DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 37 <-- 37 --> PDF |
B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA. DOBARA 1 OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI ... Šumarski list br. 3 4. CXXV (21)01 ). 153-168 Posebnu pozornost u pisanju zakona treba posvetiti javnosti. U sve takve zakone treba ugraditi odredbu o pravu javnosti da zna stoje može ugroziti. To je preduvjet za uspostavu djelotvornog sustava zaštite i spašavanja. Parcijalni zakoni (ili podzakonski akti pravilnici) za pojedine vrste kriza moraju jasno odrediti tko je za što odgovoran i sankcije za neizvršavanje. 3. -U definiranju organizacije sudionika u zaštiti i spašavanju Veoma je širok spektar organizacija i pojedinaca koji moraju biti nositelji niza aktivnosti u različitim kriznim stanjima. Za svakog od tih sudionika moraju biti definirane ovlasti, odgovornost i mogućnosti izvršenja preuzetih obveza. Uobičajeno je u svijetu da su nositelji upravljanja i djelovanja u kriznim stanjima što bliže mjestu nastanka tih stanja, znači lokalno. Županije stoga moraju biti BAZNI elementi sustava. Samo u iznimnim slučajevima, kada je ugrožena cijela država ili velik dio njenog teritorija tu funkciju treba imati Republika. 4. -U razradi sustava komuniciranja U razradi sustava komuniciranja nema bitnih posebnosti vezanih uz vrstu kriznih stanja. Postojeći, često kadrovski predimenzionirani sustavi veza i obavješćivanja, uz dogradnju osmišljenog sustava informacija koje trebaju prenijeti, moći će zadovoljavajuće ispunjavati svoje funkcije, ali im treba jasno odrediti zadatke u slučaju izvanrednih stanja. 5. -U ustanovljavanju svih resursa za djelovanje Resursi za djelovanje mogu se podijeliti u četiri osnovne grupe: osobe - kadar, uvježbavanje i školovanje, oprema i pogoni. U ovisnosti o vrsti kriznih stanja, u resursima ima razlika, te ih treba različito analizirati. Što se tiče resursa za djelovanje i uspostavu cjelokupnog sustava za upravljanje u kriznim stanjima, velike su razlike u županijama Hrvatske. Ipak za sve županije moglo bi se naći kvalificirani kadar za popunjavanje profesionalnih programatskih i operativnih organizacija. 6. - U izradi ukupnog plana za djelovanje u slučaju kriznih stanja Ukupan plan za djelovanje za slučaj kriznog stanja sastoji se iz parcijalnih planova za različite vrste kriznih stanja, koji u biti obuhvaćaju sve navedeno u prethodnih pet segmenata. Nositelji izrade planova (koordinatori) trebaju biti županijska tijela profesionalne državne uprave (programatski segment sustava na razini županije). Planove treba odobriti profesionalno republičko tijelo državne uprave za izvanredna stanja i župan. Za donošenje republičkog plana za djelovanje (za nesreće koje mogu ugroziti Republiku) treba odgovarati (koordinira izradu) republičko tijelo uprave za izvanredna stanja (programatski segment sustava), a odobravati ga Predsjednik Republike. Uspješno planiranje moguće je ako je zajednica uključena u proces planiranja. Suradnja svih grupa i pojedinaca koji se neposredno brinu za opasna stanja, čini plan boljim i osigurava veću vjerojatnost njegove djelotvorne primjene u slučaju nesreće. Iskustvo pokazuje da se planovi rijetko koriste, ako ih je radila samo jedna osoba, ili jedna organizacija. Reagiranje na nesreću zahtijeva povjerenje, koordinaciju i suradnju svih koji trebaju djelovati u slučaju izvanrednog stanja i koji moraju znati tko je za koju aktivnost odgovoran i tko je u stanju obaviti neki zadatak. To je moguće ostvariti samo suradnjom kadra. 4. ŠKOLOVANJE KADRA Znanje je jedan od osnovnih preduvjeta za obavljanje svake aktivnosti. Ovo poglavlje bavi se školovanjem kadra, primarno za potrebe učinkovitog programatskog dijela sustava zaštite i spašavanja, koji kod nas tek treba uspostaviti. Danas u Hrvatskoj nema, u skladu s dostignućima u svijetu, u području cjelokupnog upravljanja u krizama niti organizacije, a još manje organiziranog obrazovanja za programatski dio tog sustava, koji bi znao uspostaviti učinkoviti sustav zaštite i spašavanja. Upravljanje u krizama (emergency management) jedan od najsloženijih poslova osnovnog sigurnosnog i gospodarskog interesa modernog društva, a zahtijeva izuzetno mnogo znanja iz područja čovjekova bavljenja, od humanističkih, prirodoslovnih do tehničkih, a sve to uz uvažavanje gospodarstvenih zakonitosti. Neinformiranost stanovništva i političara kod nas o tome da u svijetu postoje učinkoviti načini zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša, ne znači da takvi sustavi ne postoje i da se i kod nas ne može izgraditi djelotvoran sustav te namjene. Veličina potrebnog sustava zaštite i spašavanja i vrste ugrožavanja određuju broj osoba koje moraju biti osposobljene za različite zadatke upravljanja u krizama, tj za programatski segment, kao i za niz operativnih funkcija. Sustav kakav treba razviti u Hrvatskoj zbog niza razloga (najčešće materijalni) treba biti što kompaktniji i s relativno malim brojem visoko osposobljenih izvršitelja prekrivati sve potrebne funkcije djelovanja, odnosno zaštite i spašavanja od onih koja najviše ugrožavaju pučanstvo u Hrvatskoj. Ostvarenje učinkovitog, kompaktnog sustava nije lak posao, a školovanje kadra za takav sustav mora biti posebno pažljivo planirano. Zbog mnogo razloga (relativno mali troškovi rada, visok stupanj razvitka metodologije za sve vrste kriza,...) američki sustav zaštite i spašavanja je onaj koji u uspostavi sustava u Hrvatskoj treba slijediti, te treba nastaviti prekinuti rad na izgradnji započet za vrijeme Do |