DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 57     <-- 57 -->        PDF

M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETU HUA NP "MLJET Šumarski list br. 3- 4, CXXV (20011.177-1 84
Azija) na Mljet sa svojim sinom Opijanom. On je na
Mljetu sagradio velebnu palaču, čiji ostaci još i danas
krase ovu uvalu. Legenda kaže kako je ovdje pjesnik
Opijan spjevao ep o ribanju "Halieutika" na grčkom.18


Ruševina dviju bazilika nedaleko od palače, koje su
zamjetnih dimenzija, govore kako je ovdje boravio prilično
velik broj ljudi. Jedna od bazilika je pregrađivana
(lokalitet Nodilove košare) pa se može zaključiti daje
u nekom vremenu bio smanjen broj stanovnika, te je
smanjen i prostor za molitvu. Na drugom lokalitetu
vidljive su nadogradnje koje je građevina doživjela,
tako da se može zaključiti kako je egzistirala od I. do


XII. stoljeća." Vidljivi su ostaci krstionice za odrasle i
mjesto na kojemu je stajalo sjedalo za biskupa, koje je
tu također pronađeno. Kako je biskup uvijek išao s carem
vidi se daje Mljet u doba Rima carski posjed.
U jednom spisu iz 5. st., dakle iz rimskog razdoblja,
navedeno je kako je prihod od posjeda na Mljetu 200
solida godišnje, stoje bila značajna svota. Prihod je davalo
maslinovo ulje, vino, suho meso, sir, koža koza i


ovaca, suha i usoljena riba, med, ječam, drvo za ogrjev
i drvena građa. Medu zahvaljuje otok ime Melita, jer
latinski mel, melis znači med.


Mljet ostaje u vlasti Romana sve do XII. stoljeća, u
sastavu Istočnog rimskog carstva, iako njegov istočni
dio naseljavaju pridošli stanovnici - Hrvati iz Neretvanske
doline.17 Stara legenda na otoku govori o boju
kralja Dešina i duke Remina na brdu Bijeđ, gdje je vjerojatno
bila romanska izvidnica. Završna bitka bila je
na Ivan dan 24. lipnja, legenda ne spominje koje godine,
ali spominje daje boj bio u Ivanjem polju, a krv je
tekla preko Draginjeg guvna do uvale Velika Tatinica
(oko 1.000 m udaljeno).1"


Polače imaju izvor vode koji u ljetnim mjesecima
nije velik međutim može poslužiti za život. Nalazi se u
neposrednoj blizini palače. Na lokalitetu Vodice iznad
Kneževa polja postoji veći izvor, koji je bio uređen u
rimskom razdoblju, a temelji uređenja i danas su vidlji


vi. Izvor je bio zaštićen od zagađenja, možda i potpuno
zatvoren.
7. KRIŽ (Solinski zaljev)
Na ulazu u Solinski zaljev u XIV st. postavljen je
kameni križ s natpisom na bosančici, danas djelomično
nečitak. ,s Nalazi se na mjestu gdje more, jaki valovi i
vjetrovi snažno oblikuju morsku obalu. Vegetacija je tu
polegla i prilagođena je snažnim udarima mora i vjetra.


S ovog mjesta pruža se pogled prema naselju Soline
i Velikom mostu, gdje su u prošlosti stajali kameni most
i mlinica na plimu i oseku. Postavljenje na mjestu koje
je izravno izloženu južnom vjetru. Vegetacija je tu polegla
prilagođena snažnim udarima mora i vjetra. Na stijenama
možemo vidjeti izrazite halofite, biljke prilagođene
utjecaju mora.


Mlinica i most na ulazu u Veliko jezero nisu točno
datirani, ali pretpostavlja se daje mlinica iz 16. st., tj. iz
vremena kada je obnovljen samostan i crkva Sv. Marije.
Opis takve jedinstvene mlinice na Jadranu, koju je


pokretala plima i oseka, nalazimo kod F. Vrančića:
"Machinae novae":


"Mlin postavljen u morskom tjesnacu


Tko je do sada mogao prisiliti more da tjera mlinove,
te da bude korisno i za druga pokretanja? Mislim da
se to može ipak potpuno izvršiti, ali ne svuda, već na
njegovim uskim mjestima. Treba se ipak pobrinuti da
mjesto nije otvoreno i da nije izloženo bilo kojoj sili valova.
Postoji i drugi način da more učinimo korisnim.
Na obali treba iskopati jezerce, toliko visoko koliko
more običava porasti, da bi, kad more nadolazi, jezerce
bilo puno, ali kad se more ponovno povlači, da bi voda
istjecala kroz žlijeb ili cijevi i tjerala mlin. Ali ovo će se
u oceanu moći bolje zbiti zbog njegovog nadolaženja i
povlačenja. Ovo mi je nedavno povjerio jedan dobar
prijatelj."´2


Križ Solinski zaljev


Mohorovičić, A. ( 1960.): "Prilog poznavanju razvoja arhitekture na otoku Mljetu", Berctićcv zbornik - Dubrovnik, str. 25 - 32.
Vrančić. F. (1993): "Machinae novae". Novi liber, Zagreb, str. 17,