DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA, DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ), 153-168


2. SVEOBUHVATNO UPRAVLJANJE U KRIZAMA ILI IZVANREDNIM SITUACIJAMA
Za svaku vrstu kriza ili izvanrednih stanja postoji 2. uspostaviti ovlasti (odgovarajuće zakonodavstvo),
niz specifičnih aktivnosti - mjera koje treba primjenji3.
definirati organizaciju svih sudionika u zaštiti i
vati u svim fazama upravljanja u izvanrednim stanjima. spašavanju,
Te aktivnosti valja podrobno razraditi za svaku vrstu


4. razraditi sustav komuniciranja,
ugrožavanja. Razrada upravljanja u različitim kriznim


5. ustanoviti sve resurse za djelovanje,
stanjima zahtijeva okupljanje raznovrsnih stručnjaka,
ovisno o pojedinoj vrsti kriznih stanja. No, općenito, u 6. napraviti ukupan plan za djelovanje u slučaju
izgradnji sustava za upravljanje u kriznim stanjima kriznih stanja.
valja polaziti od slijedećih segmenata koje trebaju Pučanstvo, dobra i okoliš mogu biti izloženi različirazraditi
skupine stručnjaka za pojedina područja tim vrstama ugrožavanja. Uobičajena podjela kriznih
(rat, prirodne i tehnološke nesreće): stanja koja se pojavljuju ili se mogu pojavljivati na


1. analizirati opasnosti (ugroženosti), prostoru Hrvatske prikazana je u tablici 1.
Tablica 1 : Sistematizacija kriznih stanja koja se pojavljuju u Hrvatskoj. Napomena: u nekim drugim zemljama mogu se pojaviti
i druge vrste kriza kao npr.: erupcije vulkana, tsunami valovi, uragani...


1. KRIZNA STANJA IZAZVANA 2. KRIZNA STANJA IZAZVANA 3. KRIZNA STANJA
DJELOVANJEM PRIRODE TEHNOLOGIJOM - DJELOVANJEM ČOVJEKA IZAZVANA RATOM
1.1. Poplave. Poplave nastaju kada rije2.1.
Nekontrolirana oslobađanja opasnih tvari. Po3.1.
Ratna razaranja i pljačka
ke iziđu iz korita. Mogu se razvijati spostoji
nekoliko tisuća kemikalija u svakodnevnoj upo(
aktivnosti: raščišćavanje ruševina i
ro ili vrlo brzo - tzv. fleš ili bujične poplatrebi,
koje, ako se nekontrolirano oslobode iz spremizvlačenje
zatrpanih, spašavanje i
ve, koje se pojavljuju iznenada i razorne nika, mogu ugroziti velik broj stanovnika. Nekontrolievakuacija
dobara). Ratnim razarasu
snage. rano odlaganje opasnih otpadaka također može ugrozinjima
mogu biti zahvaćena sva poti
ljude, životinjski i biljni svijet. Osim u stacionarnim dručja, no vjerojatnost je veća da će


1.2. Oluje, snijeg, led, mraz. Oluje moobjektima,
nekontrolirano se opasne tvari mogu osloneprijatelj
nastojati razoriti strateški


gu izazvati po veličini i intenzitetu razli


boditi prilikom njihova prijevoza kroz vrlo naseljena važna područja i objekte. Također,


čite posljedice. U tu grupu spadaju sna


mjesta ili u njihovoj blizini. Važne su kategorije toksičnastoji
opljačkati dobra (ratni pli


žan vjetar, kiša, ledene i snježne oborine.


nih, gorivih i eksplozivnih tvari. jen).


Poseban problem mogu biti vrlo niske
temperature. Ove vrste kriza mogu izaz2.2.
Požari i eksplozije. Prijetnja požara ili eksplozije 3.2. Inducirane tehnološke nesrevati
gubitak resursa hrane, zatim mogu postoji u svakoj zgradi. Požar ili eksplozija mogu biti će (+ poljski i šumski požari). Djeizazvati
poplave, te odrone i klizanja tla. namjerni kao rezultat zlonamjerne paljevine ili terorizlovanjem
neprijatelja mogu se do


ma, ili slučajni. goditi iste one vrste tehnoloških ne


1.3. Potresi. To su gibanja tla koja su posreća
(kriznih stanja) kao pod 2., te


sljedice iznenadna pomicanja stijena u 2.3. Radioaktivnost. Nuklearne elektrane i drugi po


poljski i šumski požari 1.6.


Zcmljinu omotaču. Potresi osim rušenja goni vezani uz nuklearni energetski gorivi ciklus imaju
zgrada mogu izazvati klizanje tla i odronajveću
koncentraciju radioaktivnih materijala, lako se 3.3. Uništavanje - ubijanje - rane.
Na morskoj obali ponegdje mogu daje posebna pozornost nadzoru sigurnog rada takvih njavanje stanovnika (klasična, keprouzročiti
tsunami valove. objekata, ipak može doći do nekontroliranog oslobađamijska,
nuklearna, biološka oružja u


nja radioaktivnog materijala koji može ugroziti stanovratu
i poslije rata zahtijevaju skla


1.4. Klizanje tla i odroni. Klizanje tla ili
nike i njihov okoliš. I prijevoz i uskladištavanje radionjanje,
evakuaciju, zbrinjavanje i


odron gibanje je nestabilnog tla koje mo


aktivnih materijala mogu izazvati probleme, ako se hitnu medicinsku pomoć stanovni


že biti posljedica potresa ili snažne kiše.


oslobode dugoživuće radioaktivne tvari. štvu). Neprijatelj ubija stanovništvo


1.5. Suša i visoke temperature. Suša je i u tu svrhu koristi različita oružja.
2.4. Prekidi opskrbe (voda, hrana, energija ...). Mali
dugo razdoblje bez oborina. Visoka (eksDio
tog oružja ostaje na terenu i na


ili veliki prekidi opskrbe proizvodima kao što su voda,


tremna) temperatura definirana je kao kon završetka rata vrlo je opasan za


hrana, energenti (električna energija, plin, benzin i dru


temperatura koja je osjetno viša od procivile
(zahtijeva čišćenje terena


gi derivati) mogu izazazvati razaranje gospodarstva i


sjeka, koja traje nekoliko tjedana u najtorazminiravanjc).
Neprijatelj zastra


goleme teškoće, posebno u urbanim područjima. Uzro


plijem razdoblju godine. Suša i visoke šuje i progoni stanovništvo.


ci prekida opskrbe mogu biti vrlo različiti.


temperature mogu prouzročiti nestanak


3.4. Epidemije + asanacija (kao
resursa vode i hrane. 2.5. Unutrašnje smetnje (terorizam, neredi). Mo


posljedice rata i ostalih kriznih sta


gućnost nereda, pobuna, pljački i terorizma uvijek pos


1.6. Poljski i šumski požari. Nastaju
nja). Za velikih kriza (rat, potresi,


toji, posebno u vrlo naseljenim područjima. Unutrašnje


kada se zapale velike površine polja i šu


poplave...) mogu se zbog narušenih


smetnje mogu prijetiti sigurnosti stanovnika. U kratko


ma. Mogu biti prouzročeni munjom, teh


higijenskih uvjeta života (zagađena


vrijeme mogu biti uništena materijalna dobra velike


nološkim napravama, ljudskom nepaž


voda, hrana i drugo) pojaviti zaraz


vrijednosti.


njom i terorizmom. Poljski i šumski po


ne bolesti koje mogu ugroziti velik


žari zbog ogoljivanja terena mogu iza2.6.
Lomovi brana i nasipa (poplave). Lomovi brana broj stanovnika.
zvati klizanja tla i odrone, te naknadno zbog velikih kiša, loše konstrukcije ili potresa mogu
bujične poplave. izazvati snažne razarajuće bujične poplave.


Iako je funkcija upravljanja (management) u krizaza
zaštitu i spašavanje prihvaćene ideje o upravljanju u
ma stara, tek u novije vrijeme (dvadesetak godina) u krizama kojima se bavi ovaj članak.
svijetu su zbog potreba što učinkovitije organiziranosti