DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 51     <-- 51 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPLRS Šumarski listbr. 3 4, CXXV (2001 ). 177-184


UDK 630* 907


ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETITELJA NP "MLJET"


NATURE PROTECTION IN SERVICE OF VISITORS WHO VISIT NP "MLJET´


Marija NODILO*


SAŽETAK: Nacionalni park "Mljet" je proglašen 1960. godine parkom
ponajprije zbog šumovitosti predjela i dva slikovita morska jezera. Smješten je
na 1/3 zapadnog dijela otoka Mljeta, na prostoru od 3100 ha. Radi se o šumovitom
području na kojemu se provodi sustavna zaštita prirode.


Svake godine u ovaj prostor dolaze posjetitelji, kojima boravak moramo
učiniti što ugodnijim i sadržajnijim. Zato su u prostoru nacionalnog parka postavljene
ploče s edukativnim panoima. Panoi educiraju posjetitelje o karakteristikama
šumskih zajednica, vegetaciji, karakteristikama jezera, zaštićenom
morskom dijelu, arheološkim lokalitetima, mogućnostima razgledavanja.


Radi što boljeg upoznavanja Nacionalnog parka, postavljene su oznake i
tekstovi te karte s opisom ekoloških staza. To su: ekološka kružna staza Fontana
- Vrbovica u dužini od oko 4000 m, ekološka staza do vidikovca Veliki Sladin
Gradac i ekološka staza Pomena — Soline.


Uz poboljšanje edukativnih sadržaja stalno se radi na preventivnoj protupožarnoj
zaštiti, čišćenju smeća i zaštiti cijeloga prostora od onečišćenja.


Ključne riječi: edukativni panoi, zaštita prirode, Nacionalni park,
vegetacija, kulturno povijesna baština


UVOD


U okviru provođenja zaštite prirodne, ali i kulturne park "Mljet" su: čišćenje šumskih prosjeka i staza i urebaštine,
1960. godine zapadni dio otoka Mljeta (oko đenje šetnica, zbrinjavanje otpada i čišćenje obala.
1/3) proglašen je nacionalnim parkom: i to 3000 ha Svake godine ovdje dolaze posjetitelji, kojima borakopnenog
prostora te 100 ha Veliko i Malo jezero i So-Vak treba učiniti sadržajnijim i što ugodnijim. Zato su u
linski zaljev. Prilikom izrade prostornog plana 1987. g. prostoru nacionalnog parka postavljene ploče s edukanačelno
je zaštićen morski prostor, a 1997. i formalno tivnim panoima, kako bi iste upoznale s vrijednostima
odlukom Sabora, proširene su granice nacionalnog par- prirodne i kulturne baštine. Panoi su postavljeni na sljeka
na morski pojas 500 m od obalne linije otoka, rtova i dećim lokacijama: Pristanište, Montokuc, Mali most,
otočića, tj. 2275 ha morskog prostora. U tom se prosto- Veliki Gradac, Otočić Svete Marije, Polače, Križ (Šoru
provodi sustavna zaštita prirode do danas, šume su linski zaljev) i selo Govedari,
prepuštene prirodnom razvoju, dozvoljena je jedino sanitarna
sječa. Djelatnosti Javne ustanove Nacionalni


1. PRISTANIŠTE
Nacionalni park "Mljet" proglašenje 1960. godine, (NN 49/60, NN 54/76). Radi svoje šumovitosti nosi
odlukom Sabora Republike Hrvatske zbog svojih pri- epitet "zeleni otok". Godine 1997. u sastav teritorija
rodnih ljepota, šumovitosti, fenomena dva slana jezera uključeno je i more, 500 m od obalne linije (NN
te kulturno povijesnih spomenika. Nacionalni park za- 13/97.), a to je 2275 ha.
uzima površinu od 3100 ha, stoje oko 1/3 otoka Mljeta Ml j e t prjpada Dubrovačkom arhipelagu i nastavlja


., se na niz Elafita (Lokrum, Koločep, Lopud, Sipan, Jak


* Mr. sc. ManiaNodilo, dipl. ine. sum. .. . _.. ..... . . . , . Â . ^. . ,
v.d. ravnatelja Javne ustanove Nacionalni park "Mljet" ´Jan » Olipa)1, iako je izraziti pucinski otok. Dug je oko


ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 52     <-- 52 -->        PDF

M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETITELJA NP "MLJET
36 km, širok 3-5 km, s površinom od 100,4 km. Od
poluotoka Pelješca udaljen je 8 km, od Korčule 18 km,
a od Dubrovnika 30 km. Sa sjeverne strane odvojen je
Mljetskim kanalom od poluotoka Pelješca.2


Pristanište


Mljet pripada mediteranskom klimatskom području
koje se odlikuje toplim i suhim ljetima te blagim zimama.
Jesensko i zimsko razdoblje je svježe i kišovito, pa
je stoga vrlo pogodan za rast vegetacije.´ Temperatura
ispod 0 C i snijeg vrlo su rijetka pojava. Srednja godišnja
temperatura iznosi 16.1 °C, a prosječna godišnja
količina oborina 765.oo mm. Karakteristični su vjetrovi
bura, jugo i maestral. Bura je sjeverni, obično suhi
vjetar, jugo ili šilok je južni vjetar koji donosi vlagu i
oborine, a mestral je vjetar karakterističan za ljeto kad
donosi osvježenje primorskim krajevima.


Veliko i Malo jezero zapravo su potopljene krške
depresije ispunjene morem, koje nalikuju na dva dubo


Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001), 177-1X4


ko uvučena zaljeva u kopno."1 Povezani su međusobno
kanalom širine 2.6 m i dubine 0.6 m, a Veliko jezero sa
Solinskim zaljevom kanalom širokim 13.6 m i dubokim
2.6 m. Na ulazu u Veliko jezero stajao je stari kameni
most i ostaci mlinice za mljevenje žita na plimu i
oseku, pa se i danas to mjesto zove Veliki most. U jezerima
se izmjenjuju plima i oseka te se u kanalima stvara
snažna struja koja nosi more u jezera ili na otvoreno.


Nacionalni park "Mljet" ima dva izuzetna i nezaobilazna
kulturno-povijesna lokaliteta: rimsko naselje u
Polačama koje je kontinuirano živjelo od I do XII st.5 i
benediktinski samostan na otočiću Sv. Marije, u Velikom
jezeru iz XII st. Rimski kompleks u Polačama
obuhvaća palaču, dvije bazilike, terme i dvije građevine
neodređenog titulara." Otočić Sv. Marije s benediktinskim
samostanom jedinstven je spoj arhitekture u
prirodni predio.7 Njegov smještaj također je jedinstven,
jer je smješten na otočiću u Velikom jezeru.


Razgledavanje NP "Mljet" moguće je šetnjom iz
Pomene kroz borovu šumu do Malog jezera, a zatim
brodićem do otočića Sv. Marije u Velikom jezeru. Ako
je početna točka Polače, šetnjom se dolazi do Velikog i
Malog jezera, šetnica oko Malog jezera duga je 2 600
m, a oko Velikog 9240 m. Za posjetitelje koji vole pješačenje,
moguće je otoci do vrha Montokuc visine 258
m, poučno-ekološkom stazom Vrbovica-Fontana. S
ove staze pružaju se nezaboravne vizure na Malo i Veliko
jezero, polje Pomjentu, naselje Soline, Mljetski kanal,
a za lijepa vremena na otoke Korčulu i Pelješac.
Staza do vrha Veliki Sladin Gradac visine 157 m, blizu
je Velikom i Malom jezeru i nije jako naporna, a pruža
mogućnost uživanja u pejzažu. Za ljubitelje prirodnih
ljepota vrijedi vidjeti klifove na obali otvorenog mora.
Razgledanje je moguće barkom ili pješačenjem.8


2. MONTOKUC
Za vedrih ljetnih dana poslije kiše, kada zapuše lagana
ljetna bura, otvara se vidik sve do udaljenih pučinskih
otoka Lastova i Visa, a Korčulu vidimo jasno kao
na dlanu. Za vrijeme ljetne sezone i povećane opasnosti
od požara, iskusne oči požarnog motritelja svaki dan
promatraju cijelo područje temeljnog fenomena, kako
bi se sačuvale nepregledne šume alepskog bora i makije
od opasnosti koju donosi požar.


Na Mljetu imamo dva osnovna tipa šumskih zajednica
koji zauzimaju velike površine: klimazonalna za


jednice hrasta crnike i crnog jasena (Orno - Quercetum
ilicis H-ić, 58.) i zajednica alepskog bora s podstojnom
etažom makije (Pinetum halepensis Anić 58.). Na vrlo
malenom lokalitetu imamo crni grab (Ostrya carpinifo-
Ua), koji je karakterističan za mediteransko-montani
pojas na susjednom Pelješcu, i šumu pinja (Pinetum
pineae, Anić 59.) na krajnjem jugoistočnom dijelu otoka
(Pinjevca, Saplunara).1´


Šuma hrasta crnike dolazi na Mljetu uglavnom kao
degradirani stadij makije, nastala sječom sjemenske


Miljanić, M. (1989): "Otok Lokrum" turistički vodič. Dubrovnik, str. 75,
Dabelić, I. (1986): "Otok Mljet" turistički vodič, Zagreb, str. 80,
Bcrtović, S. (1989): "Klimatološke osobitosti otoka Mljeta" u knjizi Kesić, Vesenjak-Hirjan, J.: "Ekološke i zdravstvene prilika otoka
Mljeta", HAZU, Zagreb, str. 13-27,
Bulič, E.( 1988): "Hidrografija i ekološka zaštita mljetskih jezera", magistarski rad, Dubrovnik, str. 21,
Dabelić, I. (1995): "Nastanak i razvoj otočnih naselja od antike do danas", u "Mljet" - priopćenje sa simpozija, Ekološke monografije 6,
Zagreb, str. 617-628,
Fisković, I. (1998): "Jesu li Polačcna Mljetu bile sijelo vladara Dalmacije", Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, str. 61-82,
Stošić. J. (1998): "Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu", Radovi Instituta za povijest umjetnosti 22/1998., Zagreb, str. 7-21,
Nodilo. M. (1997): Turistička karta-tekst, Zagreb, str. 1
Rauš, Đ.,Trinajstić, !.. Vukelić, J., Mcdvedović, J. (1992): "Biljni svijet hrvatskih šuma", u monografiji "Šume u Hrvatskoj, Zgb., str. 33-79,




ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 53     <-- 53 -->        PDF

M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETITELJA NP "MLJET Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ), 177-1 84
Montokuc, prom. kućica


sastojine i obnavljanjem iz panja. Nalazimo je na osojnim
izloženostima. Što su sječe učestalije, visine stabalaca
su niže, a drvna masa manja. Niska šuma (panjača)
na lokalitetu Velika dolina i Valakija lijepog je izgleda,
pa može kod promatrača izazvati dojam kako je to srednja
šuma (neka stabla iz sjemena, a neka samo iz panja)
ali to je uglavnom radi stojbinskih prilika i položaja samog
lokaliteta na terenu.1"


Makija je šikarasta šuma koja je sastavljena od zimzelenih
(rijetko listopadnih) vrsta koje su povezane bodljikavim
povijušama, pa je često neprohodna. Osnovne
vrste koje dolaze u makiji su: hrast crnika, česvina
{Quercus ilex L.) i crni jasen (Fraxinus ornus L.), a vrste
koje ih prate uglavnom su: lemprika {Viburnum tinus
L.), planika (Arbutus unedo L.), veliki vrijes (Erica ar-


Montokuc


borea L.), mirta ili mrča (Myrtus communis L.), zelenika
(Phillyrea latifolia L.), tršlja (Pistacia lentiscus L.),
lovor (Lurus nobilis L.). Od povijuša u makiji nalazimo
sljedeće vrste: teteviku (Smilax aspera L.), broć (Rubia
peregrina L.), Božje drvce (Lonicera implexa Ait.),
bljušt (Tamus communis L.), divlja ruža (Rosa sempervirens
L.)."1213


Šuma alepskog bora dolazi uglavnom s podstojnom
etažom makije i nalazimo je na prisojnim izloženostima.
Alepski borje vrsta koja rado zauzima nove terene,
često je u prošlosti korišten za pošumljavanje. Ima lako
sjeme, a dobro prihvaća nove terene, posebice nakon
požara. U NP "Mljet" posebna se pozornost posvećuje
preventivnoj zaštiti od požara.


3. MALI MOST
Malo jezero je krška depresija koju je ispunilo more,
ukupni volumen je 3.349.000 m kubnih. Kanalom dugim
dvadesetak metara i dubokim pola metra povezano
je s Velikim jezerom. Ima površinu 24 ha, najveću dubinu
29 m, a dužinu obalne crte 2.600 m.14


Veliko jezero također je krška depresija ispunjena
morem, koje kroz Solinski zaljev i Veliki most ulazi u
njega. Veliko jezero ima ukupni volumen 36.730.000 m
kubnih, površinu 145 ha, a dužina obalne crte je 9.420 m.


Temperatura je u ljetnim mjesecima veća od onih u
otvorenom moru, npr.u Malom jezeru izmjerena je temperatura
mora od 27 "C, u Velikom jezeru 29 °C, a u
uvali Gonoturska, 17 °C. Salinitet je također veći, dok
je u Malom jezeru 27 promila, u Velikom jezeru 28 promila
u uvali Gonoturska izmjeren je salinitet 17 promila
(T Vučetić, 1985. Simpozij Mljeta). U doba go


dine kada su obilne padaline (zimi), salinitet u Malom i
Velikom jezeru nešto je manji zbog izvora slatke vode,
te pritjecanja kišnice. Srednja godišnja temperatura
mora (površinska) u Malom jezeru veća je od temperature
otvorenog mora, a iznosi 26 Celzija. Srednja zimska
temperatura manja je od temperature otvorenog
mora, a iznosi oko 4.5 Celzija. Slanost mora u Malom
jezeru povećava se prema dnu, iz čega se može zaključiti
kako postoji izravna podzemna veza s otvorenim
morem. Istraživanjima jezera 1953. prvi je put utvrđeno
priuutnost H2S u slobodnoj morskoj vodi Jadrana.15


U istraživanjima prof. Schulzea 1984., u Malom
jezeru utvrđena je prisutnost polena alepskog bora unatrag
2.000 godina. On je u svom radu objasnio postojanje
veze s otvorenim morem, tj. lociranje jaza. "´


Anić, M. (1936): "Pogledi na dcndrošociološkc odnošajo državnih šuma na otoku Mljetu", str. 308-340,
Đurasović, P. (1984): "Stanje i perspektive zaštite prirode u Dubrovniku i okolici", magistarski rad, Dubrovnik,
Regula-Bevilaqua, Lj. (1991/92): "Biljni svijet otoka Mljet", Ekološki glasnik, broj 7-8, Zagreb, str. 8-13,
Nodilo, M. (1991/92): "Poznajete li Nacionalni park "Mljet", Ekološki glasnik, broj 7-8, Zagreb, str. 14-17,
Kcvo, R. (1961): "Zeleni otok Mljet", Split, str. 52,
Vučetić, T. (1995): "O oceanografskim istraživanjima Velikog i Malog jezera na otoku Mljetu" u "Mljet" Prirodne značajke i društvena
valorizacija otoka Mljeta, Ekološke monografije 6, Zagreb, str. 401-414,
Schultze, E. ( 1988/89): "Fallstudien zur Paläolimnologie", Case studies on paleolimnology, Geologija 31, 32, Ljubljana, str. 437-516,




ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 54     <-- 54 -->        PDF

M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETITELJA NP "MLJET Šumarski list br. 3 4,CXXV(2001 ). 177-184
Malo jezero Mali most


4. VELIKI SLADIN GRADAC (arheološki lokalitet)
Ilirsko razdoblje u povijesti Mljeta vidljivo je na cijelom
otoku Mljetu, što potvrđuju brojne gradine na vrhovima
koje obično nose naziv Gradac.17 Nađeni su Ilirski
grobovi u Ivanjem polju te na Glavici kraj sela Govedari.
Ilirsko razdoblje traje sve do 35. god. pr. n. e.,
kada otok Mljet zauzimaju Rimljani. Iz djela Appiana
"De rebus Illyricis" saznajemo kako su Ilirska plemena
pokorena, njihov grad Melitusa razoren (do danas nepoznatog
lokaliteta), a stanovnici odvedeni u roblje.IX
Porijeklo ovog imena dolazi od latinskog naziva za
med (mel, melis), po čemu se može zaključiti kako je
otok bio poznat u prošlosti po proizvodnji meda.


"Prije pojave antičkih civilizacija našu obalu nastavaju
starosjedilačka ilirska plemena. Vezano za to razdoblje
ne bi se moglo govoriti o nekom vidu uređenja
od posebnog značenja za povijest vrtne umjetnosti
ovog kraja, ali postoje povijesni objekti, čije značajke
na izvjestan način mogu biti u domeni interesa pejzažnog
oblikovanja općenito. Ovdje mislimo na prethistorijske
kamene gomile, koje se pojedinačno ili u vidu ne


kropola javljaju na brojnim lokalitetima naše obale i
otoka. Veoma često nalaze se na uzvišicama, povišenim
zaravnima, brežuljcima i brdima, na istaknutijim mjestima
u pejzažu.


Ako s jedne strane groblja ubrajamo među objekte
pejzažne arhitekture, a ove su gomile primitivne grobnice,
ako s druge strane korištenja privlačnog predjela u
krajini za okoliš objekta ili za isticanje značenja objekta
predstavlja jedan od specifičnih problema pejzažnog
oblikovanja koji varira u pojedinim periodima njegova
razvoja, onda ipak postoje razlozi da ove primitivne
predhistorijske spomenike smatramo kao najstarije postojeće
objekte na našem primorju, koji su na izvjestan
način zanimljivi za povijest pejžane arhitekture pa tim
putem i za povijest vrtne umjetnosti."


Ilirske gradine u vrijednosti svojeg položaja kriju
obično nesvakidašnji pogled na bližu i dalju okolicu.
Smještene su na uzvišenjima s kojih se može kontrolirati
prilaz uzvišenju, a isto tako i efikasna obrana.1"


Veliki Sladin Gradac, edukativni pano Pogled s Velikog Sladina Gradca


Dabelić. 1.(1995): "Nastanak i razvoj otočnih naselja od antike do danas", u "Mljet" - priopćenja sa simpozija, Ekološke monografije 6,
Zagreb, str. 617-628,
Gušić, B. i Fisković, C. ( 1980): "Otok Mljet"-naš novi nacionalni park, Govedari, str. 101,
Šišić, B. (1991): "O povijesnom nasljeđu vrtne umjetnosti na primorju do početka XIX st., Zbornik, Zagreb, str. 67-87,




ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 55     <-- 55 -->        PDF

M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJHTITHUA NP "MLJET Šumarski list br. 3 4. CXXV (2(101 ), 177-1X4
5. OTOCIC SV. MARIJE
U XII st. otok Mljet dolazi u vlast Neretljana. Kralj
Desa daruje otok Benediktincima iz Mte Cassina na
Garganu u Apuliji kao isključivi posjed.2" Iz Italije dolaze
tri benediktinca porijeklom Dubrovčani i odabiru
otočić sred Velikog jezera za svoje trajno boravište. Tu
grade crkvu Sv. Marije i samostan u romanici.21 Prvobitno
crkva i samostan nisu bili međusobno povezani.
U klaustru samostana možemo vidjeti ulazni portal prvog
samostana i dvaju prozora.


Godine 1345. opat samostana Sv. Marije sklapa
ugovor po kojemu samostan ostaje vlasnik jedne trećine
otoka, a na drugom dijelu osniva se Univerzija (općina).
Mljetska univerzija mora svake godine plaćati
samostanu 300 hiperpera, davati 1 kokoš po kući za
praznik Sv. Vlaha i osigurati 2 pastira po izboru samostana
za cijelu godinu. Odmah nakon toga donesen je
Mljetski statut i od tada se vode tri vrste knjiga mljetske
kancelarije: Documenti, Vendite, Testamenti. Otok
Mljet definitivno je priključen Dubrovačkoj Republici
1410. godine.21


U 16. st. crkva i samostan povezuju se ujedan sklop,
jer crkva dobiva renesansno predvorje i trijem, a samostan
postaje prostrana renesansna zgrada s podrumima,
prizemljem i katom.22 U 17. st. vjerojatno je dograđena
obrambena kula i obrambeni zid radi obrane od turskih
gusara. Iako zgrada ima izgled renesansnog ljetnikovca,
zapravo je i fortifikacijska građevina, potpuno zatvorena
pa je tako i apsida crkve zazidana u obrambeni
zid. Konzervatorskim radovima je otvorena kako bi se
vidio arhitektonski sklop romaničke crkve Sv. Marije.
Ispred same zgrade bio je sagrađen renesansni trijem,
sjenica za barke. Zgrada je bila povezana s morem, jer


se iz Velikog jezera moglo barkom pod trijem i u podrume
samostana. Prema opisu pjesnika Ignjata Đurđevića
sa samostanskih prozora mogla se loviti riba.2"´ U 18. st.
rađene su preinake na crkvi, dograđene su kapele, tako
daje tlocrt crkve dobio izgled križa i uređenje barokni
balkon koji je sačuvan do danas.


U ovom samostanu bilo je sjedište Mljetske kongregacije
(Congregatio Melitensem ili Melitanam), od njezina
osnutka početkom 16. st. Prvi predsjednik bio je
opat i pjesnik Mavro Vetranović Čavčić, koji je iz Rima
pozvan kako bi stao na čelo Kongregacije i oživio njezine
samostane.,s U sastavu Kongregacije bila su četiri
muška samostana na području Dubrovačke Republike
(Sv. Mihovil na Šipanu, Sv. Andrija na morskoj pučini,
Sv. Jakov kod Dubrovnika i Sv. Marija na Mljetu). Ovime
se htjelo postići da samostani budu izravno pod Rimom,
tj. da se izbjegne utjecaj Venecije na Dubrovačku
Republiku. Sjedište Kongregacije preneseno je kasnije
u Sv. Jakov kod Dubrovnika. Jedan od opata bio je pjesnik
Ignjat Đurđević iz poznate dubrovačke patricijske
obitelji. Spjevao je satirički ep "Suze Marunkove", u
kojemu se spominju geografski pojmovi Mljeta, po čemu
se vidi da su likovi vezani uz otok.24 Kongregacija je
definitivno dokinuta 1808. zauzimanjem Dubrovnika
od Napoleonove vojske. Ukinućem Kongregacije raznesena
je i spaljena njezina velika knjižnica i pismohrana,
tako da su neki podaci nedostupni.25 Samo mali dio
sačuvan je u knjižnici Male Braće u Dubrovniku.26 Benediktinci
su umirovljeni i preseljeni u samostan Male
Braće u Dubrovniku, a zgrada otada mijenja vlasnike.
Mljetski statut odnesen je u Beč, a u zgradi samostana
obitavala je Austrijska šumska uprava do kraja 1 svj. ra-


Sv. Marija otočić, samostan Otočić sred Velikog jezera


Fisković, C. ( 1949): "Popravak benediktinske crkve na otoku Mljetu", HAZU, Zagreb,


Statut oli Zakoni od Universitati otoka Mljeta. "Dubrovnik", 1851, prijevod Statuta iz 1345., str. 13,


Fisković, C. ( 1983): "Naši graditelji i kipari XV i XVI st. u Dubrovniku", Matica Hrvatska, Zagreb,


Đurđević, I. (XVIII st.): "Pismo učeniku Januariju Salinesu", prijevod kod Fisković, C. (1958.): Bulletin vol. 6, Zagreb, str. 11.


Đurđević, I. ( 1971 ): "Suze Marunkove", Matica Hrvatska, Zagreb, str. 226-236,


Ostojić, [.( 1963): "Benediktinci u Hrvatskoj", Benediktinski priorat Tkon (kod Zadra), Split, str. 436-465,


Brlek, M. ( ): "Rukopisi knjižnice Male Braće"




ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 56     <-- 56 -->        PDF

M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETITELJA NP "MLJET Šumarski list br. 3-4. CXXV (2001 ). 1 77-184
ta. Zgrada je tada dana Dubrovačkoj biskupiji. Iza II
svj. rata oduzeta je Biskupiji i biva prazna do 1961., kadaje
u njoj otvoren hotel koji je radio do Domovinskog
rata 1991.


Na vrhu otočića Sv. Marije postoje još građevine kojima
se ne zna točna namjena niti datiranje. Cijeli otočić
zapravo je maslinik s uređenim stazama za šetnju i
kamenim klupama za odmaranje


6. POLAČE (arheološka zona)
Luka Polače prirodna je luka zatvorena s četiri otočića:
Kobrava, Ovrata, Moračnik i Tajnik, zaštićena od
utjecaja izravnih vjetrova. U području arheološke zone
nastalo je staro naselje Polače, prije 150 godina, četiri
kamene kuće naslonjene su na samu palaču i s njome su
srasle ujedan arhitektonski sklop. Kasnije, u neposrednoj
blizini, nastaju još neke kuće. Kako bi se zaštitio
ovaj arheološki lokalitet, dolazi do gradnje novog naselja
uz obalu, istočno od starog naselja.


Polače, luka


Iznad naselja na uzvišici, imali su Iliri svoj kaštio,
koji je vjerojatno služio za stražu i kontrolu ulaska stranih
brodica u luku Polače. Ilirsko razdoblje na cijelom
otoku vidljivo je, jer ima dosta tragova njihovog života.
17 Nađene su gradine, grobovi, ostaci kaštela. Sve uzvisine
s imenom Gradac skrivaju tragove boravka i života
Ilira, a legenda kaže kako su pripadale izumrlom plemenu
Roguđana, npr. Sladin Gradac, Vilin Gradac.IX
Takve tragove gradine nalazimo na vrhu Veliki Sladin
Gradac, do kojega vodi jedna od naših poučno-ekoloških
staza.


Prema djelu rimskog pisca, Appiana "De rebus Illyricis",
Mljet je došao u vlast Romana 35. god. prije n.
e., za vrijeme cara Augusta. Tu je također navedeno
kako su pokoreni Iliri i njihov grad Melitusa spaljen, a
stanovništvo odvedeno u roblje. Vjeruje se da se
preživjelo stanovništvo u unutrašnjosti otoka stopilo s
pridošlim Romanima.


U Polačama imamo značajan arheološki lokalitet iz
rimskog razdoblja s ruševinama palače, termi, dviju ba


zilika i još jedne građevine nepoznatog titulara.27 Palača
je vjerojatno iz 4. ili 5. stoljeća po Dyggve-u, danskom
istraživaču.28 Imala je dvije kule u pročelju, s
ulaznim vratima okrenutim moru, dva prostora za stražara.
Imala je također veliku središnju dvoranu raspona


Polače, palača i naselje


. .4XV -—. ´--**"* Wi


Polače, bazilika


oko 12 m i okruglu kulu u začelju objekta. Impozantni
su ostaci njezinih zidova u prostorijama koje su sačuvane.
Središnji zidovi bili su znatno viši od pobočnih.29
U neposrednoj blizini nađeni su ostaci termi s mozaikom
ptice ždral, koja je simbol Istočnih Gota. Oni su
vladali Mljetom od 493. godine, nakon propasti Zapadnog
rimskog carstva. Otok Mljet, zajedno s Dalmacijom
potpao je 535. god. pod Istočno rimsko carstvo."1


Prema dokumentima za vrijeme cara Septimija Sesvera
prognan je Agezilaj iz Anazerba u Kilikiji (Mala


Fisković, I. (1996-97): "Jesu li Polače na Mljetu bile sijelo vladara Dalmacije?", Prilozi Instituta za arheologiju 13-14, Zagreb, str. 61 - 82,
Dyggwe ( 1959): "Palača na otoku Mljetu s novog gledišta", Zbornik za umetnosno zgodovino V/VI, Ljubljana, str. 79-90,
Karaman. L.I. (1954-1957.): "O rimskom zaseoku u Polačama na otoku Mljetu", Vjesnik za arhitekturu i historiju Dalmacije LVI - LIX,
Split,
Prijatelj. K. ( 1949.): "Kasnoantikna palača u Polačama na otoku Mljetu", Arhitektura br. 25-27 , Zagreb, str. 89-93,




ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 57     <-- 57 -->        PDF

M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETU HUA NP "MLJET Šumarski list br. 3- 4, CXXV (20011.177-1 84
Azija) na Mljet sa svojim sinom Opijanom. On je na
Mljetu sagradio velebnu palaču, čiji ostaci još i danas
krase ovu uvalu. Legenda kaže kako je ovdje pjesnik
Opijan spjevao ep o ribanju "Halieutika" na grčkom.18


Ruševina dviju bazilika nedaleko od palače, koje su
zamjetnih dimenzija, govore kako je ovdje boravio prilično
velik broj ljudi. Jedna od bazilika je pregrađivana
(lokalitet Nodilove košare) pa se može zaključiti daje
u nekom vremenu bio smanjen broj stanovnika, te je
smanjen i prostor za molitvu. Na drugom lokalitetu
vidljive su nadogradnje koje je građevina doživjela,
tako da se može zaključiti kako je egzistirala od I. do


XII. stoljeća." Vidljivi su ostaci krstionice za odrasle i
mjesto na kojemu je stajalo sjedalo za biskupa, koje je
tu također pronađeno. Kako je biskup uvijek išao s carem
vidi se daje Mljet u doba Rima carski posjed.
U jednom spisu iz 5. st., dakle iz rimskog razdoblja,
navedeno je kako je prihod od posjeda na Mljetu 200
solida godišnje, stoje bila značajna svota. Prihod je davalo
maslinovo ulje, vino, suho meso, sir, koža koza i


ovaca, suha i usoljena riba, med, ječam, drvo za ogrjev
i drvena građa. Medu zahvaljuje otok ime Melita, jer
latinski mel, melis znači med.


Mljet ostaje u vlasti Romana sve do XII. stoljeća, u
sastavu Istočnog rimskog carstva, iako njegov istočni
dio naseljavaju pridošli stanovnici - Hrvati iz Neretvanske
doline.17 Stara legenda na otoku govori o boju
kralja Dešina i duke Remina na brdu Bijeđ, gdje je vjerojatno
bila romanska izvidnica. Završna bitka bila je
na Ivan dan 24. lipnja, legenda ne spominje koje godine,
ali spominje daje boj bio u Ivanjem polju, a krv je
tekla preko Draginjeg guvna do uvale Velika Tatinica
(oko 1.000 m udaljeno).1"


Polače imaju izvor vode koji u ljetnim mjesecima
nije velik međutim može poslužiti za život. Nalazi se u
neposrednoj blizini palače. Na lokalitetu Vodice iznad
Kneževa polja postoji veći izvor, koji je bio uređen u
rimskom razdoblju, a temelji uređenja i danas su vidlji


vi. Izvor je bio zaštićen od zagađenja, možda i potpuno
zatvoren.
7. KRIŽ (Solinski zaljev)
Na ulazu u Solinski zaljev u XIV st. postavljen je
kameni križ s natpisom na bosančici, danas djelomično
nečitak. ,s Nalazi se na mjestu gdje more, jaki valovi i
vjetrovi snažno oblikuju morsku obalu. Vegetacija je tu
polegla i prilagođena je snažnim udarima mora i vjetra.


S ovog mjesta pruža se pogled prema naselju Soline
i Velikom mostu, gdje su u prošlosti stajali kameni most
i mlinica na plimu i oseku. Postavljenje na mjestu koje
je izravno izloženu južnom vjetru. Vegetacija je tu polegla
prilagođena snažnim udarima mora i vjetra. Na stijenama
možemo vidjeti izrazite halofite, biljke prilagođene
utjecaju mora.


Mlinica i most na ulazu u Veliko jezero nisu točno
datirani, ali pretpostavlja se daje mlinica iz 16. st., tj. iz
vremena kada je obnovljen samostan i crkva Sv. Marije.
Opis takve jedinstvene mlinice na Jadranu, koju je


pokretala plima i oseka, nalazimo kod F. Vrančića:
"Machinae novae":


"Mlin postavljen u morskom tjesnacu


Tko je do sada mogao prisiliti more da tjera mlinove,
te da bude korisno i za druga pokretanja? Mislim da
se to može ipak potpuno izvršiti, ali ne svuda, već na
njegovim uskim mjestima. Treba se ipak pobrinuti da
mjesto nije otvoreno i da nije izloženo bilo kojoj sili valova.
Postoji i drugi način da more učinimo korisnim.
Na obali treba iskopati jezerce, toliko visoko koliko
more običava porasti, da bi, kad more nadolazi, jezerce
bilo puno, ali kad se more ponovno povlači, da bi voda
istjecala kroz žlijeb ili cijevi i tjerala mlin. Ali ovo će se
u oceanu moći bolje zbiti zbog njegovog nadolaženja i
povlačenja. Ovo mi je nedavno povjerio jedan dobar
prijatelj."´2


Križ Solinski zaljev


Mohorovičić, A. ( 1960.): "Prilog poznavanju razvoja arhitekture na otoku Mljetu", Berctićcv zbornik - Dubrovnik, str. 25 - 32.
Vrančić. F. (1993): "Machinae novae". Novi liber, Zagreb, str. 17,




ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 58     <-- 58 -->        PDF

M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETITELJA NP "VILJKI Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001), 177-184
8. GOVEDARI
Selo Govedari nastalo je prije otprilike 200 godina,
kada su benediktinci iz samostana Sv. Marije dali kuće
i posjede iznad Velikog polja u zamjenu za rad na njihovim
imanjima. Sačuvan je ugovor, kojega su tada
sklopila braća Milić i Vincenco Basto, koji su prvi naselili
ovaj lokalitet. Benediktinci se obvezuju dati kuće,
dio polja i imanja u zamjenu za rad na poljima i čuvanje
samostanske stoke.lx Širenjem nastaje današnje selo vrijedna
ruralna cjelina, koja u sebi krije etnološke vrijednosti,
starinsko ruho i narodnu nošnju, ali isto tako i
mlinicu za masline gdje se proizvodilo maslinovo ulje.


Govedari


(etnološka zona)


Ruho otoka
Mljeta krije u sebi
spoj crvene i
bijele boje. Vunena
suknja - gunj
intenzivne je crvene
boje, izvorni
dio mljetske nošnje
nastao vjerojatno
od dinarske
rase, koja se prvo
nosila kao haljina
preko glave. Suknja
ima prsni i
leđni dio koji se
povezuju trakama
preko ramena. Na
gornji dio oblači
se košulja bijele Djevojka u nošnji


%^Ëife"tf$*?


boje, ukrašena vezom i čipkom. Suknja s prorezima povezuje
se pašom, da bi što čvrste stajala na ženi ili djevojci.
Na glavu se stavlja izvezena kapica - škufija, a
iznad toga bijela izvezena marama -krpa.33


Gušić, B. (1930): "Starinsko ruho na otoku Mljetu" Narodna
starina, Zagreb, str. 53-87,


ZAKLJUČAK


Postavljanje edukativnih panoa s opisima lokaliteta
i njegovog značaja, velik je korak u pružanju informacija
posjetiteljima koji dolaze u ovaj prostor tijekom
ljetne sezone. Na ovaj način omogućeno im je da što
više nauče o vrijednostima prirodne i kulturne baštine
prostora Nacionalnog parka koji su ga došli posjetiti.
Osim vrijednosti šuma, mora, morskih jezera, bitni su i
kulturno-povijesni lokaliteti koji daju poseban pečat
ovom prostoru. Osnivanjem Nacionalnog parka na području
sjeverozapadnog dijela otoka Mljeta počinje novo
poglavlje u cjelokupnom razvoju predjela, s posebnim
naglaskom na kontinuiranu zaštitu prirode. U području
temeljnog fenomena ograničena je gradnja objekata,
a to je posebno vidljivo uz Malo jezero koje je ostalo
neizgrađeno, i izgledom prirodnog predjela neokrnjeno
za buduće generacije.


Uz edukativne panoe i ekološke staze NP ima još niz
mogućnosti za poboljšavanje aktivnosti u zaštiti prirode,
a jedna je obilježavanje nalazišta rijetkih ili endemičnih
vrsta poput: drvenaste mlječike (Euphorbia dendroides
L.), modrog lasinja (Moltkaea petrea Tratt.
Gris.), grčke planike - križanac (Arbutus andraehnoides
Link.), velike kositernice (Ephedra maior Host.) i
uopće upoznavanje s vegetacijskim vrijednostima. Do
sada je puno učinjeno na preventivnoj protupožarnoj
zaštiti, koju i dalje treba držati na zavidnoj visini.


Vrijednosti prirodne i kulturne baštine treba približiti
posjetiteljima organiziranim izletima, s točno određenim
ciljem na cijelom prostoru Nacionalnog parka,
jer je pritisak na neka područja prevelik.


SUMMARY: National park "Mljet " is proclaimed in I960., for sake of wooded areas and two picturesque
sea lakes. Located on the one third of the western part of the island Mljet, it takes up the region of 3100
hectares. The region is wooded and systematic protection of nature has been realised there.


Every jear visitors arrive at this area and we make efforts to give them pleas-ant and substantial stay. So
boards with educational matter have been placed in the Nacional park. The notices educate visitors about
characteristics of lakes, the protected sea parts, archeological locality, possibility of sightseeing ... Signs, texts
and maps with description of ecological paths are installed to give better information about the Park.


Ther are the ecological round path Fontana - Vrbovica, cca 4000 m long, the ecological path to belvedere


V. Sladili Gradac caid the ecological path Pomena -Soline.
Apart from improvement of educational subjects, we work permanently on preventive protection against
forest fire, cleaning rubbish and protecting entire region from dirt.