DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 34 <-- 34 --> PDF |
B. Moliik: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA. DOBARA 1 OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI ... Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ), I 5.3-1 68 3. KAKO TREBA BITI ORGANIZIRAN SUSTAV ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U IZVANREDNIM STANJIMA U HRVATSKOJ DA BI BIO DJELOTVORAN Danas u Hrvatskoj ne postoji profesionalno tijelo državne uprave sa stalno zaposlenim kompetentnim stručnjacima koje bi trebalo obavljati vrlo opsežan, odgovoran, osjetljiv i zahtjevan posao upravljanja u krizama ili izvanrednim stanjima u sve četiri njihove faze: ublažavanje, pripravnost i djelovanje i oporavak. Tijelo državne uprave za upravljanje u krizama ili izvanrednim stanjima u svijetu, a trebala bi biti i u nas, osnovni je nositelj programatskih aktivnosti, odnosno koordinator svih operativnih udruga u funkciji zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša (zdravstvo, vatrogastvo, humanitarne udruge, vojska i policija, vodoprivreda, energetika, šumsko gospodarstvo i druga javna poduzeća i usluge, prometne organizacije, industrija, brojna ministarstva i druge organizacije uprave, hidrometeorološka i seizmološka služba, javno informiranje, služba motrenja i obavještavanja, dodatne postrojbe stanovništva, školstvo, i brojne druge) u izvanrednim situacijama ili krizama (rat i mir) za što mora imati vrlo visoke ovlasti, propisane zakonom. Bit problema zaštite i spašavanja u nas je nužnost povezivanja tih udruga u cjelovit i učinkovit sustav, što je svuda u svijetu osnovni zadatak tijela profesionalne državne uprave za izvanredna stanja, koje u Hrvatskoj tek treba uspostaviti. Veza tog resora uprave uz resor obrane u većini zemalja u povijesti je bila posljedica toga, stoje njena osnovna uloga kroz povijest bila zaštita i spašavanje obrana u ratu (zaštita od konvencionalnog, kemijskog i nuklearnog oružja). U toj su obrani vrlo povezane funkcije vojnog i civilnog ustroja. Dobre obrane stanovnika (u ratu) nema bez valjane procjene njihove ugroženosti (tu procjenu može načiniti samo vojni sektor). Na primjer, u SAD, koje mnogo godina nisu imale rat na svom području, civilna obrana (kao segment cjelokupnog upravljanja u krizama) u sastavu je Ministarstva za upravljanje u izvanrednim stanjima (Emergency Management Agency) koja je itekako povezana s Ministarstvom obrane (Department of Defense). Planiranje za slučaj kriznih stanja u ratu i miru (prirodne i tehnološke katastrofe) povezano je. Brojne su prednosti udruge dvostruke namjene, kako civilnog ustroja u ratu, tako i vojnog ustroja u miru. Gotovo sve akcije i pripreme u miru za obranu i zaštitu stanovnika od djelovanja prirodnih i tehnoloških katastrofa važne su i za djelovanje u ratu. Dobro povezani vojni ustroj s civilnim osjetno umanjuje troškove, stoje za ratom iscrpljenu Hrvatsku posebno važno. U izgradnji sustava zaštite i spašavanja u nas polazili smo od američkog modela, koji je jedan od najjeftinijih u svijetu i, nesumnjivo, najrazvijeniji, pogotovo za slu čajeve prirodnih i tehnoloških katastrofa (SAD su golema zemlja s najraznolikijim vrstama prirodnih i tehnoloških ugrožavanja). Segment zaštite i spašavanja u ratu - obrane u nas treba biti modificiran u odnosu prema američkome, jer je različito ugrožavanje ratom kod nas, od onog za koji su se pripremile SAD. Treba se, također, zasnivati na analizi iskustava iz Domovinskog rata. U odlučivanju za takav sustav pomogla nanije dostupna američka literatura i brojni podaci, kao i otvorene mogućnosti stjecanja dodatnih iskustava iz te zemlje. Uz to i naš vojni ustroj razvija se po američkom modelu. Korištenje vojnog kadra, opreme i drugih resursa u miru za obranu i zaštitu stanovnika i dobara od prirodnih i tehnoloških katastrofa, kao i korištenje civilnog kadra i resursa u ratu uobičajeno je u svijetu i ima svoju neoborivu logiku (NATO). Nije potrebno posebno nabrajati kakva je, na primjer, uloga vojne inženjerije ili NKB - postrojba u obrani, zaštiti i spašavanju stanovnika, dobara i okoliša od prirodnih i tehnoloških nesreća (postaje izlišno na taj način kupovanje skupe opreme na dva mjesta, školovanje kadra u oskudnim materijalnim mogućnostima itd.). Također je važno napomenuti golemu potrebu za suradnjom tih dvaju partnera u suzbijanju poslijeratnih posljedica i u oporavku ili obnovi. Stvaranje podloga za odlučivanje u kriznim stanjima izuzetno je složen i visoko stručan posao, te se stoga budući sustav upravljanja u kriznim stanjima kod nas (kad se uspostavi) mora zasnivati prije svega na radu profesionalaca - stručnjaka, a manjim dijelom dragovoljaca. Uz profesionalno tijelo državne uprave za slučaj izvanrednih stanja - programatski dio sustava zaštite i spašavanja, koje treba biti u sastavu Ureda Predsjednika RH (ili Vlade), u sustavu za zaštitu i spašavanje u krizama ili izvanrednim stanjima, mora postojati niz organizacija i pojedinaca izvršitelja niza operativnih zadataka. Tijelo uprave za slučaj izvanrednih stanja mora biti u stanju identificirati opasnosti, uspostaviti prihvatljivu osnovu za djelovanje cijelog sustava, uspostaviti strategiju razvitka tih aktivnosti kroz sve četiri faze upravljanja u kriznim stanjima, prikupiti informacije o svim raspoloživim resursima za djelovanje u kriznim stanjima, uspostaviti svih pet osnovnih stupnjeva (obavještavanje/upozorenje, spašavanje ljudi, spašavanje dobara, zbrinjavanje ljudi i procjena štete, nužna obnova) za djelovanje, odnosno reagiranje u slučaju krize ili izvanrednog stanja, informirati i obavještavati stanovnike, odnosno uspostaviti plan pripravnosti i djelovanja. Također treba uspostaviti osnovni plan oporavljanja od kriza koje se mogu dogoditi na području. Uz to mora biti osposobljeno još za niz drugih aktivnosti. Rad i sta |