DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 54 <-- 54 --> PDF |
M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETITELJA NP "MLJET Šumarski list br. 3 4,CXXV(2001 ). 177-184 Malo jezero Mali most 4. VELIKI SLADIN GRADAC (arheološki lokalitet) Ilirsko razdoblje u povijesti Mljeta vidljivo je na cijelom otoku Mljetu, što potvrđuju brojne gradine na vrhovima koje obično nose naziv Gradac.17 Nađeni su Ilirski grobovi u Ivanjem polju te na Glavici kraj sela Govedari. Ilirsko razdoblje traje sve do 35. god. pr. n. e., kada otok Mljet zauzimaju Rimljani. Iz djela Appiana "De rebus Illyricis" saznajemo kako su Ilirska plemena pokorena, njihov grad Melitusa razoren (do danas nepoznatog lokaliteta), a stanovnici odvedeni u roblje.IX Porijeklo ovog imena dolazi od latinskog naziva za med (mel, melis), po čemu se može zaključiti kako je otok bio poznat u prošlosti po proizvodnji meda. "Prije pojave antičkih civilizacija našu obalu nastavaju starosjedilačka ilirska plemena. Vezano za to razdoblje ne bi se moglo govoriti o nekom vidu uređenja od posebnog značenja za povijest vrtne umjetnosti ovog kraja, ali postoje povijesni objekti, čije značajke na izvjestan način mogu biti u domeni interesa pejzažnog oblikovanja općenito. Ovdje mislimo na prethistorijske kamene gomile, koje se pojedinačno ili u vidu ne kropola javljaju na brojnim lokalitetima naše obale i otoka. Veoma često nalaze se na uzvišicama, povišenim zaravnima, brežuljcima i brdima, na istaknutijim mjestima u pejzažu. Ako s jedne strane groblja ubrajamo među objekte pejzažne arhitekture, a ove su gomile primitivne grobnice, ako s druge strane korištenja privlačnog predjela u krajini za okoliš objekta ili za isticanje značenja objekta predstavlja jedan od specifičnih problema pejzažnog oblikovanja koji varira u pojedinim periodima njegova razvoja, onda ipak postoje razlozi da ove primitivne predhistorijske spomenike smatramo kao najstarije postojeće objekte na našem primorju, koji su na izvjestan način zanimljivi za povijest pejžane arhitekture pa tim putem i za povijest vrtne umjetnosti." Ilirske gradine u vrijednosti svojeg položaja kriju obično nesvakidašnji pogled na bližu i dalju okolicu. Smještene su na uzvišenjima s kojih se može kontrolirati prilaz uzvišenju, a isto tako i efikasna obrana.1" Veliki Sladin Gradac, edukativni pano Pogled s Velikog Sladina Gradca Dabelić. 1.(1995): "Nastanak i razvoj otočnih naselja od antike do danas", u "Mljet" - priopćenja sa simpozija, Ekološke monografije 6, Zagreb, str. 617-628, Gušić, B. i Fisković, C. ( 1980): "Otok Mljet"-naš novi nacionalni park, Govedari, str. 101, Šišić, B. (1991): "O povijesnom nasljeđu vrtne umjetnosti na primorju do početka XIX st., Zbornik, Zagreb, str. 67-87, |