DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 45 <-- 45 --> PDF |
M. Karlović: PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZEMSTVU (BUDIMPEŠTA. 1X96) Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ), 169-175 požeške županije 1245 - virovitičke županije 297 srijemske županije 4407 Od tog broja, u lovačkom dijelu šumarskog paviljona svoje je eksponate izložilo 105 izlagatelja iz Hrvatske i Slavonije. Dalmacija nije sudjelovala na toj izložbi, jer je u to vrijeme bila izravno podložna bečkom dvoru i na taj način odvojena od Hrvatske i Slavonije. Uz tu je izložbu objavljena u Zagrebu opsežna publikacija na njemačkom jeziku s geografskim, povijesnim, političkim, umjetničkim i prosvjetnim prikazima naše zemlje, te posebno prikazom izložbe s imenima svih naših sudionika i njihovim izlošcima (xxx, 1896). Prema izložbenom planu, objavljenom u toj publikaciji, Hrvatski paviljoni nalazili su se na lijevoj strani neposredno uz glavni ulaz i to jedan za drugim Hrvatsko- slavonski šumarski paviljon, Hrvatsko-slavonski industrijski paviljon i Hrvatsko-slavonski umjetnički paviljon. Između prva dva paviljona nalazi se Hrvatsko- slavonski restoran. Opisujući šumarski paviljon, Frković (1996) navodi: "Korisna površina paviljona, mahom izrađenog od slavonske hrastovine i jelovine iz gorske Hrvatske, iznosila je 856 m2, uvećana za 460 m2 prizemlja. Osebujnost paviljona davao je 37 m visok i 8 m širok toranj, čija su dva kata s pripadajućim galerijama (278 m2) upravo poslužila za izlaganje trofeja i izložaka lovstva". Tisućljetna izložba bila je podijeljena na dva odsjeka: povijesni dio sa 774 izloška i izložbu sadašnjosti s 9278 izložaka. U tom drugom dijelu Tisućljetna izložba je obuhvaćala: Umjetnost, Literaturu, Nastavu, Trgovinu, financije i bankarstvo, Ratarstvo, vrtlarstvo, podrumarstvo, pčelarstvo, životinjske produkte i veterinarstvo, Obrt, tvornice, rudarstvo, metalurgiju, željezni i metalni obrt, Komunikacije, brodogradnju, pomorstvo i ribarstvo, Građevni obrt, Umjetnički obrt: namještaj, drveninu i dekoracije, Industriju stakla, Industriju kože, tkaonice i pletione i industriju odjeće, Industriju papira i reprodukcije, Zlatni i srebrni nakit, Proizvodnju voska i sitnu robu, Kemijsku industriju, Prehranu, Etnografiju, kućnu radinost i kažnjenićki obrt te Šumarstvo i Lovstvo. U posljednjem poglavlju daje se nekoliko kratkih napomena o Lovstvu u Hrvatskoj i Slavoniji te popis svih izlagača i njihovih izložaka: LOVSTVO I. Opće hrvatsko društvo za zaštitu lova i ribarstva u Zagrebu Osnovano 1890. pod pokroviteljstvom Njegove k.u.k. visosti nadvojvode Franje Ferdinanda d´Esté. Svrha društva: savjetovanje o lovnim i ribarskim poslovima i o zakonu o lovu i ribarstvu; veze s drugim stručnim društvima u zemlji i u inozemstvu; sakupljanje znanstvenih radova o lovu i ribarstvu; izdavanje stručnih rasprava; priređivanje izložaka o lovu i ribarstvu; nadzor o održavanju zakona o zaštiti lova i ribarstva; potpora vlasniku lovnog prava glede podizanja lova i ribarstva; spriječavanja zločina u lovu; priznavanja i nagrađivanja lovnog osoblja; potpora uvođenju namještaja za unaprjeđivanje lova i ribarstva; potpora u izvođenju pomoći unesrećenom osoblju za zaštitu lova i ribarstva; njihovim udovicama i djeci. Sjedište društva: Zagreb. Broj članova: 500; temeljni kapital 2700 forinta; redoviti godišnji prihod 1900 forinta; izdavanje društvenog stručnog časopisa. Lovno pravo u Hrvatskoj i Slavoniji provodi se na temelju odredaba zakona od 27. travnja 1893 Društveni članovi koji sudjeluju u kolektivnoj izložbi društva. 9174. Njegova k.u.k. visost nadvojvoda Leopold Salvator, Zagreb: medvjed, odstrijeljen na području Modruš-Kapela 9175. Agjić Prokop, kotarski šumar, Glina: rogovlje jelena i srnjaka 9176. Barac Milutin, direktor rafinerije petroleja u Rijeci: naprave za hvatanje divljači, različite ptice iz Istre 9177. Bombelies Marcus junior, grof, k.u.k. komornik, veleposjednik, Opeka, Varaždin: 80 pari rogovlja srnjaka iz gospodarskog lovnog područja, dva para jelenskog rogovlja, grupa orlova, sova ušara, nakazni fazan, divlja mačka, nakazna glava srnjaka, jelensko rogovlje, glava divlje svinje, kreja 9178. Belamarić Simon, kraljevski kotarski šumar, Ludbreg: grupa vjeverica, jelensko rogovlje, rogovlje srnjaka, različite stupice i zamke kakve upotrebljavaju zvjerokradice u Dravskom području 9179 Ceraj v. Cerić Konrad, apotekar u Križevcima: kukuvija smrtna, crvenonogi sokol, škanjac, rogovlje srnjaka, glava srnjaka, glava jelena, sve iz vlastitog lovišta 9180. Dragičević Svetozar, posjednik, Vukovar: starinski rog za čuvanje baruta |