DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 131-152 UDK 630* 383 - 663 (001) ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH PROMETNICA2 DETERMINING THE CRITERIA FOR DISTRIBUTION OF COST AND PROFIT OF SHARED FOREST ROADS Jadranko VLAHINJA1 SAŽETAK: Rad je metodološko istraživanje kriterija sudjelovanja više suvlasnika u troškovima i dobiti od zajedničke šumske prometnice. Kao najobjektivniji i pouzdani kriteriji određeni su: obujam sječivoga drva u razdoblju trajanja ceste i smanjenje duljine privlačenja drva. Te je čimbenike, uz odgovarajući kartografski materijal, moguće jednostavno odrediti iz osnovnih stručnih podloga u gospodarenju šumom - Osnove gospodarenja i Programa gospodarenja. Kriterij obujma sječivoga drva izražen je faktorom pogodnosti obujma, čije vrijednosti predstavljaju udjele pojedinačnih etata u ukupnome etatu svih vlasnika. Kriterij smanjenja duljine privlačenja drva izražen je faktorom pogodnosti duljine privlačenja drva koji predstavlja udio svakoga vlasnika u ukupnom smanjenju duljine privlačenja konkretnoga područja. Ocjena pouzdanosti izabranih kriterija raspodjele provjerila se na modelu šumskog područja u kojem se za svaku jedinicu (šumsku površinu) i ukupno računao: obujam sječivoga drva, jedinični i ukupni troškovi privlačenja uvažavajući konkretnu prijašnju i novu duljinu privlačenja, koristi-uštede u troškovima privlačenja drva, isplativost ulaganja te udjeli odnosno iznosi financijske participacije suvlasnika. Račun isplativosti modela pokazao je da svi vlasnici mogu računati na koristi od ceste, koja u većoj ili manjoj mjeri nadilazi njihova ulaganja. Razlike u iznosu koristi-ušteda od ceste u modelu izravno su ovisile o veličini smanjenja jediničnih troškova privlačenja drva zbog smanjenja duljine privlačenja, kao i o obujmu sječivog drva pojedinog vlasnika. Pritom najviše profitiraju vlasnici s najvećim smanjenjem duljine privlačenja, a vezano stim, s najvećim smanjenjem troškova privlačenja, odnosno vlasnici s najvećim obujmom sječivog drva, npr. vlasnici većih površina ili sastojina veće starosti. No, i njihovi su udjeli u troškovima proporcionalno veći. Primijenjeni je model uporabljiv i za slučajeve raspodjele troškova među (su)vlasnicima ili (su)korisnicima postojećih cesta ili drugih zajedničkih objekata vezanih za gospodarenje šumama. K Ij u č n e r ij e č i : šumarstvo, privlačenje drva, šumske ceste, troškovi 1. UVOD - Introduction 1.1. Ekonomski interesi šumovlasnika pri izgradnji ceste Forest-owners´ economic interests in road construction Otvaranje nekog šumskog područja prometnicama ji se u gospodarenju šumom mora slojevito planirati, predstavlja ponajprije značajan investicijski trošak, ko- Veća gustoća šumskih prometnica zahtijeva veće troš- Mr. se. Jadranko Vlahinja, dipl. ing. šum., "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, Uprava šuma Koprivnica, I. Meštrovića 28, Koprivnica ; Članak je sažetak magistarskog rada, obranjenog 4. srpnja 2000. na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistraski rad je izrađen u Zavodu za organizaciju i ekonomiku šumarstva pod mentorstvom doc. dr. se. Ivana Martinića. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 6 <-- 6 --> PDF |
,1. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH ,„ Šumarski list br. 3-4. CXXV (2001). 131-152 Gradnja šumske ceste Lepavina - V. Poganac kod Batinovečkih vinograda ujesen 1959 godine; polaganje kamenoga zastora iz kamenoloma Kcznetine Construction of the forest road Lepavina - V. Poganac at the Batinovec in the autumn of 1959; depositing a rock layer from the Keznetine quarry kove gradnje i održavanja, ali smanjuje troškove privlačenja. Utvrđivanje ekonomske opravdanosti izgradnje šumskih cesta jedan je od najzahtjevnijih poslova u gospodarenju šumom, a utvrđivanje mnogobrojnih elemenata ove zadaće povezano sa znatnim teškoćama. Te se teškoće odnose na izračun očekivanih prihoda s površina koje se namjeravaju prometnicama otvoriti, određivanja elemenata buduće prometnice te izračun troškova gradnje i održavanja. Pri tomu treba uvažiti da se učinak otvaranja šuma u smislu smanjivanja ukupnih troškova transporta ostvaruje tek pri realizaciji etata u budućnosti. U slučajevima zajedničkog interesa više ili nekoliko šumovlasnika za izgradnju ´skupne´ šumske ceste, vrlo je značajno jasno odrediti kriterije sudjelovanja svakog od njih u svim troškovima vezanim za projektiranje, izgradnju i održavanje ceste. Veličina pojedinačnog ulaganja pritom bi trebala biti u uskoj vezi s veličinom koristi, odnosno dobiti koju bi tijekom amortizacijskoga vijeka ceste pojedini šumovlasnik (korisnik) ostvarivao od šumske ceste. S druge strane, uvažavanje ceste kao dijela šume ima određene pravne posljedice. Svaki od šumovlasnika preuzima odgovornost za održavanje ceste, plaća doprinos za površinu koju zauzima cesta, a na njoj nema prihoda od drva. Individualni vlasnik je oštećen za gubitak drvne zalihe i prirasta; cesta je dostupna svima i pitanje je koliko je šumovlasnik zainteresiran da cesta prolazi kroz njegovu šumu. Iz svega navedenog vidljivo je koliko je, u slučajevima zajedničke šumske ceste, problem sudjelovanja u troškovima ali i koristima od ceste složen i poseban za svakog njezinog suvlasnika-sukorisnika. Osnovna su ekonomska pitanja pri tom sljedeća: 1. po kojem modelu/ključu sudionici trebaju sudje( Foto: R. Tomek, dipl. ing. šum.) lovati u financiranju i održavanju zajedničke šumske ceste 2. u kojoj je mjeri to za pojedinog šumovlasnika isplativa investicija (i/ili kako utvrditi opravdanost izgradnje u slučaju samo jednog vlasnika-korisnika). Predmet ovoga rada je analizom onih utjecajnih čimbenika koji su prepoznati kao najbolja mjera koristi Fotografija 1. Graditi ili ne graditi šumsku prometnicu´/ Photo I To build or not to build the forest road? pojedinoga vlasnika od zajedničke ceste, te izraditi model s kriterijima i uvjetima objektivne raspodjele troškova suvlasnika ceste u zajedničkoj investiciji. Isti bi model odgovorio i na pitanje terećenja jednog vlasnika s više površina, odnosno omogućio bi objektivnu raspodjelu troškova i ocjenu isplativosti investicije za različite jedinice (odjele ili odsjeke) istoga vlasnika. U većini bi se takvih slučajeva, kao vlasnik i potencijalni investitor, moglo pojaviti upravo poduzeće "Hrvatske šume". |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 7 <-- 7 --> PDF |
J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBI II ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 131-152 1.2. Definiranje osnovnih pitanja i polaznih postavki Defining basic questions and starting theses Važna je polazna pretpostavka da svi vlasnici šuma pri izgradnji zajedničke ceste imaju ujednačene interese. Oni bi se očekivano trebali ogledati u sljedećem: 1. svi vlasnici podupiru izgradnju nove ceste i spremni su, pod određenim uvjetima, sudjelovati u financiraju njezine izgradnje i održavanja 2. svi šumovlasnici imaju jednake gospodarske interese, a to je proizvodnja drvnih sortimenata za osobne potrebe i za tržište. Isto je tako neupitno da izgradnjom zajedničke prometnice svi šumovlasnici nisu u istom položaju. Razlozi tome su: a) različita površina njihovih posjeda (šume) koji gravitira cesti b) različito smanjenje duljine privlačenja, i povezano s tim i različito smanjenje troškova privlačenja c) različiti mogući financijski rezultati od prodaje drva s njihovih posjeda, jer su i njihove šume različitih površina, dobi, vrste i strukture sastojina, te posebno različitog očekivanog obujma sječivog drva u amortizacijskom razdoblju ceste od 40 godina, različite dinamike ostvarenja prihoda i si. 1.3. Kriteriji raspodjele troškova zajedničke ceste kao predmet istraživanja Costs distribution criteria for the common road as a subject of research Već su spomenute značajne teškoće pri sagledavanju i izračunu koristi, odnosno ušteda koje pojedini korisnik ostvaruje od šumske ceste. Te su koristi ponajprije rezultat gospodarskih ciljeva koje je šumovlasnik sam sebi postavio u gospodarenju šumom te o načinu ostvarivanja tih ciljeva. Pri realizaciji (ostvaraju) sječa na svojim posjedima, vlasnici će se, s obzirom na novoizgrađenu cestu, naći u različito povoljnim situacijama. Ta će se različita povoljnost ogledati u manjoj ili većoj srednjoj udaljenosti privlačenja većega ili manjeg obujma posječenog drva do šumske ceste. Posljedično to će se putem jediničnih troškova privlačenja odraziti i na ukupni financijski učinak iskorištavanja drva s pojedinačne konkretne šumske površine. Uz pretpostavku jednakih prihoda od prodaje sječivog drva i jednakih jediničnih troškova privlačenja, ukupni će troškovi privlačenja svega sječivog drva biti veći u slučaju kad je srednja udaljenost privlačenja veća. Vlasnik kojemu je zbog povoljnijeg položaja trase ceste srednja udaljenost privlačenja manja, i ukupni troškovi privlačenja svega sječivog drva bit će manji. Posljedično će i dobit kao razlika između prihoda i troškova u prvom slučaju biti manja. Fotografija 2. Kako raspodjeliti troškove gradnje šumske prometnice uvažavajući koristi više šumovlasnika Photo 2 How to distribute the costs of forest road construction respecting the benefits of more than one forest owner S druge strane, uz pretpostavku jednake srednje duljine privlačenja i jednakih jediničnih troškova privlačenja, ukupni će prihodi od iskorištavanja drva biti veći u slučaju većeg obujma i veće kakvoće posječenoga drva. Takav će vlasnik lakše povratiti sredstva uložena u izgradnju zajedničke ceste. 1.3.1. Smanjenje duljine privlačenja kao kriterij raspodjele troškova Reduction of timber draw length as a criterion for costs distribution S obzirom na udio troškova privlačenja u ukupnim troškovima dobivanja drva iz šumskih sastojina, te s obzirom na čvrstu ovisnost troškova privlačenja i duljine privlačenja, skraćivanje duljine privlačenja znači i znatno smanjenje troškova privlačenja te za vlasnike predstavlja najveću korist od novosagrađene šumske ceste. Ukratko, povoljnija (manja) duljina privlačenja u odnosu na prijašnju, za svakog suvlasnika ceste znači niže/manje troškove privlačenja, odnosno veću dobit, dakako različitu od vlasnika do vlasnika. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4. CXXV (2001 ), 13 I 1.3.2. Veličina i kakvoća sastojine kao kriterij raspodjele troškova Size and quality of composition as a criterion for costs distribution Koristi pojedinoga ´suvlasnika1 od šumske ceste umnogome ovise o i veličini i kakvoći šumske sastojine koja gravitira cesti. Što veći dio sastojine gravitira cesti, te što je kvalitetnija drvna masa, na takvoj površini vlasnik može očekivati veću korist od ceste. U ovom je smislu kakvoća sastojine određena vrstama drveća, bonitetom i gospodarskim tipom ili uredajnim razredom te strukturom sastojine. Posebno je važna Fotografija 3. Kako raspodjciiti troškove gradnje šumske prometnice uvažavajući koristi više šumoviasnika Photo 3 How to distribute the costs of forest road construction respecting the benefits of more than one forest owner starost sastojine, jer o tome ovisi obujam i dinamika sječa, odnosno realizacije prihoda kojima je moguće nadoknaditi ulaganja u zajedničku cestu. Povezano s tim, za određivanje pojedinačnih koristi nužna je pretpostavka da je osnovni gospodarski cilj svakog šumoviasnika ukupno iskorištenje etatnih mogućnosti šume u razdoblju amortizacije. Etatnu mogućnost pojedine šumske površine čini ukupan obujam drva određen za sječu, izračunat prema odgovarajućem modelu koji je temeljen na prirasno-prihodnim tablicama. To uključuje obujam drva iz proreda (tzv. prethodni prihodi) i dovršnih sječa (tzv. glavni prihod). S obzirom na gore navedeno, neupitno je daje najvažniji/ glavni kriterij za ulagačke udjele u zajedničku šumsku prometnicu ostvarena dobit (D) nastala kao razlika prihoda od prodaje drva (PD) i ukupnih troškova proizvodnje (TP = troškovi sječe i izrade drva te troškovi prijevoza), pri čemu su troškovi privlačenja drva više ili manje smanjeni uslijed većeg ili manjeg smanjenja srednje udaljenosti privlačenja u odnosu na prijašnju srednju udaljenost privlačenja. D= PD-TP Na osnovi toga se kao temeljni kriteriji za udjele financijskoga sudjelovanja šumoviasnika pri izgradnji i održavanju šumske ceste definiraju: 1. etatne mogućnosti šumske sastojine, odnosno ukupni obujam sječivog drva kao iskaz veličine i kvalitete konkretne šumske sastojine i 2. smanjenje troškova privlačenja kao funkcija smanjenja srednje udaljenosti privlačenja iskazano u odnosu na prijašnju srednju udaljenost privlačenja. 2. PREDMET TIJEK ISTRAŽIVANJA Subject and course of research U istraživanju kriterija i modela sudjelovanja više korisnika u gradnji zajedničke šumske ceste, osnove su pronađene u poznatim i priznatim teorijskim osnovama sljedećih područja šumarskoga inženjerstva: a. otvorenost šumskih područja b. srednja duljina privlačenja i troškovi privlačenja c. troškovi gradnje i održavanja šumskih prometnica d. očekivani prihodi od drvoproizvodne funkcije šumskih sastojina U okviru rasprave ovih područja, tražit će se odgovori na mnoga pitanja važna za razmatranje izabranih kriterija financiranja otvaranja šuma. Neka od najvažnijih pitanja su: 1. Kako novoizgrađena cesta utječe na elemente otvorenosti šumskih područja? 2. U kakvom su odnosu srednja duljina privlačenja i troškovi privlačenja? 3. Kakva je struktura i koliki su ukupni troškovi šumske ceste? 4. Koliki su očekivani prihodi od šumskih sastojina u vijeku trajanja šumske ceste? Pri razmatranju koristi od šumske ceste, pretpostavilo se da će smanjenje srednje udaljenosti privlačenja drva, stoje temeljni razlog izgradnje nove ceste, izravno smanjiti troškove privlačenja. Za svakog korisnika ceste, ujedno i sudionika u financiranju ceste, to znači konkretno ostvarenu korist iskazanu veličinom ili iznosom novčane uštede na troškovima privlačenja. U tom slučaju financijski je iznos uštede moguće izračunati iz razlike umnoška veće prijašnje udaljenosti privlačenja |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 9 <-- 9 --> PDF |
J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 131-152 i njoj pripadajućeg jediničnog troška i umnoška nove (iznačajno manje!) udaljenosti privlačenja te njoj pripadajućeg jediničnog troška privlačenja drva. Matematička formula za izračun uštede (u kunama) ili koristi od novoizgrađene ceste je RT= [(Lps * JT(LA)] - [(IA * ST(Lpn)] gdje je: RT - novčani iznos razlike troškova privlačenja, tj. ušteda, kn Lps -´stara´ duljina privlačenja (prije izgradnje prometnice), m JT(Lps)- jedinični trošak privlačenja drva na ´staroj´ udaljenosti privlačenja, kn/m3 Lpn -´nova´ duljina privlačenja (poslije izgradnje prometnice), m JT(Zpn) - jedinični trošak privlačenja drva na ´novoj´ udaljenosti privlačenja, kn/m3 2.1. Model šumskog predjela Model of forest area Kao prvi korak u istraživanju izabran je šumski predio na kojem će se simulirati razvoj modela te obaviti analize izabranih kriterija učešća u troškovima gradnje i održavanja ceste. Kao modelni šumski predio izabrana je gospodarska jedinica Jarmak - Kosturac - Buk - Drobna u šumariji Križevci, u okviru Uprave šuma Koprivnica. Uz odjele 99a, 100a, 101a, 10lb te 102 kojima gospodari poduzeće "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, a izabrani predio obuhvaća i okolne površine privatnih šumskih posjeda. Nadalje, isti je šumski predio 1998. godine otvoren cestom (u projektu nazvana Jarak - Juretica) u duljini 1.224 metra. Troškove gradnje zajedničke šumske ceste u našem modelu predstavlja šumska cesta "Jarak - Juretica". Tu ćemo šumsku cestu i njoj pripadajuće ukupne troškove smatrati predmetom zajedničkog ulaganja svih, u modelu definiranih, šumovlasnika. Za istraživanje kriterija financiranja više šumovlasnika zajedničke šumske prometnice, potrebno je u modelnom šumskom predjelu za svaki posjed, odnosno sastojinu, imati poznate sljedeće podatke: površinu i starost, uredajni razred i ekološko-gospodarski tip, razdoblje ophodnje, vrste drveća i njihove relativne udjele u ukupnoj drvnoj zalihi, drvnu zalihu: veličinu i strukturu, godišnji prirast. U izabranom konkretnom šumskom predjelu, odjeli "Hrvatskih šuma" okruženi su privatnim šumskim površinama, na kojima za sada nisu utvrđeni strukturni elementi uređivanja šuma. Dabi te odjele mogli koristiti u našim analizama, bilo ih je nužno ´doraditi´, i to Tablica 1. Elementi sastojina modelnog šumskog predjela Table 1 Elements of stands of the model forest area tako da smo njihovim poznatim površinama dodijelili jedinične elemente (iskazane po 1 ha) strukture iz nekih odjela "Hrvatskih šuma", iz predjela koji su po vrstama drveća i bonitetu sastojina najsličniji privatnim šumama u našem modelu. Izuzme li se mogućnost taksacije, ovo je bio jedini način da privatne šumske sastojine budu jednakovrijedan predmet u našoj metodološkoj studiji. Kao rezultat takvoga dorađivanja u dijelu privatnih šuma modelnog područja nastalo je osam (8) odjela sa svim elementima koje imaju i odjeli državnih šuma. Nakon određivanja potrebnih sastavnica u modelu, karta je modelnog područja obrađena u softverskom okruženju Arc/Info . Rezultat obrade bila je digitalizirana karta modelnog područja u mjerilu 1 : 5 000. Duljine u modelu bile su iskazane u metrima (m). To je također omogućilo jednostavno mjerenje stvarnih duljina (npr. udaljenosti privlačenja) pomoću računalnog mjerila. Uporabom posebnog potprograma Arc/Info´, u drugom je koraku za svaku jedinicu (posjed) računalno izračunata površina iskazana u m2, te su izračunata težišta jedinica (tzv. centroidi) koja definiraju onu točku svake površine od koje se mjeri udaljenost privlačenja kao najkraća linija (okomica) na os stare, odnosno nove ceste. Površine sastojina, odnosno odjela iskazane su u tablici 1, a centroidi i njihove spojnice sa starom i novom cestom na slici 2. Osnovni su elementi za 13 odjela - u privatnim šumama s oznakama 1 do 8, te 5 odjela s oznakama od 9 do 13 u državnim šumama -u modelnom šumskom predjelu prikazani u tablici 1. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 10 <-- 10 --> PDF |
.1. Vlahinju: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH ... Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ), 131-152 * sections in the property of the firm "Croatian Forests" p.o. Zagreb * odsjeci u posjedu poduzeća "Hrvatske šume" p.o. Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 11 <-- 11 --> PDF |
J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3^1, CXXV (2001 ), 131-152 2.3. Načela računanja očekivanih prihoda šumskih sastojina u modelu područja Calculation principles of the expected forest composition income in the model area Očekivani sječivi obujmi iz sastojina pojedinoga šumovlasnika odredili su se tako da su intenziteti i etati proreda, odnosno eventualnih dovršnih sječa, uvažavali zatečeno stanje drvne zalihe i utvrđene priraste konkretnih sastojina (tablica 2), a nakon sravnjivanja sječivi Tablica 2. Podatci o konkretnoj drvnoj zalihi i prirastu odjela Table 2 Data on the actual timber stock and the growth of department obujmi izračunavali su se prema vrijednostima normalnih sastojina. Sravnjivanje drvne zalihe konkretne sastojine obavljeno je s jediničnom zalihom normalne sastojine istog uređajnog razreda i boniteta (tzv. normalom) iz prirasno-prihodnih tablica (PPT). Time se postiglo da se već u prvoj sječi postignu propisane normalne vrijednosti drvne zalihe. To je imalo za posljedicu izostajanja sječa u prvoj ophodnjici u svim onim slučajevima kada je zaliha konkretne sastojine bila manja od normalne zalihe. Nakon takvoga sravnjivanja moglo se u Fotografija 4. Kolika je dobit od šumske ceste u 40-godišnjcm razdoblju njena trajanja (i u najmlađim sastojinama)? Photo 4 How much is the profit of the forest road within the 40-year period of its existance (even in the youngest composition? idućim ophodnjicama računati na veličine etata upravo jednake normalnima iz prirasno-prihodnih tablica. U utvrđivanju obujma sječivog etata konkretne sastojine u prvoj ophodnjici uzeta je u račun konkretna drvna zaliha (poznata iz gospodarske osnove) uvećana za prirast izračunat putem postotka tečajnog prirasta za razdoblje potrebno sastojini da dostigne zaokruženu starost: npr. ako je sastojina u 123. godini, obujam prorede se računa za ophodnju u 130-toj godini. Uz pretpostavljeni 40-godišnji vijek trajnosti šumske ceste, za svaku su konkretnu šumsku sastojinu, ovisno o njezinoj starosti i propisanoj ophodnji, mogle biti obavljene najviše četiri proredne sječe, npr. za sastojinu uređajnog razreda lužnjaka staru 47 godina u 50-toj, 60toj, 70-toj i 80-toj godini. U drugom slučaju u nekim se konkretnim sastojinama moglo ostvariti samo dovršnu sječu, npr. za sastojinu uređajnog razreda lužnjaka staru 131 godinu na kraju ophodnje, u 140-toj godini. 2.4. Model računanja ukupnih troškova šumske ceste Model of total cost calculation of the forest road Modelni je šumski predjel 1998. godine otvoren odredbama Zakona o prostornom uređenju i Zakona o cestom Jarak - Juretica) duljine 1.224 m. Iako ćemo, za građenju te su sukladno tome od nadležnih ministarstapotrebe razvoja modela, tu cestu smatrati zajedničkom, va i institucija bile pribavljene odgovarajuće isprave tj financiranu ulaganjem svih, u modelu definiranih, šu-(mišljenja, suglasnosti, potvrde, dozvole i slično). movlasnika treba naglasiti da je stvarni investitor izVoditelj izdrade projekta ceste bio je Davorin R o d e k, građene ceste bilo poduzeće "Hrvatske šume" p.o. Zadipl. ing. šum., stručni suradnik za projektiranje u greb, putem Uprave šuma Koprivnica na čijem je poUpravi šuma Koprivnica. dručju cesta izgrađena. Cesta je izgrađena prema |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 12 <-- 12 --> PDF |
J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH ... Šumarski list br. 3-4. CXXV (200 I ). 13 I -1 52 Za određivanje vrijednosti ukupnoga ulaganja uišumsku cestu (tzv. zajednička investicija gradnje i održavanja šumske ceste) u radu će se koristiti model koji iije preporučila Katedra za šumska transportna sredstvaiu Zavodu za iskorištavanje šuma Šumarskoga fakultetaiSveučilišta u Zagrebu. Model uvažava terenske uvjete te, u domaćoj šumarskoj praksi, priznate norme vremena i normative materijala, kao i jedinične cijene rada radnika i strojeva. Isti su model više puta koristili različiti autori (npr. Rebula, Knežević, Pičman, Pentek i dr.) u više znastvenih i stručnih radova. 3. REZULTATI Results 3.1. Definiranje pogodnosti obujma sječivog drva Defining the benefits of the chopping timber volume Prema ranije iskazanom modelu izračuna volumena sječivoga drva šumskih sastojina, jednaki su izračunati na osnovi Prirasno-prihodnih tablica (PPT) za svaku sastojinu, odnosno pojedinačni šumski posjed. Na zbrojenoj površini od 99,85 ha ukupno će se u 40-go dišnjem razdoblju trajanja šumske ceste moći posjeći 39 436 m3 ili prosječno 395 m3 po 1 ha. Pojedinačne su vrijednosti obujma sječivoga drva prikazane u tablici 3, a njihov odnos prema njima pripadajućim površinama posjeda na grafikonu 1. Tablica 3. Ukupno sječivo drva u pojedinoj sastojini u razdoblju trajanja ceste Table 3 Total chopping timber in particular compositions within the period of road existance Iz tablice je uočljivo sljedeće: 1. Velike su razlike u veličini šumskih posjeda. Iskazano odnosom površine najvećeg i najmanjeg posjeda, raspon je 29 :1. 2. Značajne su razlike u obujmu sječivog drva po 1 hektru. Raspon između najvećeg (735 mVha) i naj |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ). 131-152 manjeg (87,2 mVha) sječivog obujma je 8,4 : 1, što znači da pojedini vlasnici mogu očekivati i do osam puta veći jedinični obujam sječe u odnosu na druge. 3. Vrlo su izrazite razlike u ukupnom obujmu sječe u planiranom vijeku ceste (40 godina). Najveći se sječivi obujam odnosi prema najmanjem kao 108 :1! To znači da će pojedini vlasnici prevesti višestruko veće količine drva zajedničkom cestom u odnosu na druge. Neki će u amortizacijskom razdoblju ceste prevesti tek zanemarive količine. Isto je vidljivo i iz postotnih udjela sječivog drva pojedinog vlasnika u odnosu na ukupni sječivi obujam drva. U planiranom 40-godišnjem vijeku ceste to iznosi od 0,29 % do 31,64 %. Podsjećamo daje pojedinačni relativni udio svakog pojedinca u ukupno sječivom jedan od važnih čimbenika u modelu raspodjele troškova ceste. Svaki od vlasnika u različitim će godinama tijekom 40-godišnjeg vijeka ceste ostvarivati prihode od prodaje drva, odnosno imati koristi od šumske ceste iskazane u uštedi troškova privlačenja drva. Za svaku je površinu određena dinamika ostvarenja prihoda, odnosno ušteda tako da su utvrđeni očekivani obujmi sječa raspoređeni u četiri desetogodišta koliko će ih biti u 40-godišnjem vijeku trajanja ceste. Sukladno tome tri će vlasnika ostvariti najveće koristi u I. desetogodištu, čak šest u II. desetogodištu, tek jedan u III. desetogodištu i četvorica u IV. desetogodištu. Pritom će: u I. desetogodištu biti ostvareno 28,11 % prihoda i koristi, u II. desetogodištu najviše 34,33 %, - u III. desetogodištu najmanje 7,38 % i - u IV desetogodištu 29,74 % prihoda i koristi. Takav je nalaz posljedica različitih uređajnih razreda, dobi i propisanih ophodnji za pojedinu sastojinu. Za potrebe naših istraživanja uzet ćemo u obzir ukupno zbrojene koristi svakoga vlasnika iz sva četiri desetogodišta u razdoblju trajanja ceste. Faktor obujma sječivog drva - Timber volume factor Ovaj je pokazetelj izabran kao prvi element skupnog kriterija raspodjele udjela, odnosno troškova vlasnika zajedničke šumske ceste. Faktor obujma sječivog drva (Fd) je relativni udio svakog pojedinca u ukupno sječivom drvu u planiranom 40-godišnjem vijeku ceste. Izračunava se kao postotni udio sječnoga obujma s pojedine jedinice (odsjeka) u ukupnom obujmu sječivog drva cijeloga područja. Fd = (OS, / OSuk) * 100 gdje je Fđ - faktor obujma sječivog drva OS; - sječivi obujam i-te jedinice (odsjeka) u m3 OSuk - ukupni sječivi obujam svih jedinica (odsjeka) u m3 Vrijednosti faktora obujma sječivog drva definiraju pogodnost obujma sječivoga drva (POD) za svaku jedinicu. Iste su prikazane u tablici 4. Tablica 4. Faktori pogodnosti obujma sječivog drva za model područja Table 4 Factor and benefits of chopping timber volume for model area Ovako definirani faktor pogodnosti čini pojedinačne udjele međusobno zavisnim, jer se mijenja sa svakim priključivanjem ili odustajanjem, odnosno promjenom referentnih vrijednosti (npr. površine) nekog od sudionika modela, dok u zbroju uvijek ostaje nepromijenjen, odnosno zbroj je udjela uvijek 100,00 %. Nije nevažna ni činjenica da se iznosi ovoga faktora za određeno područje mogu izračunati već i na temelju jednostavne obrade redovitih elemanata Gospodarske osnove, važeće za jedinice (odsjeke) koji čine predmetno područje, uz uvjet da su za privatne šume izrađeni Programi gospodarenja kako je propisano čl. 32 i 36 Zakona o šumama. Fotografija 5. Po kojim kriterijima pravedno i transparentno utvrditi visinu financijske participacije suvlasnika ili sukorisnika? Photo 5 According to which criteria could the amount of co-owners´ co-users´ financial participation be fairly and transparently established? |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001). 131-152 3.2. Duljina privlačenja drva Wood skidding distance Novoizgrađena je šumska cesta ukupne duljine 1224 m, od čega je prvih 650 m prilazni put do odsjeka 99a, a ostatak ceste, odnosno 574 m, ide granicom odsjeka 99a. Za svaku se jedinicu gospodarenja tj. šumsku površinu u privatnom vlasništvu ili odjel, odnosno odsjek kojim gospodari poduzeće "Hrvatske šume" p.o. Zagreb utvrdila srednja duljina privlačenja drva (Lp) na digitaliziranom modelu predmetnoga šumskog predjela u mjerilu 1 : 5 000. Prvo su za svaku jedinicu računalnom obradom izračunata srednja geometrijska točka ploštine - tzv. centroid ili težište. Potom su za svaku jedinicu pomoću računalnoga mjerila izmjerene duljine okomica - spojnice između točki težišta i tim težištima najbližih točaka na osi stare, a potom i nove ceste (Slika 1. Figure 1). Izmjerene duljine spojnica u našem modelu predstavljaju srednje udaljenosti privlačenja drva za pojedinu jedinicu. Te su udaljenosti izražene u metrima (m) i prikazane u tablici 5. Iz grafikona 2. uočljivo je daje u novonastalim uvjetima privlačenja najveća pogodnost zbog najmanjih srednjih duljina privlačenja drva pripala vlasnicima jedinica s najmanjim obujmima sječivog drva u razdoblju trajanja ceste. No s obzirom da je svim vlasnicima značajno skraćena duljina privlačenja, takav nalaz ne mora dovoditi u sumnju ekonomičnost i ispravnost u odabiru trase izgrađene zajedničke ceste. Novoizgrađena šumska cesta - Newly built forestSpojnice ´težišta- stara cesta´ Junctions ´clustered around the old road ´ Spojnice ´težišta - nova cesta´ Junctions ´clustered around the new road´ road Slika 1. Karta mode Inog područja s ucrtanim srednjim duljinama privlačenja na staru i novu cestu. Map of model area with shown average skidding distances for the ´old road´ and ´new road´ Grafikon 2. Odnos obujma sječivoga drva i novoostvarcne srednje duljine privlačenja. Graph 2 Relationship between total cutting volume of timber and av. skidding distances for the new road |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 15 <-- 15 --> PDF |
J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ), 13 1-152 Faktor smanjenja duljine privlačenja drva - Factor of timber draw length reduction Ovaj je pokazatelj izabran kao druga sastavnica skupnog kriterija raspodjele udjela, odnosno troškova vlasnika zajedničke šumske ceste. Faktor smanjenja duljine privlačenja drva (F„) je relativni udio svakog pojedinca u ukupnome smanjenju duljine privlačenja drva. Pritom ukupno smanjenje duljine privlačenja predstavlja razliku između zbroja duljina privlačenja prije i zbroja duljina privlačenja nakon izgradnje zajedničke ceste. Jednostavnije iskazano ukupno smanjenje duljine privlačenja je zbroj izgradnjom postignutih smanjenja duljina privlačenja svih vlasnika zajedničke ceste. Izračunava se kao postotni udio smanjenja ostvarenoga kod pojedinačnog vlasnika (L;) u ukupnome smanjenju duljine privlačenja za sve jedinice (sve vlasnike) cijeloga područja (LPuk). Fp = (LPi / LPuk)* 100 gdjeje F. - faktor smanjenja duljine privlačenja drva LPj - smanjenja duljine privlačenja i-te jedinice (odsjeka) u m LPuk - ukupno smanjenje duljine privlačenja svih jedinica (odsjeka) u m Vrijednosti faktora smanjenja duljine privlačenja definiraju pogodnost privlačenja drva (PDP) svake jedinice modelnoga područja. Te su vrijednosti prikazane u tablici 6. Ovako određeni faktori pogodnosti privlačenja također su u modelu matematički međusobno zavisni; i u ovom se slučaju promjenom vrijednosti faktora za nekog sudionika modela mijenjaju faktori, odnosno udjeli svih ostalih sudionika, dok zbroj ostaje nepromijenjen, odnosno iznosi uvijek 100 %. Iznosi ovoga faktora se za svaku jedinicu (odsjek) određenoga područja najtočnije mogu izračunati mjerenjem na digitaliziranom modelu. Pretpostavka je da takav model područja uz ´staru´ cestu koja definira prijašnje uvjete privlačenja sadrži i trasu nove šumske ceste. Tablica 5. Udaljenosti privlačenja u odnosu na staru i novu šumsku cestu Table 5 Distances of timber draw in relation to the old and new forest road Oznaka Stara cesta Nova cesta Mark Old road New draw Duljina ´težište - spojnica na cestu´* Lenght of "Central place junctions with the road" m 1 2 3 1 948 357 2 411 134 3 513 129 4 526 283 5 928 139 6 755 38 7 838 57 781 8 1.072 291 9 (99a) 645 199 10(100a) 551 229 11 (101a) 1.003 199 12(101b) 1.295 475 13(102) 774 411 10.259 2.941 Razlika duljine Odnos duljine privlačenja privlačenja ´Stara/Nova cesta´ Difference of Relation with the draw lenght draw lenght "Old/New road" 4 5 591 2,7 277 3,1 384 4,0 243 1,9 789 6,7 717 19,9 14,7 781 3,7 446 3,2 322 2,4 804 5,0 820 2,7 363 1,9 7.318 3,5 * Računalno mjereno na digitaliziranom modelu područja (mjerilo 1 : 5 000) * Computer measured on a digitalized model area (scale 1 : 5 000) Tablica 6. Faktor pogodnosti duljine privlačenja Table 6 Factors of the draw length benefit Oznaka jedinice (odsjeka) - Unit (section) mark 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 (99a) (100a) (101a) (101b) (102) 8,08 3,79 5,25 3,32 10,78 9,80 10,67 10,67 6,09 4,40 10,99 11,21 4,96 Postotni udio u ukupnom smanjenju duljine privlačenja na cijelom području (%) Percentage share in the total draw length reduction on the entire area (%) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 16 <-- 16 --> PDF |
.1. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITKRIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH ... Šumarski list br. 3-4, ÇXXV (2001 ), 13 1 -152 3.3. Troškovi gradnje i održavanja zajedničke ceste Construction and maintainance costs of the common road Troškovi gradnje (Tg) zajedničke šumske ceste koTroškovi održavanja šumske ceste obuhvaćaju ju u našem modelu predstavlja cesta Jarak - Juretica" amortizaciju šumske ceste (T,) rok amortizacije 40 goobuhvatili su: dina i godišnji kamatnjak/; = 3 %; tekuće održavanje 1. Pripremno-završni radovi 15.868,80 Kn (77,) gornjega stroja, periodično održavanje (Tp) te tro2. Izgradnja donjeg stroja 26.261,61 Kn šak naknada za izgubljenu površinu i prirast - T5 3. Izrada gornjeg stroja 114.254,60 Kn Rekapitulacija ukupnih troškova gradnje i održavaUkupno 156.385,01 Kn nja (UT) zajedničke šumske ceste obuhvaća troškove kako je to po vrstama i sadržaju prikazano u tablici 7. Prema gore iskazanome ukupni su izravni troškove gradnje (T„) zajedničke ceste dužine 1.224 metara iznoZa 40-godišnjeg vijeka trajanja ceste, ukupni troškosili 156.358,01 kn. vi amortizacije i održavanja iznosit će 577.078,80 kn, Tablica 7. Pregled troškova vezanih uz izgradnju zajedničke ceste Table 7 Survey of costs related to the common road construction Vrste troškova Jednokratno Godišnje Kind of costs Single costs (kn) Annual costs (kn) 1 2 3 Izravni troškovi gradnje - Direct construction costs - TB 156.358,01 - Trošak amortizacije - Amortization costs - T, 6.764,42 Trošak tekućeg održavanja - Current operating cost - T, 4.896,00 Trošak periodičnog održavanja - Periodic operating cost - T3 2.766,55 Trošak naknada za izgubljenu površinu i prirast 0,00 Compensation cost for lost areas and growth - T5 Ukupno - Total 156.358,01 14.426,97 Fotografija 6. Po kojim kriterijima pravedno i transparentno utvrditi visinu financijske participacije suvlasnika ili sukorisnika? Photo 6 According to which criteria could the amount of coowners´ co-users´ financial participation be fairly and što predstavlja sadašnju vrijednost ukupnih troškova amortizacije. Prema gornjem izračunu izravni troškovi gradnje čine 21,32 %, a troškovi održavanja 78,62 % ukupnih troškova ceste, odnosno da su u vijeku ceste troškovi održavanja 3,7 puta veći od početnih troškova gradnje ceste. Raspoređeni na ukupni 40-godišnji obujam sječivog drva koji za modelni predio iznosi 39.436 m3, početni troškovi gradnje ceste iznose 3,96 kn/m5, godišnji troškovi amortizacije i održavanja 0,37 kn/m5. U našem istraživanju modela raspodjele troškova i koristi od zajedničke ceste predmetom raspodjele biti će izravni (početni) troškovi gradnje ceste u iznosu od 156.258,01 kn. Za ocjenu ekonomske isplativosti ulaganja u zajedničku cestu definira se ukupni trošak ceste kao zbroj izravnog troška gradnje ceste i sadašnje vrijednosti 40-godišnjih troškova amortizacije i održavanja. Takav ukupni trošak ceste u iznosu 733.436,81 kn (156.358,01 + 577.078,80) usporedit će se s ukupno ostvarenim ekonomskim koristima iskazanima u novčanim uštedama pri troškovima privlačenja. transparently established? |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 17 <-- 17 --> PDF |
J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJK KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZA.IHDMČKIH ŠUMSKIH . Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ). 131-152 3.5. Koristi od zajedničke ceste - Common road benefits Za svaku šumsku površinu (posjed) od 1 do 13 utvrdili su se jedinični troškovi privlačenja drva (kn/m3) na konkretnim izmjerenim srednjim duljinama privlačenja drva prije (stara cesta) i poslije izgradnje zajedničke ceste (nova cesta). Pritom smo se opredjelili za troškov nu inačicu privlačenja drva s kopčašem, držeći daje u postojećim uvjetima obavljanja šumskih radova u Hrvatskoj ona značajno vjerojatniji izbor, kako za državne tako i za privatne šumovlasnike. Rezulati su prikazani u tablici 8. Tablica 8. Trošak privlačenja 1 m´ drva za konkretne srednje duljine privlačenja prije (stara cesta) i poslije izgradnje zajedničke ceste (nova cesta) Table 8 Draw cost for lm3 of timber for actual average draw lengths before (old road) and after the common road construc tion (new road) Oznakajedinicc Duljina privlačenja Jedinični trošak privlačenja (odsjeka) Length of draw (m) Draw cost per unit (kn/nT) Unit Stara cesta Nova cesta Stara cesta Nova cesta ´Staro-Novo´ (section) mark Old road New road Old road-jts New road -JTn "Old-New" 1 2 3 4 1 948 357 160,0 2 411 134 116,0 3 513 129 123,3 4 526 283 124,2 5 928 139 158,1 6 755 38 142,5 7 838 57 149,8 8 1.072 291 172,4 9 (99a) 645 199 133,4 10(100a) 551 229 126,1 11 (101a) 1.003 199 165,4 12(10 lb) 1.295 475 197,1 13(102) 774 411 144,2 Razliku između prijašnjih i sadašnjih troškova privlačenja definirali smo kao korist-uštedu (U/T) novčano iskazanu za svakog korisnika ceste (kolona 8 u tablici 9). U/T = UTs - UTn Iz tablice 9 uočljivo je sljedeće: 1. izgradnjom zajedničke ceste svi su vlasnici ostvarili uštede na troškovima privlačenja. Novčani iznosi ušteda kretali su se od 1.955 kn do 556.512 kn. Prosječno je to, iskazano za obujam sječivog drva svih vlasnika, iznosilo 44 %. 2. raspon između najveće i najmanje uštede odnosi se kao 284 : 1, što bi moglo biti obeshrabrujuće za korisnike takvih ´neznačajnijih´ koristi-ušteda. Međutim, upravo izabrani kriteriji raspodjele troškova moraju osigurati proporcionalnost u odnosu koristitroškovi. Na taj način nema mjesta bojazni da će obveza ulaganja nadmašiti ostvarene moguće koristi ili uštede. S druge strane ne treba zanemariti neproizvodne koristi od zajedničke ceste, koje će, pretpostavlja se, uživati svaki od vlasnika, a koje su obuhvaćene troškovima za drvoproizvodnu namjenu ceste. 3. višestruke su razlike u iznosu ušteda. Uštede ili ko5 6 (=4-5 ) 112,3 47,7 98,2 17,8 97,9 25,4 107,4 16,8 98,5 59,6 92,7 49,8 93,8 56,0 107,9 64,5 102,1 31,3 104,0 22,1 102,1 63,3 120,5 76,6 116,0 28,2 Prosječno - Average % smanjenja troška Cost reduction 7 29,81 15,34 21,60 13,53 37,70 34,95 37,38 37,41 23,46 17,53 38,27 38,87 19,56 29,20 risti od ceste izravno su ovisile o: a) veličini smanjenja jediničnih troškova privlačenja, (zbog smanjenja duljine privlačenja) te b) obujmu sječivog drva pojedinog vlasnika. Tako su najviše profitirali vlasnici s najvećim smanjenjem duljine privlačenja i vezano s tim s najvećim smanjenjem jediničnih troškova privlačenja, npr. vlasnici 12, 11 i 8, odnosno vlasnici s najvećim obujmom sječivog drva, npr. vlasnici 11,9, 12, 6 i 8, što je jasno prikazano na grafikonu 3. Kako se utvrdilo da uštede u ukupnim troškovima privlačenja drva ovise o smanjenju duljine privlačenja i o obujmu sječivoga drva, a ti su čimbenici različiti za svakoga vlasnika, bilo je važno utvrditi učešće svakog vlasnika u ukupno ostvarenoj uštedi. Očekivana raspodjela koristi trebala bi biti sukladna prijedlogu modela učešća vlasnika u troškovima, koja će se za istraživane kriterije, odnosno njihove vrijednosne pokazatelje prikazati u sljedećem poglavlju. Za utvrđivanje mjere koristi/uštede svakoga vlasnika, njihove su se pojedinačne novčane uštede stavile u odnos s ukupnom uštedom koja je za sve vlasnike zajedničke šumske ceste bila 1.796.242,00 kn. Dobiveni postoci mjera relativni su udjeli svakog vlasnika u |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 18 <-- 18 --> PDF |
J. Vlahinja: ISTRAZIVANJK KRITERIJA RASPODJHLH TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3^t, CXXV (2001 ). I 3 1 -1 52 Tablica 9. Ukupni troškovi privlačenja za površine u modelu u odnosu na staru i novu šumsku cestu Table 9 Total draw costs for the model areas in relation with the old and new forest road Oznaka Duljina privlačenja Razlika stare i Ukupno sječivi Ukupni troškovi Ušteda površine (m) nove duljine obujam drva privlačenja (kn) (kn)* odn. odsjeka Area or Draw length (m) privlačenja (m) u 40 god. (m3) Total draw costs (kn) Saving (kn)* section mark Stara cesta Nova cesta Difference Total chopping Stara cesta Nova cesta Old road New road between the timber Old road New road old and new volume in draw length 40 years 1 2 3 4 5 6 7 8 1 948 357 591 1.550 248.072 174.011 74.061 2 411 134 277 1.692 196.208 166.164 30.044 3 513 129 384 917 113.048 89.785 23.264 4 526 283 243 116 14.413 12.457 1.955 5 928 139 789 931 147.226 91.704 55.522 6 755 38 717 2.439 347.669 226.117 121.553 7 838 57 781 675 101.131 63.296 37.836 8 1.072 291 781 2.569 442.916 277.211 165.705 9 (99a) 645 199 446 12.476 1.664.817 1.273.941 390.876 10 (100a) 551 229 322 1.990 250.986 206.892 44.094 11 (101a) 1.003 199 804 8.791 1.454.173 897.661 556.512 12 (101b) 1.295 475 820 3.009 593.046 362.590 230.456 13(102) 774 411 363 2.281 328.875 264.510 64.365 Zbroj 10.259 2.941 7.318 39.436 5.902.581 4.106.339 1.796.242 1,44 1,00 * zaokruženo na 0,00 kuna * rounded to 0.00 kuna Oznake sastojina ili odjela - Forests stands or department mark Grafikon 3. Ušteđena troškovima privlačenja- ukupne, za sve sječi vo drvo (plavi stupci) i jedinične po 1 m1 (sivi stupci) Graph 3 Savings from draw costs - in total, for all chopping timber (blue columns) and single per 1 nT (grey columns) zajedničkoj uštedi. Taj je omjer nazvan koeficijent ko-K, - korist-ušteda vlasnika i-te jedinice (odsjeka) risti-uštede u troškovima privlačenja FK L, koji se Kuk - korist-ušteda svih vlasnika u području izračunava po formuli FK/L: = (^/^,k)*100 Vrijednosti koeficijenata ukupnih koristi-ušteda su, gdje je usporedno s koeficijentima koristi-ušteda na jediničFK; U - koeficijent koristi-uštede u troškovima privlanim troškovima, za sve jedinice u modelu područja pri kazane u tablici 10. čenja drva |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 19 <-- 19 --> PDF |
J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBIT] ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3^1. CXXV (2001), 131-152 Tablica 10. Koeficijenti uštede na jediničnim i na ukupnim troškovima po jedinicama (vlasnicima) Table 10 Coefficients for saving on single and total costs per units (owners) Odnos ušteda na ukupnim troškovima privlačenja i ukupnog sječivoga drva, za svaku su jedinicu u modelu područja prikazani na grafikonu 4. Oznake sastojina ili odjela - Forests stands or department mark Grafikon 4. Uštede na troškovima privlačenja (zeleni stupci) i obujam ukupno sječivog drva (sivi stupci) Graph 4 Savings on draw costs (blue columns) and total volume of chopping timber (grey columns) 3.6. Isplativost ulaganja u zajedničku cestu - Profitability of investment in the common road Isplativost ulaganja u zajedničku šumsku cestu izra? l=E/UT= 1.796.242/773.436,81 =2,45 čunata je iz pokrivenosti troškova ostvarenim gospoRezulat pokazuje da ostvarene ekonomske koristi darskim učincima od ceste. Pritom su se pod troškovi2,45 puta nadmašuju troškove ulaganja. Povoljnost ma uzeli u obzir utvrđeni ukupni troškovi (UT) zajedovoga rezultata je i veća, ako se na umu ima činjenica ničke šumske ceste, a kao gospodarski učinci ostvarene da su ovdje uzete u obzir tek koristi od drvoproizvodne uštede u troškovima privlačenja drva. U ranijim pofunkcije gospodarenja šumom - dakle, nisu uključene glavljima utvrđeni ukupni trošak šumske ceste iznosi koristi drugih šumarskih djelatnosti (npr. prijevoz ljudi, 773.436,81 kn, a ukupni iznos ušteda kod privlačenja je materijala i si. za potrebe uređivanja, zaštite i/ili uzga 1.796.242 kn. janja šuma), ali ni koristi nešumarskih djelatnosti ili akPokrivenost ulaganja (PI) izračunala se kao kvocitivnosti u šumi (npr. lovstvo i si.). jent efekata/učinaka (E) i troškova (UT) po formuli 3.7 Raspodjela troškova među korisnicima ceste - Cost distribution among the road users Temeljni su ključ raspodjele troškova medu su-ko- 2. pogodnost duljine privlačenja -(PDP) ili udio u risnicima (su-vlasnicima) ceste: svakog vlasnika u ukupnom smanjenju duljine pri 1. pogodnost obujma-(POD) ili udio u svakog vlasni- vlacenja ka u obujmu ukupno sječivoga drva, Oba su čimbenika transparentni i vlasnicima prepo |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 20 <-- 20 --> PDF |
J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4. CXXV (2001). 131-152 znatljivi, a mogu se jednostavno odrediti već iz osnovtroškovima zajedničke ceste (skr. faktor osobnog trošnih podloga u gospodarenju šumama: Osnove ili Proka)- fT . grama gospodarenja, te odgovarajuće karte područja s Matematički obrazac izračunaje ucrtanim izvoznim prometnicama. FT, = {POD, * PDP, 11 POD * PDP) * 100 Da bi se u određivanju udjela svakog vlasnika u gdje je troškovima zajedničke ceste uzela u obzir oba izabrana FT, - faktor osobnoga udjela i-tog vlasnika u troško kriterija u njihovom objektivnoj vrijednosti, utvrdio se vima zajedničke ceste, % njihov kumulirani, odnosno sintetički učinak kao POD, - udio u obujmu sječivoga drva i-tog vlasnika, % umnožak oba kriterija (POD * PDP). Ovako utvrđeni PDP, - udio u smanjenju duljine privlačenja i-tog vlas osobni sintetički pokazatelji stavili su se u odnos prema nika, % ukupnom (zbrojenom) iznosu svih umnožaka. DobiveI POD* PDP -zbroj pojedinačnih POD i PDP svih ne rezultate nazvalo se faktorima osobnoga udjela u vlasnika ceste Tablica 11. Faktor osobnoga udjela u troškovima zajedničke ceste Table 11 Factor of personal share in the common road costs Oznaka jedinice (odsjeka) - Unit (section) mark 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 (99a) (100a) (101a) (101b) (102) 3,93 4,29 2,33 0,29 2,36 6,18 1,71 6,51 31,64 5,05 22,29 7,63 5,78 POD - pogodnost obujma drva (= udio u obujmu sječivoga drva), Benefit of timber volume (= chopping timber volume share) % 8,08 3,79 5,25 3,32 10,78 9,80 10,67 10,67 6,09 4,40 10,99 11,21 4,96 PDP - pogodnost duljine privlačenja (= udio u smanjenju duljine privlačenja), Benefit of draw length (= share in the reduction of draw length) % 31,75 16,26 12,23 0,96 25,44 60,56 18,24 69,46 192,69 22,22 244,97 85,53 28,67 POD * PDP 3,92 2,01 1,51 0,12 3,14 7,49 2,25 8,59 23,82 2,75 30,28 10,57 3,54 Faktor osobnoga udjela u troškovima zajedničke ceste - FT, Factor of personal share of the common road costs % Uza sve naprijed navedene činjenice, upravo relativdržimo ključem objektivne raspodjele troškova u modene vrijednosti ovako utvrđenog faktora osobnoga troška lima zajedničkog ulaganja u šumske prometnice. 3.7.1. Novčani iskaz raspodjele troškova - Financial presentation of cost distribution Prema iskazanim vrstama troškova te utvrđenim ceste, a potom i novčane udjele svakog vlasnika za goukupnim troškovima ceste, uporabom faktora osobno- dišnje troškove amortizacije i održavanja ceste. Iznosi ga troška izračunati su novčani iznosi koji terete svakog su prikazani u tablici 12. vlasnika-korisnika šumske ceste za samu izgradnju Tablica 12. Raspodjela troškova prema faktoru osobnog troška Table 12 Cost distribution according to personal cost factor Oznaka Faktor osobonog troška - Ft, Udio u izravnim Udio u godišnjim troškovima površine/odsjek Factor of personal cost troškovima gradnje amortizacije i održavanja Area (section) % Direct construction Annual costs of amortization mark cost share and maintainance share Kn Kn 1 2 3 4 1 3,92 6.134,03 565,98 2 2,01 3.138,39 289,58 3 1,51 2.357,91 217,56 4 0,12 188,75 17,42 5 3,14 4.918,73 453,85 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 21 <-- 21 --> PDF |
.1. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITKRI.IA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4, CXX V (2001 ). 1 3 1 -1 52 6 7,49 7 2,25 8 8,59 9 (99a) 23,82 10(100a) 2,75 11 (101a) 30,28 12 (101b) 10,57 13(102) 3,54 Zbroj 100,00 3.7.2. Usporedba koristi i troškova zajedničke ceste U tablici 13 uspoređeni su relativni udjeli u ostvarenoj koristi-uštedi i relativni osobni udjeli u troškovima ceste. Iako su očekivano kod svih vlasnika udjeli po oba pokazetelja približno jednaki, do manjih razlika 11.710,02 1.080,47 3.530,05 325,71 13.435,12 1.239,64 37.259,48 3.437,89 4.290,77 395,90 47.328,30 4.366,93 16.522,00 1.524,47 5.544,45 511,58 156.358,01 14.426,97 Comparison of benefits and costs of the common road dolazi zbog utjecaja različitih jediničnih troškova privlačenja, koji su posljedica konkretno uporabljenih radnih sredstava na konkretnim srednjim duljinama privlačenja iz pojedine jedinice (odsjeka). Tablica 13. Usporedba udjela u koristima-uštedama i udjela u troškovima Table 13 Comparison of benefit-savings share and costs share Oznaka jedinice (odsjeka) - Unit (section) mark 1 2 3 4 5 6 7 8 9 (99a) 357 134 129 283 139 38 57 291 199 10 (100a) 229 Konkretne duljine privlačenja - Actual skidding distances, m 4,12 1,67 1,30 0,11 3,09 6,77 2,11 9,23 21,76 2,45 Udio u ukupnoj uštedi, - Total savings share, % 3,92 2,01 1,51 0,12 3,14 7,49 2,25 8,59 23,82 2,75 Udio u ukupnim troškovima (FT) - Total costs share, % 11 (101a) 199 12 (101b) 475 13 (102) 411 30,98 12,83 3,58 30,28 10,57 3,54 Kad su se odstupanja povezala sa stvarnim duljinama privlačenja, uočilo se da za izabrano modelno područje postoji prekretnica utjecaja duljine privlačenja u smislu pojave blagih odstupanja udjela koristi od raspodjele troškova. U našem modelu takva je prekretnica na duljini privlačenja od približno 200 m. To znači da će primjenom našeg modela raspodjele, vlasnici jedinica u našem modelu s duljinom privlačenja većom od 200 m neznatno manje sudjelovali u troškovima ceste nego što dobivaju raspodjelom koristi-ušteda na račun vlasnika s duljinom privlačenja manjom od 200 m, koji će neznatno više participirati u troškovima nego što ostvaruju raspodjelom koristi-ušteda od zajedničke ceste. Treba napomenuti da se najveći iznosi takvih razlika kreću od -2,06 do +2,26 %. Za svako će konkretno područje ova prekretnica duljine privlačenja drva biti specifična, a ovisit će o uvjetima i tehnologiji privlačenja, odnosno iz toga proizašlim jediničnim troškovima privlačenja. 4. PREGLED TIJEKA RADA I DIZAJN MODELA RASPODJELE KORISTI I TROŠKOVA Survey of the course of work and the model design of benefit and cost distribution Metodološki koraci u modelu koji je rezultat ovog rada prikazani su na slici 2. Podaci o jedinicama/odsjecima interesnoga područja model, dobiveni si uz Osnove gospodarenja za odjele/odsjeke državnih šuma te Programa gospodarenja za privatne šumoposjede. Iz takvih je osnova moguće dobiti relevantne podatke za izračun sječivog obujma drva. Za izračun srednjih duljina privlačenja bila je potrebna odgovarajuća kartografska grada predmetnoga područja - digitalizirana karta područja s ucrtanim granicama jedinica/posjeda i prometnom mrežom. Pojedine su obrade u modelu izvedene kao jednostavna softverska rješenja u računalnom alatu Microsoft Excel´. Algoritmi za računanje većine rezultata u modelu ugrađeni su, putem odgovarajućih formula, u tzv. programirane ćelije Excel tablica. Te su ćelije međusobno zavisno povezane, čime se postigla elastičnost koja osigurava trenutačno reagiranje modela na priključivanje (ulaz) ili odustajanje (izlaz) bilo kojeg od vlasnika modelnog područja. Takve se promjene trenutačno iščitavaju u izlaznim rezultatima, odnosno svim, za vlasnike interesantnim, pokazateljima modela. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 22 <-- 22 --> PDF |
J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA I DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4. CXX V (2001 ). 13 1-152 ULAZI / PODLOGE Slika 2. Dizajn modela raspodjela koristi i troškova zajedničke šumske ceste Figure 2 Model design of benefit and cost distribution for the common forest road Ovakav je model uporabljiv i za slučajeve raspodjele troškova zajedničkoga održavanja postojeće ceste - dakle, i u slučaju kada nije predviđena izgradnja nove zajedničke ceste. U tom se slučaju umjesto udjela u 5. ZAKLJUČCI Metodološkim istraživanjima raspodjele troškova troškova i dobiti zajedničkih šumskih prometnica utvrdilo se sljedeće: 1. u slučajevima postojanja zajedničkog interesa za gradnju skupne šumske ceste vrlo je značajno poznavati i jasno odrediti kriterije sudjelovanja svakoga (su)vlasnika kako u troškovima, tako i u očekivanim koristima od koristi od ceste. 2. kriteriji raspodjele troškova, odnosno dobiti nužno moraju biti transparentni i vlasnicima prepoznatljivi. Prednost treba dati čimbenicima koje je, uz odgovarajući kartografski materijal, moguće jednostavno odrediti iz osnovnih podloga u gospodaresmanjenju duljine privlačenja, u račun uzimaju stvarno utvrđene konkretne duljine privlačenja drva za svakog vlasnika jedinice u cesti gravitirajućeg područja. - Conclusions nju šumom - ponajprije iz Osnove gospodarenja, Programa gospodarenja (za privatne šume), kao najbolja mjera koristi pojedinoga vlasnika od zajedničke ceste, ali i objektivni ključ raspodjele troškova u zajedničkoj investiciji, u istraživanju su prepoznata (definirana) dva čimbenika: a) obujam sječivoga drva u razdoblju trajanja ces te i b) smanjenje duljine privlačenja drva utjecaj obujma sječivoga drva izražen je kroz faktor pogodnosti obujma sječivog drva, čije vrijednosti predstavljaju pojedinačne udjele etata u ukupnome etatu svih vlasnika. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 23 <-- 23 --> PDF |
J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3 4.CXXV (2001), 131-152 5. utjecaj duljine privlačenja drva, izražen je faktorom pogodnosti duljine privlačenja drva koji predstavlja udio svakoga vlasnika u ukupnom smanjenju duljine privlačenja drva konkretnoga područja 6. ocjena pouzdanosti izabranih kriterija raspodjele provjerila se na modelu šumskog područja, u kojem se za svaku jedinicu (šumsku površinu) i ukupno računalo: obujam sječivoga drva, jedinični i ukupni troškovi privlačenja uvažavajući konkretnu prijašnju i novu duljinu privlačenja, koristi-uštede u troškovima privlačenja drva, isplativost ulaganja te udjeli financijske participacije (su)vlasnika. 7. faktori raspodjele uključeni su u model na način koji osigurava njegovu dinamičnost; njihova međuzavisnost u odnosu na svakog sudionika u modelu osigurava da se promjenom stanja bilo kojeg sudionika modela proporcionalno zavisno mijenjaju i udjeli svih ostalih sudionika, dok zbroj ostaje stalan. Ovakav model reagiranja na promjene, omogućava slobodan ulaz ili odustajanje novih/starih sudionika u modelu, bez narušavanja načela raspodjele. 8. obuhvat i uvažavanje obaju kriterija - najutjecajnijih čimbenika raspodjele, postignut je izračunom faktora osobnog troška koji je sintetički iskaz njihova učinka u modelu, predstavljen pojedinačnim udjelima umnožaka oba kriterija. 9. račun isplativosti modela pokazao je da svi vlasnici mogu računati na koristi od ceste koje će svakako nadoknaditi (namiriti) njihova ulaganja. 10. iskazano zbrojem srednjih duljina privlačenja svih jedinica u modelu, ukupna se duljina privlačenja u zbroju smanjila približno 3,5 puta. Pojedinačno smanjenje jediničnih troškova bilo je od 15 % do 38 % ili prosječno, za sve vlasnike 29,20 %. 11. izabrani kriteriji raspodjele osigurali su proporcionalnost u odnosu koristi - troškovi, odnosno pravičnost medu suvlasnicima glede podudarnosti veličine koristi i troškova. 12. razlike u iznosu koristi-ušteda od ceste u modelu izravno su ovisile: a) o veličini smanjenja jediničnih troškova privlačenja drva zbog smanjenja duljine privlačenja i b) o obujmu sječivog drva pojedinog vlasnika. Pritom najviše profitiraju vlasnici s najvećim smanjenjem duljine privlačenja, i vezano s tim s najvećim smanjenjem troškova privlačenja, odnosno vlasnici s najvećim obujmom sječivog drva, npr. vlasnici većih površina ili sastojina veće starosti. No i njihovi su udjeli u troškovima proporcionalno veći. 13. osim što model osigurava isplativost za sve sudionike, ne treba zanemariti nedrvoproizvodne koristi od zajedničke ceste koje uživa svaki od suvlasnika ceste, a koje su obuhvaćene troškovima za drvoproizvodnu namjenu ceste. 14. primijenjeni je model uporabljiv i za slučajeve raspodjele troškova među eventualnim (su)vlasnicima ili (su)korisnicima postojećih cesta. U tom se slučaju umjesto udjela u smanjenju duljine privlačenja (zbog nove ceste) u račun uzimaju stvarno utvrđene konkretne duljine privlačenja drva za svakog vlasnika jedinice u cesti gravitirajućeg područja. 15. s obzirom na različita vremena realizacije prihoda (sječa) najednom šumskom području, o tome valja svakako voditi računa u dinamici otplate, u slučaju zajedničkoga kreditnog zaduživanja sudionika za osiguranje početnih troškova projektiranja i gradnje ceste. 16. Svi su navedeni rezultati primjenjivi i u slučaju kada samo jedan vlasnik odlučuje o opravdanosti i isplativosti gradnje šumske prometnice za otvaranje jedne ili više, cjelovitih ili nepovezanih šumskih površina. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 24 <-- 24 --> PDF |
.1. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH ... Šumarski list br. 3 4. CXXV (2001 ). 13 1 -152 17. U tom smislu izrađeni metodološki model argumentirano može odgovoriti na pitanje s koliko je financijskih sredstava ekonomski opravdano sudjelovanje svakog šumovlasnika u zajedničkom finan7. LITERATURA (izbor) Aulerich,E.,(l 996): Better engineering and control of the construction of forest roads, Seminar on "Environmentaly sound forest roads and wood transport", Sinaia (Romania), 17-22 June 1996., basic paper, p. 1-11. Bojanin, S., (1983): Faktori optimalne otvorenosti šuma kod sekundarnog otvaranja, Meh. šumar., Zagreb, vol. 8, br. 11 -12, str. 322-325. Dobre, A., (1989): Ceste za prijevoz drva u Sloveniji i njihovo prometno opterećenje. Meh. šumar., Zagreb, vol. 14, br. 7-8, str. 135-140. D o b r e, A., ( 1990): Program odpiranja gozdov z gozdnimi cestami v obdobju 1991-2000. Referat sa seminara o programiranju šumskih prometnica održanom u ožujku 1990. u Ljubljani, str. 1-14. Dobre , A., (1990): Količina dela in stroški gradnje gozdnih čest v odvisnosti od naklona terena in kategorije hribine, Zbornik gozdarstva in lesarstva 35, Ljubljana, str. 83-118. Ecimović, T., Meštrić, B., (1989): Projektiranje šumskih kamionskih cesta korištenjem osobnog računala, Meh. šumar., Zagreb, vol 14, br. 1-2, str. 33-38. J e 1 i č i ć, V., (1983): Otvaranje šuma primarnom i sekundarnom mrežom šumskih puteva, Meh. šumar., Zagreb, vol. 8, br. 11-12, str. 307-316. Klepac , D., (1965): Lredivanje šuma, Znanje Zagreb, Zagreb, str. -341. K 1 e p a c, D., ( 1963): Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Znanje Zagreb, -299. Knežević, I., Pičman, D., Jakovac, H., (1991): Ltjecaj načina gospodarenja na optimalnu gustoću šumskih prometnica u prebornim šumama Gorskog kotara, Meh. šumar., Zagreb, vol. 16, br. 1-4, str. 16-19. Knežević, I., Pičman, D., Jakovac, H., (1991): Neravnomjernost intenziteta sječe odjela čimbenik pri utvrđivanju srednje udaljenosti privlačenja u prebornim šumama Gorskog kotara, Meh. šumar., Zagreb, vol. 16, br. 1-4, str. 20-24. Kosir, B., (1990): Ekonomsko-organizacijski vidiki razmejitve delovnoga območja žičnih naprav in traktorjev pri spravilu lesa, doktorska disertacija, Lniverza v Ljubljani, VDO Biotehniška fakulteta, VTOZD za gozdarstvo. str. -337. ciranju izgradnje i održavanja šumske prometnice, ili s koliko financijskih sredstava će biti ekonomski opravdano teretiti pojedini odjel ili odsjek šumskoga kompleksa pri iskorištavanju njegova drva. - References (selection) Kraljić, B., (1995): Financijska suradnja šumovlasnika pri izgradnji, održavanju i korištenju zajedničke šumske prometnice. Meh. šumar., Zagreb, vol.20,br. 1, str. 41-43. K r p a n, A., (1983): Utjecaji nekih reljefnih karakteristika na otvaranje šuma u SR Hrvatskoj, Meh. šumar., Zagreb, vol. 8, br. 9-10, str. 266-271. Lovrić, N., (1978): Prilog problematici planiranja i izgradnji šumskih transportnih sistema, Meh. šumar., Zagreb, vol. 3, br. 11-12, str. 304-311. Lovrić, N., (1984): Gradnja šumskih cestovnih prometnica za transport drvne mase, odnosno sitnog drva s aspekta potrošnje, Meh. šumar., Zagreb, vol. 9, br. 9-10, str. 196-200. Mart ini ć, I., (1993): Neke činjenice u svezi sa šumskim radovima. Glas. šum. pokuse, Zagreb, pos. izd.4, str. 321-330. Martinić, L, Vondra, V. (1989): Elementi planiranja i njihovo ostvarenje pri sječi i izradi drva. Meh. šumar., Zagreb, vol 14, br. 1-2, str. 11-18. Pentek, T., (1998): Šumske protupožarne ceste kao posebna kategorija šumskih cesta i čimbenici koji utječu na njihov razmještaj u prostoru, Magistarski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998., str. 1-119. Pičman, D., (1993): Utjecaj konfiguracije terena ihidrografskih prilika na ekonomsku opravdanost izgradnje optimalne mreže šumskih prometnica, disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, - 112 + V. Pičman, D., Pentek, T., (1996): Čimbenici koji utječu na opravdanost izgradnje mreže šumskih prometnica, Savjetovanje "Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996.", Znanstvena knjiga "Zaštita šuma i pridobivanje drva", Zagreb, Hrvatska, 1996., str. 293-300. Pičman, D., Pentek, T., (1998): Utjecaj troškova izgradnje i održavanja šumskih cesta na njihovu optimalnu gustoću u nizinskim šumama Hrvatske, Meh. šumar., Zagreb, vol 22 (2): 95-101. Potočnik, I., Šinko, M., Winkler, I., (1991): Ekonomska narava naložb v gozdne ceste. Zbornik gozdarstva in lesarstva 37, Ljubljana Rebula, E., (1981): Optimalna otvorenost šuma, Meh. šumar., Zagreb, vol. 6, br. 3-4, str. 107-119. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 25 <-- 25 --> PDF |
J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001), 131-152 Rebula , E., (1983): Optimalna gustoća vlaka, Meh. * Pravilnik o minimalnoj stručnoj spremi i radnom isšumar., Zagreb, vol. 8, br. 11-12, str. 317-321. kustvu voditelja izrade pojedinih vrsta projekata, Sabadi , R., (1992): Ekonomika šumarstva, Školska rukovodioca gradilišta odnosno radova i osoba koje provode nadzor, Meh. šumar., Zagreb 1978, knjiga Zagreb, Zagreb, str. -280. vol.3,br. 1-2, str. 39-51. Sever, S., H or vat, D., (1981): Utjecaj nekih karakteristika tla na prohodnost vozila te prijedlog za * Pravilnik o načinu izrade šumsko gospodarskih osnonjihovo proučavanje kod izrade klasifikacije va područja, osnova gospodarenja gospodarskim šumskih terena, Meh. šumar., Zagreb, vol. 6, br. jedinicama i programa za gospodarenje šumama, 9-10, str. 287-299. NN/1981 Šikić, D., Babić,B., Topolnik,D., Knežević, * Pravilnik o načinu izrade šumskogospodarskih osno I., Božičević,D., Švabe, Z., Piria, I., Seva područja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama. ver, S., (1989): Tehnički uvjeti za gospodarske NN 42/1985, Zagreb ceste, Znanstveni savjet za promet JAZU, Zagreb, str. 1-72. * Pravilnik o uređivanju šuma. NN 52/1994, Zagreb Tomanić , S., (1987): Kompleksna istraživanja organi* Pregled cijena izgradnje šumskih kamionskih cesta. zacije proizvodnje u proredama sastojina, Meh. JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, Uprava šuma šumar., Zagreb, vol. 12, br. 11-12, str. 194-200. Delnice, Delnice 1992, (autor: Ecimović T) Vondra , V., Martinić , I., (1987): Dopuna sustava * Priručnik za izradu i sastav osnove gospodarenja za regresijskih modela za planiranje osnovnih činigospodarsku jedinicu, Poslovno udruženje šumlaca sječe i izrade u prebornim šumama, studija. sko-privrednih organizacija Zagreb, 1970, Zagreb Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. -9. * Privremeni tehnički propisi za projektiranje šumskih Vondra, V., Tomanić, S., Martinić, I., (1989): prometnica, nacrt Radne grupe, Meh. šumar., Istraživanje prijevoza drva. Meh. šumar., Z-Zagreb, vol. 3, br. 1 -2, str. 16-21. agreb, vol. 14, br. 1-2, str. 9-24. * Šumarsko-tehnički priručnik; (ur. Benić R.), Sekcija Winkler , I., (1995): Ekonomika gozdarstva (studijšumarstva i drvne industrije Društva inženjera i sko gradivo): Univerza v Ljubljani - Biotehniška tehničara Hrvatske, 1956, Zagreb fakulteta, Ljubljana, str. -58. * Šumarska enciklopedija, Leksikografski Zavod Hr * Cjenik glavnih šumskih proizvoda. JP "Hrvatske šuvatske, 1993, Zagreb me" p.o. Zagreb, Zagreb 1993. * Tehnički uvijeti za gospodarske ceste, 1989: (autori Ši * Izgradnja traktorskih vlaka primjenom novih tehnokić, D., Babić, B., Topolnik, D., Knežević, L, Bologija, (grupa autora: ured. Ecimović T.), Meh. žičević, D., Švabe, Ž., Piria, I., Sever, S.,), Znanšumar., Zagreb 1987, vol 12, br. 1-2, str. 22. stveni savijet za promet JAZU, Zagreb, s 1 -40. * Pravilnik o izradi šumskoprivrednih osnova, osnova * Zakon o šumama republike Hrvatske, NN br. 52/1990 gospodarenja, programa za unapređivanje šuma, * Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, NN 47/1968, Zagreb NN br. 41/1990 * Pravilnik o izradi šumsko privrednih osnova, osnova gospodarenja i programa za unapređenje šuma, NN/1976, Zagreb SUMMARY: This paper is a methodological research of criteria for joint owners ´ participation in covering expenses and earning profits from joint forest-roads. As objective and reliable criteria, two factors have been determined; the volume of timber to be cut within the period of the forest-road duration and the decrease of the timber drawing distance. These factors, along with corresponding cartographic material, can simply be determined from some professional basics regarding forest management - The Basics of Management and The Programme of Management (for private forests). The criterion for the volume of timber to be cut has been expressed by the factor of the volume advantage whose value represents the share of particular wood-assortment within the entire wood-assortment of all owners. The criterion for the |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 26 <-- 26 --> PDF |
.1. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH ... Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 13 I -1 52 decrease of the timber drawing distance has been expressed by the factor of the drawing distance which represents a share of each owner within the total decrease of drawing distance in a particular area. The assessment of reliability of the chosen criteria for distribution has been checked on the model of the forest area where each particular forest unit was calculated for: the volume of timber to cut, unit and total expanses of draw, taking into account the specific previous and a new following pulling, the benefits and savings from the draw, profitability of investment, as well as shares i.e. the amounts of financial participation of the owners. The group effect of the both influential factors of shares has been reached by calculating the factor of personal costs whose values are particular shares of product of multiplication of both criteria. The account of profitability of the model has shown that all owners can count with benefits from a road, which more or less exceed their investments. The differences in the amount of benefits-savings from the road in the model were directly dependant to the amount of decrease of unit expenses of timber draw because of the decrease in the drawing distance and the volume of a specific owner´s timber to be cut. Thereby, the highest profit goes to the owners with the highest decrease in the drawing distance, which is followed by the biggest decrease in draw expenses, i.e. owners with the biggest volume of the wood cut, e.g. owners of greater areas and older units. However, their expense shares are also proportionally higher. The applied model is also applicable to cases where expenses are shared among co-owners and co-users of existing roads. In these cases, the shares in the decrease of drawing distance due to a new road are substituted with taking into account the really determined particular distances of timber draw from each unit/area to the existing road. Key word : forestry, timber draw, forest roads and trails, costs Da li ste zaboravili? PRETPLATA ZA ŠUMARSKI LIST U 2001. GODINI: - za zaposlene članove 120 kn - za studente, đake i umirovljenike 30 kn - za poduzeća 500 kn + PDV ADRESA: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO Zagreb, Trg Mažuranića 11 Žiro račun br.: 30102-678-6249 PRETPLATA ZA INOZEMSTVO 95 $ DEVIZNI ŽIRO RAČUN br.: 70313-280-3206475 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb ZAGREBAČKA BANKA Zagreb (Telex ŽABA 21-211 Swift ŽABA HR XX) Uredništvo |