DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 28 <-- 28 --> PDF |
B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA, DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001), 153-168 bi to trebali ponešto iz tih događanja naučili i poduzeli potrebno, kako bi se posljedice budućih takvih pojava ublažile? Vidljivo je da nema napretka. Nastavljaju se prepucavanja različitih interesnih grupa, a oni koji bi trebali donositi valjane odluke za bolju zaštitu i spašavanje stanovnika, dobara i okoliša kao primarno sigurnosno i gospodarsko pitanje, ne shvaćaju o čemu se radi, što trebaju učiniti, ili ih to - dobrobit svih stanovnika uopće ne zanima. Jedno od područja goleme gospodarske i sigurnosne važnosti u svakoj civiliziranoj zemlji, pa bi tako trebalo biti i u Hrvatskoj, je uspostava sustava zaštite i spašavanja od kriza ili izvanrednih stanja. Takve pojave - krize u Hrvatskoj u mirnodopskom vremenu (dvanaestgodišnja statistika prije agresije na Hrvatsku) na dan odnose, u prosjeku, najmanje 800 tisuća USD (ili 300 milijuna USD godišnje). Dakako da štete i vrste šteta variraju iz godine u godinu. U prosjeku najveće su štete od suše - 42 %, slijede tuče, oluje, snijeg i mraz - 26 %, potresi - 17%. Požari (6 %) i poplave (5 %) koji su zanimljivi masmedijima, malenog su udjela u ukupnim štetama. Najveće štete posljedica su upravo onih pojava koje nisu medijski privlačne, nisu trenutačne, nego su postupne i dugotrajne, te stoga prolaze medijski nezapaženo. Struktura šteta mirnodopskih kriza prikazana u na slici 1. Slika 1 : Struktura štete mirnodopskih kriza u Hrvatskoj. Napomena: Podaci se odnose na prosjek u dvanestgodišnjem razdoblju od 1981, do 1992.godine.; pod podacima: oluja i tuča - uključene su i štete od snijega i mraza; požari - uključeni su oni u zgradama, poljima i šumama; ostalo - uključene su i štete od tehnoloških nesreća. Štete koje su izazvane prirodom znatno su veće nego štete izazvane tehnologijom, tj. čovjekovim djelovanjem (izuzev prometa), no njih se, zbog neodgovarajuće informiranosti javnosti i neznanja o mogućnostima smanjivanja, zaboravlja. Štete nastale čovjekovim djelovanjem prikazane su na slici u grupi "ostalo". Materijalne štete izazvane agresijom na Hrvatsku bile su oko devedeset puta veće nego štete izazvane krizama u miru tijekom jedne godine. Uspostava cjelovitog i djelotvornog sustava zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša u kriznim ili izvanrednim situacijama je potreba i dužnost svakog organiziranog društva, pa tako i naše zemlje. Naše sektorsko rješavanje ovih problema treba prerasti u ono gdje će se cjelovito zahvaćati i razrješavati problemi kao što se to radi u svijetu. Na taj način može se izbjegavati rješavanje, bolje reći ne rješavanje problema u slučaju kada se nekoliko tijela državne uprave bez jasnih razgraničenja obveza i ovlasti njima bave, smanjuju se troškovi i postiže djelotvornost. Stradanja ljudi u ratu i goleme materijalne štete obvezuju na uspostavu odgovarajućeg sustava za zaštitu od kriza. Nijedno društvo nije imuno na pojave kriznih stanja (nesreće u kojima može stradati velik broj ljudi, mogu biti uništena golema dobra i okoliš) izazvanih djelovanjem rata, prirode ili tehnologije. Zbog toga se svako društvo mora organizirati da bi zaštitilo stanovnike od takvih pojava. S obzirom na veličinu šteta nužno je i kod nas uspostaviti sustav koji bi omogućio da se te štete smanje. Smanjenje od samo 10 % (šteta u miru) znači uštedu od 80 tisuća USD dnevno. Taj se novac može iskoristiti za rješavanje problema u zdravstvu, školstvu, znanosti itd. Za to se vrijedi zauzimati. Pod krizama ili izvanrednim situacijama podrazumijevaju se one pojave koje mogu masovno ugroziti stanovnike (život i zdravlje), dobra i okoliš u ratu i u miru. U svim fazama procesa ovladavanja potreban je angažman niza državnih i privatnih organizacija i pojedinaca različitih specijalnosti. Zajednica se mora baviti krizama i prije nego se one dogode, a mora i pomoći u oporavku od posljedica kriza. Kao rezultat modernih promišljanja definirane su četiri faze sveukupnog upravljanja u krizama: ublaživanje, pripravnost, djelovanje i oporavak ili obnova. Budući da su štete od mirnodopskih ugrožavanja daleko najveće u poljoprivredi (suše, oluje i tuče, poplave, požari) ugrožavaju malog čovjeka - poljoprivrednika (a uslijed toga i poskupljenjem hrane i sve ostale stanovnike), Ministarstvo poljoprivrede moralo bi pokazivati interes za uspostavu cjelovitog sustava zaštite i spašavanja. Osim šteta što ih čini priroda (elementarne nepogode), koje su u Hrvatskoj (u miru) daleko najveće, ne treba smetnuti s uma ni potencijalne štete koje može izazvati tehnologija tj. djelovanje čovjeka. Takva ugrožavanja su na primjer: nekotrolirana oslobađanja opasnih tvari, požari i eksplozije, radioaktivnost - potencijalne nesreće u nuklearnim elektranama, lomovi brana i nasipa (poplave), prekidi opskrbe |