DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 59 <-- 59 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), I 85-196 UDK 630* 232.42 OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI A REVIEW OF INTENSIVE CONIFEIR CULTURES IN LIKA Marko VUKELIĆ* SAŽETAK: U povijesti podizanja klasičnih kultura četinjača u Lici, samo je jedno kratko razdoblje od I960, do 1968. godine u kojemu su se osnivale plantaže i intenzivne kulture četinjača brzog rasta. One su karakteristične po tome, što se podižu na bazi nove tehnologije s primjenom agrotehnike, hranidbe i prihrane, te s izborom domaćih i stranih vrsta četinjača. Svrha ovakve proizvodnje bila je ne samo da se poboljša struktura ličkih šuma u korist četinjača, već i da se na brzi način proizvede celulozno drvo četinara koje nedostaje na tržištu. To su bili razlozi da se u Lici kao potencijalnom području dugoročno zacrta proizvodnja plantaža i intenzivnih kultura četinjača. Tadašnje Šumsko gospodarstvo "Lika" iz Gospića, angažiralo je bivši "Zavod za četinjače " iz Jastrebarskog, koji je 1964. god. izradio elaborat za podizanje plantaža i intenzivnih kultura četinjača za predjele Medka i Zitnika za 2000 ha. Na temelju Elaborata "Pogon za plantaže i intenzivne kulture " podigao je od 1964. do 1968. god. 1217,14 ha plantaža i intenzivnih kultura četinjača. Zbog specifičnosti tehnologije kulture su dobile naziv "Pilotprojekt", na kojima će se obavljati daljnja istraživanja znanstvene i praktične svrhe. Na objektu Medak SfZC-e iz Jastrebarskog postavio je pokusne plohe radi ispitivanja utjecaja mineralnih gnojiva na rast i prirast kutlura. Podignuti nasadi kao "Pilotprojekti" imaju veliko značenje ne samo u gospodarskom smislu, već i sa stajališta općekorisanih funkcija. Ključne rj e č i : plantaža, intenzivna, kultura, Pilotprojekt, rast i prirast. 1. UVOD Prvi počeci podizanja kultura u Lici datiraju u 18. ski uredi. Šumarski ured u Gospiću 1895. god. podiže st., kada je ovim prostorima vladala Austro-ugarska. To kulturu običnog i crnog bora "Vujnović brdo" na povrje vrijeme "Vojne krajine" kada su šumama upravljale šini od 120 ha, a šumarija Korenica u sastavu Otočke vojne vlasti preko svojih pukovnija. Tada su se sadile imovne općine od 1896. god. obavlja pošumljavanje u samo listače. Tako je lička pukovnija 1743. g. posadila Laudonovu gaju na živim pjescima, također s običnim i prvu kulturu hrasta kitnjaka "Jasikovac" kod Gospića crnim borom. na površini oko 30 ha, te 1746. g. kulturu hrasta lužnjaDo danas na području Like zasađeno je preko 6 000 ka "Laudonov Gaj" kod Korenice, na površini 33 ha. ha klasičnih borovih kultura razne provenijencije. Prve kulture četinjača u Lici počinju se saditi 1856. Podizanje "plantaža i intenzivnih kultura" koje su do 1896. godine. Tada se sadio obični i crni bor, a radove predmet ove rasprave, počinje 1960. god. na napuštesu izvodile šumarije Imovnih općina i područni šumar-nim poljoprivrednim zemljištima u Žitniku i Mušalu ku. Podizanje se obavlja na temelju "Studije o perspektivnim mogućnostima sadnje četinjača u Lici", koju je ´ Marko Vukelić, dipl. ing. šum., savjetnik u UŠ Gospić izradio Institut za šumarska i lovna istraživanja iz Za |