DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 38 <-- 38 --> PDF |
B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA. DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI . Šumarski list br. 3 4,CXXV(2001), 153-168 movinskog rata, pa tako i u školovanju kadra odnosno u programu obrazovanja. Uobičajeno je da se sustavi zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša ustrojavaju prema broju stanovnika, površini i vrsti ugrožavanja u pojedinoj zemlji ili drugoj teritorijanoj jedinici. Po ukupnom broju stanovnika i površini Hrvatska je mala zemlja. Glede vrste ugrožavanja u miru Hrvatska se vjerojatno bitno ne razlikuje od drugih susjednih država. S obzirom na vrijedne prirodne resurse ona je bila i bit će vjerojatno i u buduće predmet interesa i želja, kao stoje to bilo i u Domovinskom ratu. Glede broja stanovnika, površine i ugrožavanja, tijekom rada na izgradnji sustava (pri Ministarstvu obrane do 1994. godine) došlo se do brojke od 200 - 250 osoba koje bi činile programatski - upravljački dio sustava. Operativni dio sustava mnogo je veći i sadrži brojne organizacije javnog i privatnog sektora kao što je već opisano. Obrazovanjem o upravljanju u krizama za te dijelove sustava moglo bi biti obuhvaćeno dodatnih 300 - 350 osoba. Ukupno bi za potrebe profesionalnog sustava zaštite i spašavanja u Hrvatskoj na republičkoj razini trebalo obrazovati 500 600 ljudi. Za takav relativno malen sustav nije jednostavno racionalno organizirati prijeko potrebno obrazovanje, pogotovo za njegov programatski dio. Školovanje bi se moglo organizirati kao visokoškolsko - određenog trajanja - privremeno tj. dok se ne osposobi dovoljan broj osoba za nositelje programatskog segmenta i obavljanje ključnih operativnih funkcija. Također bilo bi dobro organizirati i program školovanja dopunskim obrazovanjem (tečajevi) za sudionike u svim fazama upravljanja u krizama. 4.1. Visokoškolsko obrazovanje Visokoškolsko obrazovanje moglo bi se organizirati kao jedno ili dvogodišnji međufakultetski, multidisciplinarni smjer studija za sticanje posebnih znanja iz područja upravljanja u krizama, za što bi polaznici dobivali određeni akademski stupanj. Polaznici tog studija bili bi studenti sa završenom drugom ili možda bolje trećom godinom studija na različitim studijima, koji bi tim studijem dobili odgovarajuće znanje za rad u programatskom segmentu sustava zaštite i spašavanja ili u ključnim operativnim dijelovima sustava. S obzirom na vrste ugrožavanja kojima je izloženo pučanstvo u Hrvatskoj, to bi trebali biti studenti koji su završili drugu ili treću godinu studija vojne ili policijske visoke škole, poljoprivrede i šumarstva, geofizike, građevinarstva, tehnologije, prirodoslovlja... Glede funkcija djelovanja u krizama to bi trebali biti studenti fakulteta koji daju obrazovanje iz područja: zdravstva, vatrogastva, građevinarstva, policije i prava, komunikacije i informiranja, prometa, socijalne skrbi, ekono mije... Upravljački segment sustava treba djelovati kao tim stručnjaka multidisciplinarnog obrazovanja, koji imaju određena znanja svojih specijalnosti, ali i specifična znanja o upravljanju sustavom, koja im može dati poseban jedno ili dvogodišnji studij. Studij bi mogao obuhvatiti neke od osnovnih pred meta, kao što su: Osnove upravljanja u krizama Strategija obrane i spašavanja pučanstva i osiguranje kontinuiteta vitalnih funkcija tijekom agresije - Strategija zaštite od suša Strategija zaštite i spašavanja od oluja, tuča i poplava Strategija zaštite i spašavanja od potresa Strategija zaštite i spašavanja od požara i ostalih prirodnih nepogoda Strategija zaštite i spašavanja od tehnoloških izvanrednih stanja - Komuniciranje i uzbunjivanje - Odnos sjavnošću Zdravstveni segment u izvanrednim stanjima - Socijalni segment Traženje i spašavanje u katastrofama - Provođenje zakona i prisila - Upravljanje resursima - Analiza rizika Navedeni popis predmeta načinjen je na bazi spoznaja o tome što sustav u osnovi treba sadržavati i onih pojava što najviše ugrožavaju pučanstvo Hrvatske. To je samo prijedlog koji treba razraditi (s punim sadržajima predmeta), dakako u ovisnosti o tome kakav se sustav želi izgrađivati. Visokoškolsko obrazovanje iz područja upravljanja u krizama za potrebe cjelokupnog sustava zaštite i spašavanja u Hrvatskoj trebalo bi završiti oko 200 polaznika. Taj bi studij ponajprije trebao služiti za visokoškolsko obrazovanje rukovoditelja programa za izvanredna stanja, tj. za zaposlene u tijelima državne uprave (Republičko i županijska) za slučaj izvanrednih stanja. Kratki sadržaj predmeta - kolegija: Osnove upravljanja u krizama, koji daje osnove sustava zaštite i spašavanja mogao bi biti: Sto ugrožava stanovnike, dobra i okoliš u Hrvatskoj (prirodne i tehnološke nesreće, rat i ratna razaranja). Kakav treba biti sustav zaštite i spašavanja da bi se štete - posljedice što više smanjile. Koncept sveobuhvatnog upravljanja u krizama. Faze upravljanja u krizama. Rukovoditelj programa za krize - rukovoditelj sustava zaštite i spašavanja. Uloga i odgovornosti (zakonske i moralne odgovornosti, rad s nositeljem izvršne vlasti, koordinacija s drugim organizacijama, održavanje partnerstva). Ublaživanje (identifikacija opasnosti i analiza ozljedivosti, strategije ublaživanja, alati za ublaživanje i alternative). |