DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 44     <-- 44 -->        PDF

M. Karlović: PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZEMSTVU (BUDIMPEŠTA, 1896) Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001), 169-175
međuvremenu - 1896. godine - sudjeluju Hrvatska i
Slavonija na Tisućljetnoj izložbi Ugarskog kraljevstva
u Budimpešti (xxx, 1896).


U ovom se zapisu izvještava o obje spomenute lovačke
izložbe: o prvoj koja je održana u Zagrebu od 15.
kolovoza do 15. listopada 1891. i o drugoj koja je održana
u Budimpešti od 2. svibnja do 3. listopada 1896.
Na prvoj je izložbi - uz niz gospodarsko-šumarskih izložaka
- prikazano i nekoliko izložaka s područja
lovstva (I b 1 e r i sur. 1892):


Vlastelinstvo grofa Draškovića izložilo je nacrte i
modele svog lovišta s hranilištima za zečeve, trčke i
fazane, stupicama za lisice, mačke, kune i tvorove,
gvožđem za škanjce i jastrebe kokošare itd.
Grof Marko Bombelles ml. izvijestio je o dva svoja
lovišta: o Klenovniku i Zelendvoru, sa statističkim
podacima o divljači koja je odstrijeljena od 1872. do
1890., i o izvozu te odstrijeljene divljači u Francusku.
Uz te podatke izložbu je ukrašavalo i rogovlje
srnjaka iz vlastitih lovišta.
Kutjevačko vlastelinstvo izložilo je veći broj divljači,
među kojom je bilo najviše fazana.


Nakon te izložbe, na kojoj je prikazano samo nekoliko
lovačkih eksponata, hrvatsko je lovstvo sudjelovalo


1896. u Budimpešti na velikoj, za tadašnje prilike veličanstvenoj
Tisućljetnoj zemaljskoj izložbi, posvećenoj
tisućgodišnjici Ugarskog kraljevstva (xxx, 1896).
Na toj je izložbi izlagalo gotovo 10.000 izlagača iz Hrvatske.
Da bi se shvatio domet i značenje tih hrvatskih
izložaka, potrebno je istaknuti tadašnje odnose u Kraljevini
Hrvatskoj i Slavoniji, koja je u to vrijeme zapremala
10.125 km2 i bila podijeljena u osam županija:


ličko-krbavsku sa 190.978 stanovnika,
modruško-riječku s 220.629 stanovnika,
zagrebačku s 484.252 stanovnika,
varaždinsku s 258.066 stanovnika,
bjelovarsko-križevačku s 266.210 stanovnika,
požešku s 202.836 stanovnika,
virovitičku s 216.417 stanovnika,
srijemsku s 347.022 stanovnika.


Od navedenih izlagača potjecali su iz
grada Zagreba 244
grada Osijeka 27
ličko-krbavske županije 375
modruško-riječke županije 155
zagrebačke županije 269
varaždinske županije 201
bjelovarsko-križevačke županije 904