DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 106 <-- 106 --> PDF |
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA 33. EFNS (EUROPSKO ŠUMARSKO NORDIJSKO SKIJAšKO NATJECANJE) (Otepää, Estonija 11- 18. 2. 2001.) Najavljujući u prošlogodišnjem izvješću domaćina 33. EFNS-a, rekli smo "dovidenja u poprilično nam dalekoj Estoniji". Za 11 -članu hrvatsku ekipu bilo je to zaista daleko, jer smo od 8 čak 4 dana bili na putu. U organizaciji HŠD-a i "Hrvatskih šuma" i uz stručno vodstvo upravitelja UŠ Delnice dipl. ing. H. Sušnika, tajnika HŠD-a dipl. ing. H. Jakovca i predsjednika delničkog ogranka HŠD-a dipl. ing. D. Delača, u dva kombija prepuna opreme, na put su krenuli i mr. sc. B. Pleše, dipl. ing. R. Abramović, dipl. ing. A. Crnković, F. Jakovac, dipl. ing. T. Kranjčević, M. Šporer, dipl. ing. D. Štimac i S. Vukonić. U utorak u ranim jutarnjim satima (1,30 a krenuli iz Delnica u nedjelju u 3,30) stigli smo na odredište. Snijega samo u tragovima, iako smo visoko na sjeveru i u glavnom estonskom nordijsko-skijaškom i turističkom središtu. Republika Estonija (ili službeno Eesti Vabariik, koja je raspadom Sovjetskog saveza 1991. god., nakon pola stoljeća ponovno stekla samostalnost) je najsjevernija baltička država. Na površini od 45.227 km2, smještena je na obali Baltičkog mora te Finskog i Riškog zaljeva, s juga omeđena Latvijom, a s istoka Rusijom. Pretežito ravničarska zemlja (najviši vrh Suur Munamagi, 3 15 innm) s tisuću otoka (točnije oko 1500, najveći Saaremaa 2671 km2 i Hiiumaa 965 knf) i tisuću jezera (točnije oko 1400, najveća su, Čudsko 3555 km2, koje Estonija dijeli s Rusijom i Vortsjarv 270 km2). U priobalju su posebno značajna brojna plitka jezera i močvare na čak 22% površine. Iz Čudskog jezera ističe rijeka Narva, vodom najbogatija estonska rijeka. U priobalju i na otocima klima je oceanska, a u unutrašnjosti kontinentalna s relativno malo oborina (500-700 mm), uz snijeg koji se zadržava od prosinca do ožujka. Sa 1,447.000 stanovnika, prema popisu 1998. god. (64 % estonci i oko 28 % rusi), slabo je naseljena i s niskim prirodnim priraštajem. Većina stanovništva (oko 70 %) živi u gradovima - glavni grad Tallin 435.000, sveučilišni grad Tartu 102.000, Narva 75.000, Kohtla-Jarve 69.000, Parnu 52.000 stanovnika. Otepää, jedan od najstarijih gradova (spominje se prvi puta 1116. godine), već je 50 godina poznato turističko središte s nordijskim centrom, br. 1 u Estoniji kako kažu domaćini, s mnogo jezera u okolici (najpoznatije je Pühajärve o kojem kruže möge legende). Već prvoga dana boravka čekale su nas dvije od pet ponuđenih stručno turističkih ekskurzija, za jednu grupu u Rapina - Ilumetsa (rasadnici crnoga bora i smreke, meteorski krateri , borove šume u okolici jezera Valgjarve, posjet crkvi i staroj tvornici papira te regio |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 107 <-- 107 --> PDF |
nalnom Državnom centru za šumarstvo u Rapini), a za drugu grupu u svečilišni grad Tartu (zgrada Sveučilišta utemeljenog 1632. godine, muzej Sveučilišta, stari grad, umjetnička galerija Kivisilla te Poljoprivredni Univerzitet i u ovim njega Šumarski fakultet). Sljedećega dana u programu je bio obilazak natjecateljske staze, koja je u nedostatku snijega na nekim prisojnim mjestima konzervirana na 40-tak cm debljine, 68 m širine i 4,2 km dužine (zbog toga trčalo se dva kruga), a održano je i probno gađanje na određenom poligonu. Poslije podne je održan sastanak voda ekipa, a u večernjim satima nakon svečanoga otvaranja natjecanja i podizanja na jarbole zastava zemalja sudionica, pod velikim šatorom (za oko 1000 ljudi) održana je glazbena večer. U četvrtak 15. veljače počelo je natjecanje u biatlonu s oko 800 sudionika iz 17 europskih zemalja, raspoređenih po spolu i starosti. S rezultatima naših biatlonaca i ovoga puta moramo biti prezadovoljni. Siniša Vukonić je, iako na izmaku iz svoje starosne skupine (21-30 god.), osvojio sjajno 7. mjesto. Isto tako, na izmaku svoje starosne skupine (31-40 god), neuništivi Franjo Jakovac bio je izvrsni 14. od 142 natjecatelja. U istoj kategoriji Mladen Šporer je osvojio 37., Tomislav Kranjčević 63., Denis Štimac 89. i Andrija Crnković 95. mjesto. U večernjim satima istoga dana održano je predavanje na temu Gospodarenje i zaštita šuma u Estoniji. Estonija ima 2,02 mil. hektara šuma (44,7% površine zemlje), od čega je više od polovice u vlasništvu države. Na nižim predjelima prevladavaju glejska i tresetna tla, a na uzvisinama podzoli. Na pjaščanim tlima dolaze šume borova i smreke a na vlažnijim tlima šume breze i johe. Prema podacima iz 1999. godine, 38,5% su borove sastojine (39,6 % drvne mase), 22 % sastojine smreke (23,3 %), 29,2 % breze (27,3 %), 6,9 % johe (6,0 %) i 3,4 % ostalih vrsta (3.8 %). Drvna zaliha u državnim šumama iznosi 134,5 mil. m3, a u privatnim 52,4 mil. m3. Prosječna drvna masa po hektaru iznosi 176 m3 (prirast 4,9 m3) u državnim, a 186 m3 (prirast 5,8 m3) u privatnim šumama. Etat je 1998. godine iznosio 6, 061 mil. m3 (2,744 mil. m3 u državnim, 2,855 mil. m3 u privatnim (1995. g. 0,3 mil. m3) i 0,462 mil. m1 u ostalim šumama). Posljednjeg dana održana su štafetna natjecanja u kojima je hrvatska ekipa u sastavu S. Vukonić- T. Kranjčević- F. Jakovac- M. Sporer u najjačoj (najmlađoj) starosnoj skupini u kojoj se natjecalo 37 štafeta, osvojila odlično 11. mjesto, dok je mješovita štafeta s francuzom, njemcem i našim natjecateljima D. Štimcem i A. Crnkovićem u sljedećoj starosnoj skupini između 62 ekipe osvojila 44. mjesto (ukupno je startalo 157 štafeta). Istoga dana tajnik HŠD-a H. Jakovac je kao član Komiteta EFNS-a sudjelovao na sjednici tog tijela, na kojoj se raspravljalo o novim pravilima natjecanja, podnesena su godišnja izvješća o radu i financijskom poslovanju te utvrđeni i predbilježeni sljedeći domaćini ovih europskih šumarskih susreta. Domaćin 2002. godine bit će Austrija (Ramsau), 2003. Švicarska (Obergoms), a predbilježene su Francuska, Poljska, Švedska i Italija. Sljedeći sastanak Komiteta dogovoren je za 28. listopada 2001. u Ramsau (Austrija). Iste večeri održano je svečano zatvaranje natjecanja i zajednička Društvena večer za sve sudionike. Putujući natrag u Hrvatsku, naravno ponovno dva dana, sada i kroz snježnu vijavicu imeđu Krakova i Bratislave, mala, složna i uspješna hrvatska ekipa, prešavši skoro 5000 km sretno je stigla kući. H. Jakovac |