DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 52 <-- 52 --> PDF |
M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETITELJA NP "MLJET 36 km, širok 3-5 km, s površinom od 100,4 km. Od poluotoka Pelješca udaljen je 8 km, od Korčule 18 km, a od Dubrovnika 30 km. Sa sjeverne strane odvojen je Mljetskim kanalom od poluotoka Pelješca.2 Pristanište Mljet pripada mediteranskom klimatskom području koje se odlikuje toplim i suhim ljetima te blagim zimama. Jesensko i zimsko razdoblje je svježe i kišovito, pa je stoga vrlo pogodan za rast vegetacije.´ Temperatura ispod 0 C i snijeg vrlo su rijetka pojava. Srednja godišnja temperatura iznosi 16.1 °C, a prosječna godišnja količina oborina 765.oo mm. Karakteristični su vjetrovi bura, jugo i maestral. Bura je sjeverni, obično suhi vjetar, jugo ili šilok je južni vjetar koji donosi vlagu i oborine, a mestral je vjetar karakterističan za ljeto kad donosi osvježenje primorskim krajevima. Veliko i Malo jezero zapravo su potopljene krške depresije ispunjene morem, koje nalikuju na dva dubo Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001), 177-1X4 ko uvučena zaljeva u kopno."1 Povezani su međusobno kanalom širine 2.6 m i dubine 0.6 m, a Veliko jezero sa Solinskim zaljevom kanalom širokim 13.6 m i dubokim 2.6 m. Na ulazu u Veliko jezero stajao je stari kameni most i ostaci mlinice za mljevenje žita na plimu i oseku, pa se i danas to mjesto zove Veliki most. U jezerima se izmjenjuju plima i oseka te se u kanalima stvara snažna struja koja nosi more u jezera ili na otvoreno. Nacionalni park "Mljet" ima dva izuzetna i nezaobilazna kulturno-povijesna lokaliteta: rimsko naselje u Polačama koje je kontinuirano živjelo od I do XII st.5 i benediktinski samostan na otočiću Sv. Marije, u Velikom jezeru iz XII st. Rimski kompleks u Polačama obuhvaća palaču, dvije bazilike, terme i dvije građevine neodređenog titulara." Otočić Sv. Marije s benediktinskim samostanom jedinstven je spoj arhitekture u prirodni predio.7 Njegov smještaj također je jedinstven, jer je smješten na otočiću u Velikom jezeru. Razgledavanje NP "Mljet" moguće je šetnjom iz Pomene kroz borovu šumu do Malog jezera, a zatim brodićem do otočića Sv. Marije u Velikom jezeru. Ako je početna točka Polače, šetnjom se dolazi do Velikog i Malog jezera, šetnica oko Malog jezera duga je 2 600 m, a oko Velikog 9240 m. Za posjetitelje koji vole pješačenje, moguće je otoci do vrha Montokuc visine 258 m, poučno-ekološkom stazom Vrbovica-Fontana. S ove staze pružaju se nezaboravne vizure na Malo i Veliko jezero, polje Pomjentu, naselje Soline, Mljetski kanal, a za lijepa vremena na otoke Korčulu i Pelješac. Staza do vrha Veliki Sladin Gradac visine 157 m, blizu je Velikom i Malom jezeru i nije jako naporna, a pruža mogućnost uživanja u pejzažu. Za ljubitelje prirodnih ljepota vrijedi vidjeti klifove na obali otvorenog mora. Razgledanje je moguće barkom ili pješačenjem.8 2. MONTOKUC Za vedrih ljetnih dana poslije kiše, kada zapuše lagana ljetna bura, otvara se vidik sve do udaljenih pučinskih otoka Lastova i Visa, a Korčulu vidimo jasno kao na dlanu. Za vrijeme ljetne sezone i povećane opasnosti od požara, iskusne oči požarnog motritelja svaki dan promatraju cijelo područje temeljnog fenomena, kako bi se sačuvale nepregledne šume alepskog bora i makije od opasnosti koju donosi požar. Na Mljetu imamo dva osnovna tipa šumskih zajednica koji zauzimaju velike površine: klimazonalna za jednice hrasta crnike i crnog jasena (Orno - Quercetum ilicis H-ić, 58.) i zajednica alepskog bora s podstojnom etažom makije (Pinetum halepensis Anić 58.). Na vrlo malenom lokalitetu imamo crni grab (Ostrya carpinifo- Ua), koji je karakterističan za mediteransko-montani pojas na susjednom Pelješcu, i šumu pinja (Pinetum pineae, Anić 59.) na krajnjem jugoistočnom dijelu otoka (Pinjevca, Saplunara).1´ Šuma hrasta crnike dolazi na Mljetu uglavnom kao degradirani stadij makije, nastala sječom sjemenske Miljanić, M. (1989): "Otok Lokrum" turistički vodič. Dubrovnik, str. 75, Dabelić, I. (1986): "Otok Mljet" turistički vodič, Zagreb, str. 80, Bcrtović, S. (1989): "Klimatološke osobitosti otoka Mljeta" u knjizi Kesić, Vesenjak-Hirjan, J.: "Ekološke i zdravstvene prilika otoka Mljeta", HAZU, Zagreb, str. 13-27, Bulič, E.( 1988): "Hidrografija i ekološka zaštita mljetskih jezera", magistarski rad, Dubrovnik, str. 21, Dabelić, I. (1995): "Nastanak i razvoj otočnih naselja od antike do danas", u "Mljet" - priopćenje sa simpozija, Ekološke monografije 6, Zagreb, str. 617-628, Fisković, I. (1998): "Jesu li Polačcna Mljetu bile sijelo vladara Dalmacije", Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, str. 61-82, Stošić. J. (1998): "Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu", Radovi Instituta za povijest umjetnosti 22/1998., Zagreb, str. 7-21, Nodilo. M. (1997): Turistička karta-tekst, Zagreb, str. 1 Rauš, Đ.,Trinajstić, !.. Vukelić, J., Mcdvedović, J. (1992): "Biljni svijet hrvatskih šuma", u monografiji "Šume u Hrvatskoj, Zgb., str. 33-79, |