,03 %; Bayleton 1,74 %; Systhane 2,32 % i Vectra 0,58 %-tni. Broj i vrijeme tretiranja variraju za pojedine rasadnike. Tretira se od ožujka do listopada. Prosječan broj tretiranja za sve rasadnike je 10 puta. U pokusnom tretiranju na sadnicama lužnjaka s pripravcima: Folicur 250 (tebuconazol 25 %); Sumi- 8 (dinikonazol 12,5 %; Vectra (brom konazol 10 %); Tiovit (sumpor 80 %) najučinkovitiji bio je Folicur 250, a najslabiji Tiovit. Slika 2. Sudionici seminara Hrašovec, B.: Suvremene metode suzbijanja potkornjaka. Potkornjaci (Coleoptera, Scolytidae) kao sekundarni štetnici u određenim okolnostima mogu postati primarni, uzrokuju ekonomske gubitke i poremetnje u šumskih ekosustavima. Postoji velik broj metoda i postupaka praćenja brojnosti i analize kvalitativnih svojstava njihovih populacija. Postoji širok spektar metoda za njihovo suzbijanje kao što su: mehaničke, uzgojne, kemijske, biološke i biotehničke. Revolucionarno je otkriće mehanizma komunikacije unutar pojedinih vrsta potkornjaka koherentnih i jednoznačnih kemijskih nositelja informacija i njihovog djelovanja na ponašanja kukaca. Kod fiziološki oslabljenih stabala dolazi do mnogostrukog povećavanja atraktivnosti za napad potkornjaka bioprodukcijom agregacijskih feromona. Mnogobrojni sintetski pripravci su imitacija ili istovjetna kopija takvih tvari, a služe za primamljivanje i ulov ciljanih vrsta potkornjaka. Značajno je svojstvo selektivnosti, jer se radi o tvarima koje privlače bliske vrste ili samo jednu vrstu. U Europi i u nas postoji znatan broj pripravaka za praćenje dinamike populacija i suzbijanja nekoliko ekonom ski najvažnijih vrsta potkornjaka, kao što su: Ips typographic, Pityogenes chalcographus, i Trypodendron lineatum. U postupku istraživanja su feromoni za: 7bmicuspiniperda, T. minor, Ips sexdentatus, I. acuminatus i drugih. Za drvaše osim navedenog T. lineatum nema još gotovih pripravaka. Za ulov potkornjaka do sada su korištene cjevaste klopke, a u novije vrijeme sve se više koriste barijerne. Primjena atraktanata i klopki za smanjenje brojnosti potkornjaka ima veliku prednost u odnosu na kemijsko tretiranje trupaca s ekonomskog, a napose ekološkog stajališta. Diminić, D.: Zdravstveno stanje kultura crnog bora u Hrvatskoj. Već nekoliko godina u Hrvatskoj se provode istraživanja zdravstvenog stanja kultura crnog bora u priobalju, srednjoj i sjevernoj Hrvatskoj. Za laboratorijsku obradu uzimani su uzorci iglica, izbojaka i češera. Istraživanja su pokazala da su najugroženiji lokaliteti na području Istre, Raba, Vinska draga-Zumberak i Đurđevački peski. Determiran je veći broj fitopatogenih gljiva, a najštetnije su: Mycosphaerella pini i Lophodermium seditiosum na iglicama, te Sphaeropsis sapinea na izbojcima i granama. Suše se pojedinačne grane i cijele krošnje. Pretpostavlja se da su abiotski čimbenici kao suša, nepovoljni stanišni uvjeti, visoke koncentracije sumpornog dioksida, posolica i mehanička oštećenja uzrokovali stanje stresa i stvorili predispoziciju za napad gljivičnih uzročnika. Margaletić, J., Glavaš, M., Janicki, Z., Turk, N., IVI i 1 a s, Z.: Glodavci u šumskim ekosustavima kao prenositelji bolesti. U šumama glodavci čine velike štete na biljkama i plodovima. Posebno se ističu 3 vrste miševa i 4 vrste voluharica. Nisu samo štetnici nego su izvori i prenositelji zaraznih bolesti. Tijekom evolucije došlo je do prilagodbe nekih mikroorganizama i parazita i određene životinjske vrste. Uzročnici bolesti i paraziti mogu se prenijeti na divlje i domaće životinje i na čovjeka. Glodavci uzročnike, često zaraznih bolesti, mogu izlučivati aktivno putem sekreta ili ekskreta ili pasivno putem endo i ektoparazita. Neka šumska područja postaju enzootska, odnosno endemska različitih zaraznih bolesti. Bolesti koje se prenose na ljude poznate su u medicini kao zoonoze, kao što su napr. trihineloza, leptospiroza, lyme borelioza, krpeljni encefalitis i druge zarazne bolesti. Opasnosti infekcije izloženi su svi koji rade u šumi ili njome prolaze. Zato je važno poznavati vrste i brojnost, odnosno gustoću populacije glodavaca u šumama i smanjiti njihovu brojnost na podnošljivu razinu s ekonomskog i zdravstvenog gledišta. Harapin, M.: Zdravstveno stanje šuma u Hrvatskoj na kraju stoljeća. Na početku prošlog stoljeća (oko 1900. g.) zabilježena su velika sušenja i enormna sječa sušaca, kao i krajem stoljeća. Može se reći da se |