DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 53 <-- 53 --> PDF |
M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETITELJA NP "MLJET Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ), 177-1 84 Montokuc, prom. kućica sastojine i obnavljanjem iz panja. Nalazimo je na osojnim izloženostima. Što su sječe učestalije, visine stabalaca su niže, a drvna masa manja. Niska šuma (panjača) na lokalitetu Velika dolina i Valakija lijepog je izgleda, pa može kod promatrača izazvati dojam kako je to srednja šuma (neka stabla iz sjemena, a neka samo iz panja) ali to je uglavnom radi stojbinskih prilika i položaja samog lokaliteta na terenu.1" Makija je šikarasta šuma koja je sastavljena od zimzelenih (rijetko listopadnih) vrsta koje su povezane bodljikavim povijušama, pa je često neprohodna. Osnovne vrste koje dolaze u makiji su: hrast crnika, česvina {Quercus ilex L.) i crni jasen (Fraxinus ornus L.), a vrste koje ih prate uglavnom su: lemprika {Viburnum tinus L.), planika (Arbutus unedo L.), veliki vrijes (Erica ar- Montokuc borea L.), mirta ili mrča (Myrtus communis L.), zelenika (Phillyrea latifolia L.), tršlja (Pistacia lentiscus L.), lovor (Lurus nobilis L.). Od povijuša u makiji nalazimo sljedeće vrste: teteviku (Smilax aspera L.), broć (Rubia peregrina L.), Božje drvce (Lonicera implexa Ait.), bljušt (Tamus communis L.), divlja ruža (Rosa sempervirens L.)."1213 Šuma alepskog bora dolazi uglavnom s podstojnom etažom makije i nalazimo je na prisojnim izloženostima. Alepski borje vrsta koja rado zauzima nove terene, često je u prošlosti korišten za pošumljavanje. Ima lako sjeme, a dobro prihvaća nove terene, posebice nakon požara. U NP "Mljet" posebna se pozornost posvećuje preventivnoj zaštiti od požara. 3. MALI MOST Malo jezero je krška depresija koju je ispunilo more, ukupni volumen je 3.349.000 m kubnih. Kanalom dugim dvadesetak metara i dubokim pola metra povezano je s Velikim jezerom. Ima površinu 24 ha, najveću dubinu 29 m, a dužinu obalne crte 2.600 m.14 Veliko jezero također je krška depresija ispunjena morem, koje kroz Solinski zaljev i Veliki most ulazi u njega. Veliko jezero ima ukupni volumen 36.730.000 m kubnih, površinu 145 ha, a dužina obalne crte je 9.420 m. Temperatura je u ljetnim mjesecima veća od onih u otvorenom moru, npr.u Malom jezeru izmjerena je temperatura mora od 27 "C, u Velikom jezeru 29 °C, a u uvali Gonoturska, 17 °C. Salinitet je također veći, dok je u Malom jezeru 27 promila, u Velikom jezeru 28 promila u uvali Gonoturska izmjeren je salinitet 17 promila (T Vučetić, 1985. Simpozij Mljeta). U doba go dine kada su obilne padaline (zimi), salinitet u Malom i Velikom jezeru nešto je manji zbog izvora slatke vode, te pritjecanja kišnice. Srednja godišnja temperatura mora (površinska) u Malom jezeru veća je od temperature otvorenog mora, a iznosi 26 Celzija. Srednja zimska temperatura manja je od temperature otvorenog mora, a iznosi oko 4.5 Celzija. Slanost mora u Malom jezeru povećava se prema dnu, iz čega se može zaključiti kako postoji izravna podzemna veza s otvorenim morem. Istraživanjima jezera 1953. prvi je put utvrđeno priuutnost H2S u slobodnoj morskoj vodi Jadrana.15 U istraživanjima prof. Schulzea 1984., u Malom jezeru utvrđena je prisutnost polena alepskog bora unatrag 2.000 godina. On je u svom radu objasnio postojanje veze s otvorenim morem, tj. lociranje jaza. "´ Anić, M. (1936): "Pogledi na dcndrošociološkc odnošajo državnih šuma na otoku Mljetu", str. 308-340, Đurasović, P. (1984): "Stanje i perspektive zaštite prirode u Dubrovniku i okolici", magistarski rad, Dubrovnik, Regula-Bevilaqua, Lj. (1991/92): "Biljni svijet otoka Mljet", Ekološki glasnik, broj 7-8, Zagreb, str. 8-13, Nodilo, M. (1991/92): "Poznajete li Nacionalni park "Mljet", Ekološki glasnik, broj 7-8, Zagreb, str. 14-17, Kcvo, R. (1961): "Zeleni otok Mljet", Split, str. 52, Vučetić, T. (1995): "O oceanografskim istraživanjima Velikog i Malog jezera na otoku Mljetu" u "Mljet" Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta, Ekološke monografije 6, Zagreb, str. 401-414, Schultze, E. ( 1988/89): "Fallstudien zur Paläolimnologie", Case studies on paleolimnology, Geologija 31, 32, Ljubljana, str. 437-516, |