DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 108 <-- 108 --> PDF |
ZAŠTITA PRIRODE LEGANJ (Caprim Leganj je naša selica stanarica. Kako se hrani najčešće u sumrak ili noću, rijetko je opažamo. Veličine je kao crni kos, izdužena tijela s dugim repom, krupnom glavom i očima te malenim ali veoma širokim kljunom, na temelju kojega je i red u koji je svrstana dobio naziv širokokljunke. Ovako građen kljun uz veliku spretnost u letenju omogućuje hvatanje velikih insekata, koje ostale ptice ne mogu uloviti. Vrlo je proždrljiva. Načinom života vezana je uz rubove šuma, mlade sastojine u razvojnom stadiju mladika, stare sastojine u fazama oplodne sječe i vriština pa je time korisna za naše šumske ekosustave. Rasprostranjena je po čitavoj Europi, osim krajnjeg sjevera. Ne gradi gnijezdo, jaja nese na tlo, i to najčešće dva. Takva mjesta dobro su sakrivena i slučajno ih pronalazimo. Kada odrasla ptica osjeti opasnost u blizini svog legla, nastoji se pritajiti pouzdajući se u kamuflažnu bo ´gus europaeus L.) ju perja. No, ako se nepoželjni gost približi vrlo blizu, odrasla ptica odvraća pozornost od svoga legla glumeći "lak plijen". Samo što poleti, nakon nekoliko metara pada nespretno na tlo, odmah se diže i istu akrobaciju ponavlja opet nakon nekoliko metara, te napokon sjeda desetak metara od legla na neku nižu granu grmolike vegetacije ili suharak, s obješenim krilom koje izgleda kao daje slomljeno. "Gost" se poveseli lakom plijenu i pokuša ga uloviti, a kad ono ptica najednom polijeće s lakoćom. Cilj je postignut, opasnost za njezine mladunče je prošla. No ovaj put prijevara nije uspjela. Oprezno se vraćam i pronalazim mladunče, brzo fotografiram i napuštam njihovo gnijezdište, ispunjen snažnim dojmom jedne od prirodnih prilagodbi kojom se nastoji produžiti vrsta. Leganj je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. Slika 1. Odrasla ptica, mužjak Slika 2. Dva mladunca na gnijezdu u bukovom mladiku Tekst i fotografije: Krunoslav Arač, dipl. ing. šum. |