DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 36 <-- 36 --> PDF |
B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA, DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI ... Šumarski list br. 3-4, CXX V (2001 ). I 53-168 Republike (ili Vladi) i županijskih odjela kao, po potrebi, i od određenog broja profesionalaca na razini gradova ili općina. Taj dio je programski segment sustava, a ima ulogu sveukupne skrbi za zaštitu i spašavanje stanovnika, dobara i okoliša u miru i ratu. Sustav za zaštitu i spašavanje čini i niz operativnih udruga koje sudjeluju u radu u pojedinim segmentima sustava, i bez kojih također sustav ne može učinkovito djelovati. Važan segment sustava osim već spomenutih stručnih timova, su i krizni timovi u kojima su vodeći ljudi vlasti, programatskog segmenta sustava i najvažnijih operativnih organizacija. Njihova uloga je važna kao politička i materijalna podrška upravi za izvanredna stanja i posebno za vrijeme faze djelovanja - reagiranja na krizu ili izvanredno stanje i određena je planom pripravnosti i djelovanja na određenom području. Republičko tijelo uprave za izvanredna stanja postiglo bi dobre rezultate (poslovi podrazumijevaju: grube procjene ugroženosti cijelog teritorija Republike; uspostavu zakonodavstva koje regulira djelatnost; koordiniranje i upućivanje različitih republičkih resora na izradu zakona koji određuju odgovornosti, obveze i postupanje u pojedinim vrstama kriza; davanje stručne osnove za organiziranje i djelovanje županijskih profesionalnih organizacija; davanje osnove za uspostavu sustava komuniciranja (tzv. sofware) u krizama; briga o resursima za djelovanje (kadar, oprema, školovanje, pogoni); pregledavanje i odobravanje županijskih planova pripravnosti i djelovanja za slučaj kriza; briga o izradi republičkih planova pripravnosti za krize koje mogu zahvatiti cijelu državu; stručno usmjeravanje rada kriznog tima Republike ili županija itd.) sa 30-40 zaposlenih kvalificiranih iskusnih stručnjaka za različita područja, a troškovi njegova rada u godini dana bili bi manji nego jednodnevne štete od mirnodopskih kriza u Hrvatskoj. Ako pretpostavimo daje minimalan broj profesionalnih osoba za funkcioniranje zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša (programatskog segmenta) koji bi proračun Republike mogao podnijeti 3-4 izvršitelja na sto tisuća stanovnika, onda bi potreba za izvršiteljima programatskog posla u županijama bila oko 150 - 200 ljudi. Sada je na poslovima zaštite i spašavanja u Hrvatskoj zaposleno mnogostruko više međusobno nepovezanih udruga i osoba uz potpuni izostanak - nepostojanje programatskog segmenta sustava. Poznate su sigurnosne i gospodarske posljedice takva stanja. To su dostatni razlozi za uspostavu spomenutog tijela državne uprave. Apsurdno je da u Hrvatskoj postoje još uvijek dva ministarstva vanjskih poslova (političko djelovanje Haškog suda odraz je i te činjenice), da je donedavno bilo desetak tajnih službi koje su svedene na četiri (koje najčešće služe samo za međusobne obračune različitih političkih grupacija), a ne ma nikakvog organizacionog oblika uprave (programatskog) za zaštitu i obranu stanovnika, dobara i okoliša u slučaju izvanrednih stanja u ratu i miru. Za izgradnju sustava za upravljanje u krizama u svim kriznim stanjima važne su sljedeće napomene: 1. -U analizi opasnosti (ugroženosti) Fond podataka za utvrđivanje razine ugroženosti stanovnika, dobara i okoliša u Hrvatskoj ili za svaku pojedinu županiju različit je, tj. ovisi o vrsti kriznog stanja i dosadašnjem pristupu zaštiti i spašavanju na razini županije. Te podatke trebaju osigurati organizacije koje se profesionalno bave pojedinim djelatnostima. Za pojedina krizna stanja te podatke će biti lakše nabaviti nego za neka druga. Na primjer, podatke o ugrožavanju od poplava, (tim se područjem bavi vodoprivredna organizacija) bit će lakše osigurati nego one za procjenu ugrožavanja od nekontroliranog oslobađanja opasnih tvari, za koje se najčešće ne zna niti gdje su. Za neka područja bit će velikih teškoća u prikupljanju podataka za analizu ugroženosti. Metodologije procjene ugroženosti razlikuju se za svaku vrstu kriznog stanja i trebaju ih uspostaviti specijalisti za pojedine vrste ugrožavanja (uz pomoć spomenutih stručnih grupa). Uspostava metodologije bit će osnovni zadatak profesionalnog republičkog tijela za upravljanje u krizama - programatskog segmenta sustava zaštite i spašavanja, kada ga se osnuje. 2. - U uspostavi ovlasti (uspostava odgovarajućeg zakonodavstva) Nužno je da se u Republici Hrvatskoj donese zakon o upravljanju u izvanrednim stanjima. Taj zakon bi uz definiranje pojmova trebao biti osnova za uspostavu cjelovitog sustava zaštite i spašavanja. Zakon bi trebao definirati: a) osnovne obveze i ovlaštenja profesionalnog tijela državne uprave za slučaj izvanrednih stanja (programatski dio sustava) pri Uredu Predsjednika Republike (ili Vladi) i županijskih profesionalnih organizacija (odgovornih županima i tijelu državne uprave za izvanredna stanja Republike). b)obveze i ovlaštenja svih ostalih (operativnih) organizacija prije nabrojanih c) obveze i ovlaštenja kriznih timova (republički i županijski) d) izvore financiranja sustava Zakon treba riješiti samo osnovna pitanja - treba biti kratak. U zasebnim dijelovima sustava upravljanja u kriznim stanjima (pojedine vrste ugrožavanja) treba analizirati postojeće zakone i ponegdje u potpunosti izgraditi zakone za dijelove sustava koji uopće nisu zakonodavno regulirani. Postoji nacrt spomenutog zakona koji treba doraditi, kako bi što prije bio donesen, da sustav može djelovati. |