DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 48 <-- 48 --> PDF |
M. Karlović: PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZEMSTVU (BUD1MPHŠTA, 1896) Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 169-175 drveće i biljke iz Hrvatske i Slavonije, uz različite proizvode od drveta izrađene u našim tvornicama, kao i različite pripravke dobivene od drveta (tanin, žesta, drveni ugalj, kvasina itd.). U trećem dijelu (Barišić, 1896c) raspravlja o mađarskom šumarstvu, lovstvu i ribarstvu, te donosi podatke o razvijenosti mađarskog lovstva, što potvrđuju brojevi godišnjih odstrela divljači: jelena oko 3000, srna oko 900, divokoza oko 100, divljih svinja oko 3500, medvjeda oko 200, zečeva oko 400.000, risova 30 do 40, divljih mačaka oko 1000, lisica oko 20.000, trčaka oko 45.000, itd. Osim spomenutih zapisa u našim publikacijama nalazimo slične prikaze lovačkog dijela izložbe i u njemačkom tjedniku Das Volk (Anon. 1896e). Prema Lovačko-ribarskom viestniku (Kesterčanek, 1896b) u drugom njemačkom časopisu Weidwerk in Wort und Bild piše: "Po vanjštini malo ne isto tako imposantno kao što magjarski, ističe se i hrvatski lovačko šumarski paviljon, izmedju samih izložaka pako, u koliko se i ne mogu po množtvu mjeriti s bogatstvom magjarske izložbe, imade ipak pojedinih baš prekrasnih i nenadkriljenih u svojoj vrsti primjeraka". Posebno opsežan prikaz o toj tisućljetnoj izložbi navodi Almâsy (1896) u časopisu Ornithologisches Jahrbuch. On se u tom zapisu dotiče ptica, nadopunjujući neke oznake i kritizirajući druge. Tako kaže za kamenjarku daje vrlo česta na Kvarneru i da je - to se odnosi na prošlo stoljeće - rado naručivano jelo u riječkim, opatijskim, crikveničkim i drugim restoranima. Izložene su kamenjarke iz Like, sa Kvarnera i s Grobnika. U nastavku ističe daje veći broj vrana vrste Graculus pygmaeus i Graculus cristatus dostavljen iz Istre. Među njima se nalaze vrane koje je dostavila Riječka gimnazija, a označene su posljednje navedenim nazivom. Autor međutim smatra sigurnim da se radi o vrani vrste Graculus desmaresti, ili još prije o vrsti Graculus croaticus. Među jastrebima kokošarima upada u oči različitost veličine pojedinih ptica i posebno "značajna tamna boja jednog primjerka iz Daruvara". Zanimljivi su i pri mjerci sovine šumske, od kojih se neki ističu više smeđom do crnkastom nijansom, kao ijedan primjerak čokoladno smeđe boje iz Belja. U Hrvatsko-slavonskom šumarskom paviljonu ima nekoliko kreja, za koje je autoru rekao komesar izložbe kraljevski šumar Schmidinger, da se kreje unazad nekoliko godina useljavaju u Hrvatsku i da su sada redovite ptice u Lici. Među sojkama primijećen je jedan zanimljivi albino, kojemu je veći dio perja izrazito bijel, a ostali dio vinskocrvene boje, svijetliji nego je uobičajeno. Manja grupa zeba koja je dostavljena s područja Zagreba potječe iz grupe koja je odstrijeljena 1893, za vrijeme prelijeta tih ptica u Ugarsku. Više primjeraka cikave strnadice potječe iz Istre, gdje je ta vrsta dosta česta. Iz okolice Zagreba potječe ružičasti čvorak, patka mrka iz varaždinske okolice, jedna guska kratkoljuna iz okolice Iloka, nekoliko labudova koji su odstrijeljeni na Bosutu kraj Vinkovaca prošle zime, nekoliko galeba klaukovaca s područja donjeg Dunava i s Kvarnera. Za pomornika velikog (Rijeka i Kvarner) uz kojeg se nalazi oznaka vrste Lestris catarrhactes, a koje nije mogao pobliže pogledati, Almâsy (1896), smatra da pripada vrsti Lestris pomanna. Iako navedena rasprava obrađuje sve ptice koje su se nalazile na izložbi, ovdje se navode samo one koje potječu iz Hrvatske. I konačno, u povodu 100. obljetnice, osvrće se Frković (1996) na Tisućljetnu izložbu u Budimpešti koristeći nekadašnje zapise pretežito u Lovačko-ribarskom viestniku i Šumarskom listu. Pri tome navodi "Svi izlošci hrvatskog šumarsko-lovačkog paviljona bili su upisani u poseban katalog, do kojeg pisac ovih redaka nije mogao doći". Stoga se mogu smatrati podaci koji se navode upravo u tom katalogu i koji su ovdje korišteni posebno značajnim u sagledavanju dostignuća tadašnjeg hrvatskog lovstva i načina njegova prikaza na toj izložbi. Uz podatke iz tog kataloga posebno je značajan ornitološki prikaz lovačkog dijela izložbe. Time su popunjena saznanja o sudjelovanju Hrvatske na prvoj inozemnoj lovačkoj izložbi. LITERATURA Almâsy, C. v. (1896): Ornithologisches und taxidermistisches von der Millenniums-Ausstellung. Ornithologisches Jahrbuch, 7 (6) 205-227. Anon. (1896a): Izletnici virovitičke županije na milenijskoj izložbi. Narodne novine, 62 (151) 2. Anon. (] 896b): Izletnici virovitičke županije na milenijskoj izložbi. Narodne novine, 62 (152) 8. A n o n . ( 1896c): Izletnici belovarsko-križevačke župa nije na milenijskoj izložbi. Narodne novine, 62 (161)2. Anon. (1896d): Izlet u Budimpeštu. Narodne novine, 62(165)2. Anon. (1896e): Njemački glas o hrvatskoj izložbi. Narodne novine, 62 (167) 4. Anon. (1896.1): Iz hrvatskog odjela milenijske izložbe. Narodne novine , 62 (169) 3. |