DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 40 <-- 40 --> PDF |
B. Molak: ZAŠTITA I SPAŠAVANJE STANOVNIKA. DOBARA I OKOLIŠA U SLUČAJU KRIZA ILI Šumarski list br. 3 4. CXXV (2001 ). 1 53-168 ma i nižim strukturama) - kada se osnuje tijelo profesionalne državne uprave za izvanredna stanja, zaposleni Republičkih resora uprave koji imaju određene operativne zadatke u sustavu zaštite i spašavanja, rukovoditelji vatrogastva, javnih poduzeća i medicinskih službi, te čelnici u lokalnoj vladi (županijskoj), kojima je povjerena odgovornost za zaštitu i spašavanje života i imovine građana, industrijski projektanti za izvanredna stanja, djelatnici lokalne uprave (županijske) koji su obvezni pokazati i provesti vježbe evakuacije tijekom opasnosti, te projektanti skloništa u slučaju napada, zaposleni u javnim poduzećima koji su uključeni u sve faze programa o prirodnim opasnostima, te specijalizirani slušači kao, na primjer, grupe čija je dužnost ublaživanje opasnosti, inženjersko i medicinsko osoblje iz državnih institucija, lokalne uprave i industrijskih, te komunalnih službi, te oni koji rade na prostornom planiranju potencijalno opasnih objekata ili korištenju potencijalno opasnih područja. 5. ZAKLJUČAK Organiziranost zemlje za obranu i zaštitu njezinih stanovnika, dobara i okoliša primarno je sigurnosno i gospodarsko pitanje svake pojedine zemlje. Stoga svaka zemlja tu aktivnost mora organizirati tako da bude najdjelotvornija u obavljanju svoje zadaće, a u skladu s najprečim zadacima u pojedinoj zemlji, uz što manje troškove, što je posebno važno ratom i tzv. pretvorbom osiromašeno stanovništvo Hrvatske. Uobičajena je praksa u svijetu dvojna namjena vojnog i civilnog segmenta (vojnog u miru, civilnog u ratu) u obrani i zaštiti stanovnika, dobara i okoliša u kriznim stanjima. Time se osigurava visok stupanj djelotvornosti za kriznih stanja, bolja angažiranost kadra u oba segmenta, manji troškovi, jer nema dvostruke nabave opreme, izgradnje pogona itd. Uz to, zbog golemih šteta izazvanih krizama u miru koje najviše pogađaju male ljude - poljoprivrednike, nužno se organizirati tako da se njihove posljedice smanje. Nije vrijeme da se u osiromašenoj Hrvatskoj rasipa novac i kadrovski potencijal na osnutak i prazan hod nepotrebnih paralelnih udruga i kapaciteta. Mnogo je bolji put analizirati rad sadašnjih udruga, uklanjanjati nedostatke, koristiti kvalificirani kadar i znanje. Zna se što treba učiniti u području organiziranja, u analizi ugroženosti, u području zakonodavstva, snimanja resursa, informiranja, komuniciranja i izrade planova. Potrebna je institucionalizirana volja da se sustav zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša, po uzoru na najrazvijenije zemlje svijeta i na osnovi iskustava iz Domovinskog rata, nastavi ponovno izgrađivati. Razlozi za njegovu uspostavu duboko su opravdani. Znanje je preduvjet za djelotvorno obavljanje niza aktivnosti. Nedovoljno poznavanje tog područja djelovanja - profesije kod nas, ima za posljedicu nepostojanje programatskog segmenta sustava zaštite i spašavanja, a time i odsutnosti visokoškolskog obrazovanja i bilo kakvog obrazovanja za to područje. Posve je sigurno da bi se školovanjem kadra za tu aktivnost omogućilo provođenje nužne integracije brojnih raspršenih aktivnosti zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša. Time bi, zacijelo, i posljedice tih ugrožavanja bile smanjene. Razrada i uspostava naznačenog visokoškolskog programa obrazovanja za stjecanje zvanja rukovoditelja programa za izvanredna stanja, mogla bi biti osnova za stvaranje kadrovske baze modernog sustava zaštite i spašavanja primarnog sigurnosnog i gospodarskog značaja za daljnji razvitak Hrvatske. Svaki put kada se u Hrvatskoj dogodi neko od izvanrednih stanja digne se uzbuna, a poslije se ništa ili gotovo ništa u šest spomenutih osnovnih segmenata upravljanja u izvanrednim stanjima ne događa. Ponekad se i traži ostavka pojedinog ministra, no problemi se ne rješavaju (ili ne samo smjenom ministra) osim pojedinačnih iznimaka. Ono što je dobro napravljeno u tom području, najčešće je rezultat zauzimanja malobrojnih entuzijasta, a ni u kojem slučaju organiziranog djelovanja države, no to ni približno nije dovoljno. Razlozi zbog čega je to tako su brojni, a najčešći su nedostatak znanja i neinformiranost onih koji bi o sustavu zaštite i spašavanja trebali odlučivati, ali i nesposobnost i privatni probici onih koji se tome protive. LITERATURA: 1. Mo lak, B.: Aktivnosti prije i poslije katastrofa izazvanih prirodnim nepogodama, djelovanjem čovjeka i ratnim sukobima, Hrvatske vode, 5 (1997)19, 137-146 2. Podaci Svjetske banke (World Development Report 2000/2001, Atacking Poverty, World Bank, September 2000.; World Development Indicators 2000, World Bank 2000.) 3. Molak, B.: Kako procijeniti pripremljenost za nekontrolirano oslobađanje opasnih tvari u okolinu (što treba znati i učiniti zajednica da bi zaštitila svoje stanovnike, dobra i okoliš), (u tisku) |