DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 59 <-- 59 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), I 85-196 UDK 630* 232.42 OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI A REVIEW OF INTENSIVE CONIFEIR CULTURES IN LIKA Marko VUKELIĆ* SAŽETAK: U povijesti podizanja klasičnih kultura četinjača u Lici, samo je jedno kratko razdoblje od I960, do 1968. godine u kojemu su se osnivale plantaže i intenzivne kulture četinjača brzog rasta. One su karakteristične po tome, što se podižu na bazi nove tehnologije s primjenom agrotehnike, hranidbe i prihrane, te s izborom domaćih i stranih vrsta četinjača. Svrha ovakve proizvodnje bila je ne samo da se poboljša struktura ličkih šuma u korist četinjača, već i da se na brzi način proizvede celulozno drvo četinara koje nedostaje na tržištu. To su bili razlozi da se u Lici kao potencijalnom području dugoročno zacrta proizvodnja plantaža i intenzivnih kultura četinjača. Tadašnje Šumsko gospodarstvo "Lika" iz Gospića, angažiralo je bivši "Zavod za četinjače " iz Jastrebarskog, koji je 1964. god. izradio elaborat za podizanje plantaža i intenzivnih kultura četinjača za predjele Medka i Zitnika za 2000 ha. Na temelju Elaborata "Pogon za plantaže i intenzivne kulture " podigao je od 1964. do 1968. god. 1217,14 ha plantaža i intenzivnih kultura četinjača. Zbog specifičnosti tehnologije kulture su dobile naziv "Pilotprojekt", na kojima će se obavljati daljnja istraživanja znanstvene i praktične svrhe. Na objektu Medak SfZC-e iz Jastrebarskog postavio je pokusne plohe radi ispitivanja utjecaja mineralnih gnojiva na rast i prirast kutlura. Podignuti nasadi kao "Pilotprojekti" imaju veliko značenje ne samo u gospodarskom smislu, već i sa stajališta općekorisanih funkcija. Ključne rj e č i : plantaža, intenzivna, kultura, Pilotprojekt, rast i prirast. 1. UVOD Prvi počeci podizanja kultura u Lici datiraju u 18. ski uredi. Šumarski ured u Gospiću 1895. god. podiže st., kada je ovim prostorima vladala Austro-ugarska. To kulturu običnog i crnog bora "Vujnović brdo" na povrje vrijeme "Vojne krajine" kada su šumama upravljale šini od 120 ha, a šumarija Korenica u sastavu Otočke vojne vlasti preko svojih pukovnija. Tada su se sadile imovne općine od 1896. god. obavlja pošumljavanje u samo listače. Tako je lička pukovnija 1743. g. posadila Laudonovu gaju na živim pjescima, također s običnim i prvu kulturu hrasta kitnjaka "Jasikovac" kod Gospića crnim borom. na površini oko 30 ha, te 1746. g. kulturu hrasta lužnjaDo danas na području Like zasađeno je preko 6 000 ka "Laudonov Gaj" kod Korenice, na površini 33 ha. ha klasičnih borovih kultura razne provenijencije. Prve kulture četinjača u Lici počinju se saditi 1856. Podizanje "plantaža i intenzivnih kultura" koje su do 1896. godine. Tada se sadio obični i crni bor, a radove predmet ove rasprave, počinje 1960. god. na napuštesu izvodile šumarije Imovnih općina i područni šumar-nim poljoprivrednim zemljištima u Žitniku i Mušalu ku. Podizanje se obavlja na temelju "Studije o perspektivnim mogućnostima sadnje četinjača u Lici", koju je ´ Marko Vukelić, dipl. ing. šum., savjetnik u UŠ Gospić izradio Institut za šumarska i lovna istraživanja iz Za |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 60 <-- 60 --> PDF |
M. Vukclić: OSVRT NA INTENZIVNH KULTURE CRNOGORICH U LICI greba (P. Ziani). To su bili pokusi na manjim površinama. Ozbiljni pristup proizvodnji plantaža i intenzivnih kultura četinjača brzog rasta počeo je 1964.god., kada je "Zavod za četinjače" iz Jastrebarskog izradio "Dopunski elaborat" za proizvodnju kultura četinjača za predjele Medak i Žitnik za površinu od 2000 ha. Dopunski elaborat sadrži: a) Pedološko rješenje s obradom tla, gnojidbom i prihranom nasada) b) Tehnološko rješenje s proračunom troškova osnivanja, njege i zaštite kultura c) Mogućnost prinosa drvne mase, asortiman, te novčane vrijednosti u 25 godišnjoj ophodnji, za sve vrste biljaka d) Financijski dio s računom rentabilnosti. Na bazi elaborata Pogon za plantaže i intenzivne kulture je u razdoblju 1964. do 1968. god., kao i s ranijim pokusima, zasadio je u predjelima Medka i Žitnika 114,88 ha plantaža i 1102,26 ha intenzivnih kultura četinjača brzog rasta ili ukupno 1217,14 ha. Elaborat je predvidio ophodnju od 25 god., ali zbog okolnosti koje su se promjenile u ekonomiji i stručnim postavkama, cilj gospodarenja nije više celulozno drvo, pa se ophodnja u kulturama produžava na 60-80 god., Šumarski lisl br. 3-4. CXXV (2001), I SS-1 96 što će po mišljenju šumarskih stručnjaka pogodovati prirodnoj progresiji biljne zajednice hrasta kitnjaka i običnoga graba. Objekt Medak posebno je interesantanjersunatom području osnovane pokusne plohe u svrhu ispitivanja utjecaja mineralne gnojidbe na rast i prirast kultura. Nažalost, isti je miniran od agresora, te nije dostupan za daljnja istraživanja. Također nisu mogući gospodarski radovi na njezi kultura, što će nepovoljno utjecati na razvoj i zdravstveno stanje kultura. Da bi prikazali uspijevanje plantaža i intenzivnih kultura, poslužila nam je osnova gospodarenja za g.j. Žitnik (1998-2007. god.), čiji podaci daju sliku o rezultatima uspjevanja kultura. G.J. Žitnik, sveukupna drvna zaliha u 1998. god. povećala se skoro dva puta u odnosu na drvnu zalihu iz 1988., a drvna masa po ha povećala se sa 82 na 161 m3. Poprečni prirast za cijelu g.j. iznosi 7,74 mVha. Drvna zaliha bez I dobnog razreda iznosi 215 mVha, a poprečni prirast 10,33 mVha. Postotak prirasta iznosi 4,81 %. O rastu i prirastu kultura u Lici moći će se saznati mnogo više kada se kulture u Medku razminiraju i kada budu moguća daljnja istraživanja i mjerenja na pokusnim plohama, koje su u tu svrhu i osnovane. 2. PLANTAŽE I INTENZIVNE KULTURE ČETINJAČA UPRAVE SUMA GOSPIĆ a) Pojam plantaža i intenzivnih kultura "Plantaža" je kultura četinjača ili listača u kojoj se kombinira međuredna poljoprivredna proizvodnja, i uvijek je vezana za poljoprivredno tlo. Podizanje plantaža četinjača u Upravi šuma Gospić bilo je kratkog vijeka ( 1960-1968), napušteno iz objektivnih razloga, jer se miješanje šumske i poljoprivredne proizvodnje nije pokazalo svrsishodno. Pojam plantaža bio je modus da bi se ishodili krediti kod Poljoprivredne banke. Pojam "intenzivna kultura" uvodi se 1960. god. u Lici, kada počinje i osnivanje takvih nasada. Za razliku od klasičnih kultura u plantažama i intenzivnim kulturama primijenjen je novi tehnološki proces, s punom Struktura šuma Š.G. "Lika" (1960. god) R. br. Očuvane 1. Jednodobnc visoke šume 3.920 2. Preborne šume 73.656 primjenom agrotehnike i hranidbe nasada. Kod istih se nakon pedoloških ispitivanja tla dodaju oni kemijski elementi koji manjkaju u tlu, a neophodni su za rast i razvoj kulture. Ti kemijski elementi (N, P, K, Mg) koji manjkaju u tlu dodaju se u obliku osnovne i startne gnojidbe i prihrane. b) Potencijalne mogućnosti U.Š. Gospić Područje Like s obzirom na raspoloživa tla spada među najoptimalnija područja naše zemlje za proizvodnju intenzivnih kultura četinjača brzog rasta. Iz strukture površine naših šuma (bez NP Plitvička jezera i Brinja) vidljive su potencijalne mogućnosti za ovakvu proizvodnju: Degradirane Ukupno % 1220 5.140 2,0 26.566 100.222 39,0 3. Zaštitne šume 7.904 3,0 4. 5. Niske šume panjača Šikare 105.726 1.825 41,3 0,7 Ukupno obraslo 220.817 86 6. N cobras lo 30.000 11,7 7. Neplodno 5.786 2,0 8. Poljoprivredno 1.219 0,3 Ukupno neobraslo 37.014 14 Sveukupno 257.830 100 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 61 <-- 61 --> PDF |
M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Ukupan drvni fond u U.S. Gospić iznosi 21,823.404 m3 u čemu listače sudjeluju sa 16,136.784 ili 73,8 %, a četinjače 5,686.620 m3 ili 26,2 % (podaci iz 1966. god.). Iz ovih podataka vidljivo je daje postojeća struktura šuma vrlo nepovoljna i da ne pruža jamstvo za uspješan razvoj šumarstva i drvne industrije Like. Zbog toga je već 1960. god. Š.G. "Lika" u koncepciji svog dugoročnog razvoja zacrtalo kao osnovni zadatak poboljšanje strukture šuma i to u korist četinjača, koje se može postići: povećanjem prirasta drvne mase u postojećim prirodnim šumama podizanjem intenzivnih kultura četinjača brzog rasta c) Izrada studije i dopunskog elaborata U svrhu poboljšanja strukture ličkih šuma bivše Š.G. "Lika" iz Gospića iz 1960.god., angažirao je Institut za šumarska i lovna istraživanja iz Zagreba, koji je izradio prvu "Studiju o perspektivnim mogućnostima proizvodnje četinjača brzog rasta". Autor iste je ing. Petar Z i a n i. Prema toj studiji potencijalne površine su: 1. Degradirane šume i panjače i šikare 46 000 ha 2. Vrištine i bujadnice 15 080 ha 3. Tla sa klasticima permagona 6 710 ha 4. Napuštena poljoprivredna tla 11540 ha Svega 79 540 ha Najpovoljnije i prioritetne površine su: 1. Vrištine i bujadnice ličkog polja 9 368 ha 2. Mezofilne panjače podvelebitskog pojasa 14 122 ha 3. Mezofilne panjače Perušić-Mezinovac 6 202 ha 4. Napuštena poljoprivredna zemljišta 2 308 ha Svega 32 000 ha Pedološka istraživanja pokazala su da se ovdje radi o optimalnim tlima za podizanje kultura četinjača brzog rasta. Podaci iz Studije ukazuju daje struktura šuma vrlo nepovoljna i ne pruža jamstvo i perspektivu razvoja poduzeća, a potencijalne mogućnosti su ogromne za znatno veću i kvalitetniju proizvodnju drvnih masa. Da bi se taj problem riješio, potrebno je uložiti velika financijska sredstva koja poduzeće ne može izdvojiti za proširenu reprodukciju. Kako bi se sagledalo kolika su sredstva potrebna za ovakva ulaganja i kakvi se učinci mogu očekivati, bivše Š.G."Lika" Gospić sačinilo je "Investicijski elaborat" za podizanje 2 000 ha plantaža i intenzivnih kultura za područje Medka i Žitnika. Elaborat je trebao poslužiti u svrhu ishođenja kredita, u čemu se djelomično i uspjelo. 3. PLANTAŽE Dopunskim elaboratom bilo je predviđeno podizanje 500 ha plantaža u predjelu Medak. Između redova Šumarski list hr. 3 4, CXXV (2001 ). 185-196 Sastavni dio Investicijskog elaborata je račun rentabilnosti kojega je izradio prof. dr. Z. P o t o č i ć . Prema istom, ulaganja su isplativa, jer za svaki uloženi dinar dobije se na kraju ophodnje 2,03 din. Dinar spominjemo jer je u ono vrijeme bio važeća valuta. Dakle račun rentabilnosti prema dr. Z. Potočiću je R = 2,03. Nakon izrade Studije i investicijskog elaborata Zavod za četinjače iz Jastrebarskog 1964. god. izradio je Dopunski elaborat za podizanje 2 000 ha plantaža i intenzivnih kultura ubrzanog rasta za područje Medka i Žitnika. Isti je prihvaćen u cijelosti jer je dao kompletna tehnološka rješenja i pozitivan račun rentabilnosti, bitan za ishođenje kredita za ovakvu proizvodnju. d) Osnutak Pogona za plantaže i intenzivne kulture Studiozni radovi usmjereni na popravljanje strukture ličkih šuma započinju 1960. god, kada je Š.G. "Lika" Gospić zainteresirano za rješavanje ovog problema, te ga u koncepciji svog duročnog razvoja stavlja na prvo mjesto. Utvrdivši potencijalne mogućnosti, gospodarstvo iako bez prethodnog iskustva i bez organizirane rasadničke proizvodnje i uz prisutne financijske probleme, smjelo ulazi u akciju i započinje s podizanjem kultura ubrzanog rasta. Ti su radovi u početku bili manjeg opsega, jer su ograničeni financijskim mogućnostima poduzeća, ali su ipak bili značajni radi stjecanja iskustva i praktične primjene "Studije" iz 1960. god. Da bi se izvršile stručne i kvalitetne pripreme za proizvodnju plantaža i intenzivnih kultura Š.G. "Lika" u ožujku 1964. god. osniva specijalni "Pogon za plantaže i intenzivne kulture" sa zadatkom da osigura: Podizanje plantaža i intenzivnih kultura na novoj tehnologiji Rasadničku proizvodnju neophodnu za osiguranje sadnog materijala za podizanje intenzivnih kultura - Poljoprivrednu proizvodnju na najboljim tlima. Novoosnovani Pogon opskrbljen je najmodernijom opremom, mehanizacijom te stručnim kadrovima. U istom sam Pogonu u početku bio tehnički rukovoditelj, a 1965. god. i upravitelj Pogona. Pogon je stručne zadatke uspješno obavio ne samo u rasadničkoj proizvodnji, već i u podizanju kultura na bazi nove tehnologije, koja je bila propisana elaboratom. Š.G."Lika" Gospić je 1964. god. dobilo kredit za osnivanje i podizanje 1125 ha plantaža i intenzivnih kultura četinjača ubrzanog rasta. Kredit je dobiven pod povoljnim uvjetima uz učešće Š.G. "Lika" 30 % i uz kamatnu stopu od 3 %, sa rokom otplate nakon 15 god., kada se već od prihoda iz proreda može osigurati njegovo vraćanje. ČETINJAČA drveća uzgajale su se poljoprivredne međukulture, koje su imale biološku i ekonomsku osnovu. U plantaži su se |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 62 <-- 62 --> PDF |
M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI do 4 god uzgajale poljoprivredne medukulture., koje melioriraju tlo, stvarajući povoljan vodno zračni režim, čime se stvaraju povoljni uvjeti za rast drveća. U plantažama je bilo predviđeno saditi: obični bor (P sylvestris) 40 % američki borovac (P. strobus) 60 % Kao poljoprivredna međukultura u plodoredu (4 god.) dolazi: - raž prve godine - zob druge godine djetelina i travne smjese 3 i 4 godinu. Ophodnja šumskih vrsta drveća bila je predviđena 25 godina, a poljoprivredne medukulture samo u prve 4 godine. Razmaci redova drveća predviđeni su najmanje 4 tri, čiji razmak omogućuje poljoprivrednu proizvodnju na 3 metra širine. a) Osnovna obrada i gnojidba sa zaštitom. Osnovna obrada i gnojidba sa zaštitom od insekata utvrđena je nakon pedoloških i drugih istraživanja. Osnovna gnojidba i zaštita prema Elaboratu obavlja se: fosfornim gnojivom (hiperfosfat) sa 600 kg/ha; kalijevim gnojivom (patent kalij) sa 200 kg/ha; zaštitno sredstvo (lindan) sa 90 kg/ha. Ta se sredstva prethodno izmiješaju i razbacaju po tlu, koje se zatim preore na 20 cm dubine i tanjira teškom tanjiračom. b) Bušenje jama i razmak sadnica Prethodno se obavlja iskoličavanje sadnih mjesta i razmak redova u dvije varijante: - 4 x 2,5 m = 1000 kom-jama - 4 x 2,0 m = 1250 kom-jama Bušenje jama obavlja se traktorom točkašom (FE . 55) mehanički s montiranim svrdlom promjera 40 do 45 cm (40 x 40 x 40 cm), a norma za jedan dan (8 sati) je 800 jama. c) Startna gnojidba Prema preporuci tehnologa - specijaliste za ishranu šumskog drveća u jame se stavlja startno gnojivo i to: 50 gr Amonsulfata kao N gnojivo; 200 gr Hiperfosfata kao P gnojivo; 150 gr Patent kalija kao K gnojivo. 4. INTENZIVNE KULTURE Intenzivne kulture četinjača su nasadi u kojima nema poljoprivrednih međukultura. Tehnološki postupak dat je u dvije glavne faze proizvodnje: 188 Šumarski lisl bi. 3 4. CXXV (2001 ). 1X5-196 Slika 1. Bušenje jama 40 x 40 x 40 em T - Fe - 35 Prednje doze miješaju se u pogodnoj posudi, i mjericom od 400 gr nasipa se ravnomjerno u jamu i na vijenac zemlje koja je oko jame kod bušenja ostala na površini tla. d) Sadnja sadnica Za plantaže su previđene sadnice običnog bora (P. silvestris) i američkog borovca (P strobus), koje su uzgojene u rastilištu (2 + 2) stare 4 god., čija minimalna visina iznosi 40 cm. Sadnice moraju imati dobro razvijen korjenov sustav (čupav), a nadzemni dio mora biti pravilno razgranat s punim brojem grana u pršljenu. Sadnice običnog bora ne bi smjele biti veće od 60 cm, a američkog borovca od 80 cm. Sadni materijal mora se klasirati prema rasponu (visini) od 20 cm. Manipulacija, transport i trapljenje sadnica moraju se obavljati vrlo pažljivo. Važno je spriječiti oštećenje sadnica, kao i isušivanje korjena. Trapljenje sadnica vršiti u trapove potrebne dubine i to pojedinačno u nizu, a ne u svežnjevima. Prijenos sadnica od trapa do mjesta sadnje vršiti u kantama, u kojima je izmiješano malo zemlje i vode, tako da se korijen namoči u kašastu zemlju. Prije sadnje sadnice treba pregledati radi oštećenja, a korjenov sustav skratiti ako je velik. Sadnju obaviti po tehnici da se u dnu jame formira mali humak od zemlje, na kojega uokolo rasporedimo žilje korjenja, zatim vraćati zemlju i utiskivati istu među žilje korjena pomoću raširenih prstiju, te zagaziti zemlju nakon izvršene sadnje. Postupak za poljoprivrednu međukulturu propisan je elaboratom, a sama sjetva obavlja se nakon sadnje sadnica. ČETINJAČA U.Š. GOSPIĆ 1. Za osnivanje intenzivnih kultura, 2. Za njegu i zaštitu kultura. Kod intenzivnih kultura predviđene su sljedeće inačice za razmak sadnica i za način obrade zemljišta: s |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 63 <-- 63 --> PDF |
M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001), 1X5-196 Prva inačica: Za razmak 2,5 x 2,5 m = 1.600 kom sadnica/ha: podrivanje, oranje i bušenje jama oranje i bušenje jama kopanje jama (ručno) Druga inačica: Za razmak 2 x 2 m = 2,500 kom sadnica/ha: - oranje i bušenje jama - kopanje jama Ove inačice planiraju se zbog uvjeta samoga terena. Podrivanje se obavlja u Žitniku zbog relativno plitkog "gleja", a kopanje jama ručno samo na gričevitom terenu. Oranje se obavlja u obe varijante, ako to teren dopušta. 4.1. TEHNOLOŠKI POSTUPAK ZA OSNIVANJE INTENZIVNIH KULTURA Postupak se sastoji od opisa radova za sve faze i varijante. Neke faze rada kod osnivanja intenzivnih kultura provode se jednako kao i kod plantaža, te će se njihov opis ovdje izostaviti, s napomenom daje isti već prikazan ranije kod opisa plantaža. a) Osnovna obrada i gnojidba sa zaštitom Osnovna obrada zemljišta predviđena je u dvije varijante: 1) Podrivanje zemljišta na 40 cm dubine u razmaku 1 m, a potom oranje na 20 cm dubine (Žitnik) 2) Oranje zamljišta na 20 cm dubine (Medak). Na površinama gdje je teren gričevit, ne provodi se osnovna obrada zemljišta niti osnovna gnojidba, nego se samo kopaju jame za sadnju (ručno). Na površinama koje se podrivaju i oru najprije treba rasuti osnovno gnojivo (kao kod plantaža) i nakon toga zaorati. Zaštitna sredstva za razliku od plantaža, daju se u jame zajedno sa startnom gnojidbom, jer se ovdje zaštićuju samo šumske biljke. b) Jame za sadnju Jame za sadnju na površinama koje se preoravaju buše se mehanički, a na gričevitom terenu se kopaju ručno. Dimenzije jama su iste kao i kod plantaža 40 x 40 x 40 cm. Jame se kopaju ili buše u dvije vrste razmaka: 2,5 x 2,5 i 2 x 2 m. Izbačena zemlja se izmješa sa startnim gnojem prije sadnje. c) Startna gnojidba i zaštita Vrste i doze startnog gnojiva, kao i način rasipanja, isti je kao kod plantaža (50 g. Amonsulfata, 200 g Hiperfosfata i 150 g Patent kalija). Zajedno sa miješanjem startnog gnojiva pomiješa se i zaštitno sredstvo (Lindan) i to 10 g po jami. d) Sadnja sadnica Opisani kriteriji kod plantaža, kvaliteta, razvijenost i visina sadnica vrijede i za sadnice kod intenzivnih kultura. Za sadnice običnog bora i američkog borovca vrijede kriteriji kao i kod plantaža, a za europski ariš propisana je visina sadnica najmanje 60 cm, a najviše 120 cm. Zelena duglazija mora imati visinu 40-70 cm, kao i smreka obična. Dopremljene sadnice saditi tako da sadnice iste klase budu na istoj plohi. Manipulacija sa sadnim materijalom, prikraćivanje korijena i sadnja obavlja se po preporukama koje vrijede za plantaže. 4.2. TEHNOLOŠKI POSTUPAK ZA NJEGU I ZAŠTITU INTENZIVNIH KULTURA Kao i kod plantaža, tako i kod intenzivnih kultura četinjača obavlja se njega i zaštita iza osnivanja nasada. Pod njegom i zaštitom podrazumijevamo kultiviranje tla, prihranu sadnica orezivanje donjih grana te prorede. Pod zaštitom podrazumijevamo preventivne i represivne mjere protiv biljnih bolesti, štetnika, insekata, te šumskih požara. a) Kultiviranje tla Obavlja se periodički i istovremeno s ishranom drveća iza osnivanja nasada. U drugoj godini iza osnivanja nasada obavlja se ručno okopavanje prisadnog kruga promjera 1 m, s tim da se prethodno rasprši gnojivo za prihranu. Ista mjera ponovi se u petoj godini iza osnivanja nasada. Kultiviranje tla ponavlja se u osmoj godini i to na površinama na kojima se nije vršilo oranje, nego su se kopale jame na cijelici. Okopava se prisadni krug 1 m promjera, uz prethodno rasipanje gnojiva za ishranu. Na površinama na kojima se obavljalo oranje, vrši se plitko oranje do 10 cm između redova širine 1 m. Četvrto kultiviranje tla obavlja se u petnaestoj godini nasada, iza prve prorede na isti način kao i prethodno kultiviranje tla. Posljednje kultiviranje tla obavlja se u dvadesetoj godini iza druge prorede na isti način. b) Prihrana drveća Obavlja se u istim godinama kada i kultiviranje tla. Gnojivo za prihranu se rasprši na površinu prisadnog kruga ili kod plitkog zaoravanja tla u prugama. Prihrana se vrši dušičnim gnojivom Amonsulfatom, a kada su biljke starije sa Nitromonkalom. Gnojivo se dodaje u početku svibnja i do kraja lipnja. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 64 <-- 64 --> PDF |
M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORKE U LICI Dušično gnojivo daje se kao prihrana u godinama kada se kultivira tlo u prisadnom krugu ili prugi oko sadnice i to: 100 gr Amonsulfata - prisadni krug 150 gr Nitromonkala - prisadni krug Ako se tlo kultivira oranjem, tada se prihrana daje po prugi kako propisuje tehnološki postupak u elaboratu. c) urezivanje donjih grana Vrši se kao i kod plantaža iza osnivanja: Iza druge prorede na prikazan način kod razmaka 2,5 x 2,5 m dobije se pet (5) metarski razmak, a kod razmaka 2 x 2 m četiri (4) metarski razmak stabala. U svakom slučaju vade se oštećenja i bolesna stabla unatoč Šumarski list br. 3-4.CXXV (2001). 185-196 - u 5. godini kulture do 20 % visine stabla u 10. godini kulture do 30 % visine stabla - u 16. godini kulture do 40 % visine stabla urezivanje se vrši specijalnim pilicama. d) Prorede U intenzivnim kulturama predviđene su dvije prorede u 15.godini vadi se svako drugo stablo tome što se na taj način neće održati pravilan razmak, e) Zaštita drveća Provodi se kao i kod plantaža t) Pregled vremena pojedinih mjera njege i zaštite intenzivnih kultura za 25 godišnju ophodnju U godini Kultiviranje Prihrana urezivanje Sječa stabala Zaštita ha drveća donjih grana 2 okopavanje prihrana - 5 okopavanje prihrana orezivanje 8 okopavanje prihrana - 10 --orezivanje 15 kultiviranje prihrana - - -minimalno -10x u tijeku -25 godišnje -ophodnje 16 --orezivanje 1. proreda 20 kultiviranje prihrana -2. proreda 25 ---kon. sječa 5. MOGUĆNOST PRINOSA DRVNE MASE IZNAD 7 CM BEZ KORE U 25 GOD. OPHODNJI U PLANTAŽAMA I INTENZIVNIM KULTURAMA Mogućnost prinosa drvne mase prema Dopunskom Mogućnost prinosa drvne mase po ha kulture bazielaboratu Šumarskog instituta za četinjače iz Jastrebar-ran je na rezultatima istraživanja Instituta na području skog prikazanje za plantaže (tab.l) i intenzivne kulture kontinentalnog dijela Hrvatske, a to znači sa različitih (tab. 2) po ha. staništa, klima, nadmorskih visina i ekspozicija. Sve te a) Plantaže tablica Vrsta Razmak sadnje drveća 4,0x2,5 m 4,0x2,0 m Trupci m! Celuloza m1 Svega m´ Trupci m! Celuloza m3 Svega m´ Obični bor 40 150 190 50 187 237 Američki borovac ---88 182 270 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 65 <-- 65 --> PDF |
M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNIH KUETURE CRNOGORICE U LICI Šumarski lisl br. 3 4. CXXV (2001 ), 185-196 b) Intenzivne kulture tablica 2. Vrsta drveća 2,5 x 2,5 m Razmak sadnje 2,0x2,0 m Trupci m3 Celuloza m3 Svega m´ Trupci m! Celuloza m! Svega m! Zelena duglazija ---196 311 507 Europski ariš ---37 360 397 Američki borovac ---37 356 393 Američki borovac 32 199 231 --- Obični bor ---50 311 361 Obična smreka ---37 199 236 kulture podignute su klasičnim načinom tj. bez prethodne pripreme tla , vršena je sadnja sadnica u jame s različitim razmakom i različitom starosti sadnica. Na istraživačkim objektima bilo je potpuno ili djelomično pomanjkanje uzgojnih zahvata, stoje utjecalo na rast i prirašćivanje stabala. Moglo bi se reći daje bilo niz elementata važnih za uspješan razvoj pojedine vrste, a koji su bili ispušteni pri osnivanju i njegovanju ranijih kultura. Trebalo je to sagledati i pravilno ocijeniti s različitih gledišta, da bi se dobila odgovarajuća polazna baza za prikaz mogućnosti prinosa drvne mase i izbora vrsta u intenzivnim kulturama i plantažama Medka i Žitnika. Da bi se postigli što veći prinosi drvne mase u intenzivnim kulturama četinjača, neophodno je voditi računa o izboru vrste, staništu, provencienciji, selekciji i hibridizaciji. Potrebno je unaprijediti sjemenarstvo i rasadničku proizvodnju, te primijeniti odgovarajuću tehniku i tehnologiju kod osnivanja, uzgoja i zaštite kultura. Samo u tom slučaju možemo očekivati bolje prinose drvne mase. 6. REALIZACIJA STUDIJE I ELABORATA a) Provedba(1961-1968) Pridržavanjem postavki "Studije", te "Dopunskog elaborat" SIZC-e iz Jastrebarskog, Š.G. "Lika" iz Gospića 1961-1968 god. izvršilo je radove na podizanju plantaža i intenzivnih kultura na površini od 1217,14 ha prema tablici broj 1. Tablica 1. Radilište - objekt Red. Godina Medak Zitnik Svega br. sadnje ha 1. 1961 -18,00 18,00 2. 1962 --- 3. 1963 -78,00 78,00 4. 1964 75,00 12,50 87,50 5. 1965 174,63 73,66 248,29 6. 1966 162,92 68,20 231,12 7. 1967 227,16 125,12 352,28 8. 1968 136,22 65,73 201,95 Ukupno 775,93 441,21 1217,14 Vrsta sadnica i starosti Obični bor (P .silvestris) 2+2 483,75 ha Američki borovac (P strobus) 2+2 142,41 ha Europski ariš (L. decidna) 1 + 1 i 1+2 256,66 ha Obična smreka(f! excelsa) 2+2 i 2+3 314,32 ha Crni bor (P. nigra) 2+2 20,00 ha Svega 1.217,14 ha Slika 2. Intenzivna kultura ariša i običnoga bora posađena u Medku 1965. godine Od ukupno zasađenih kultura, na plantaže s međurednom poljoprivredom otpada samo 114,88 ha, a na intenzivne kulture 1102,26 ha. Danas su to sve intenzivne kulture starosti 30-40 god. dijelom iznjegovane i proređene, vrlo lijepog izgleda. Nažalost objekt Medak bio je okupiran 1990. i potpuno je miniran i nedostupan, dok je objekt Zitnik bio s druge strane bojišnice i sada se u njemu izvršavaju svi radovi predviđeni šumsko-gospodarskom osnovom. Za oba objekta (Medak i Zitnik) plantaža intenzivnih kultura bila je predviđena ophodnja 25 god., ali je |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 66 <-- 66 --> PDF |
M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORIC´E U LICI Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ). 185-196 Slika 3. Intenzivna kultura europskoga ariša posađena 1967. godine u Žitniku (prorjeđena) zbog okolnosti ipak produžena do 80 godina, o čemu će konačno odlučiti šumarski stračnjaei. b) Pokusne plohe Šumarski institut za četinjače iz Jastrebarskog (Dr. B. Popovi ć i Dr. N. Komlenović) osnovali su pokusne plohe 1965. i 1966. god. u predjelu Medak, s ciljem utvrđivanja utjecaja mineralne gnojidbe na rast i prirast kultura četinjača. Postavljene su ukupno 4 pokusne plohe na površini oko 10 ha. Prve dvije pokusne plohe postavljene su na običnoj smreki i običnom boru s hiperfosfatom i patent kalijem, treća na običnoj smreki s hiperfosfatom i nitromonkalom, a četvrti pokus na običnoj smreki i američkom borovcu s NPK gnojivima. Svi su pokusi kvadratnog oblika, sa 4 kombinacije i 4 repeticije različitih doza gnojiva. Ujesen 1968. god. Dr. N. Komlenović izvršio je prve istraživačke radove na svim pokusnim plohama i to: mjerenja visinskog prirasta kod svih vrsta uzeti su uzorci biljnog materijala (iglica) radi biogenog ispitivanja elemenata uzeti su uzorci tla tretiranih parcela radi ispitivanja kemijske reakcije tla i sadržaja elemenata u tlu. Prema izvješću Dr. N. Komlenovića ujesen 1968. god., rezultati su pokazali: - pojačan visinski prirast pojačanu koncentraciju biogenih elemenata u iglicama - porast reakcije tla. Odgovor na mnoga pitanja s pokusnih ploha nije konačan, jer su istraživanja prekinuta za vrijeme Domovinskog rata, ali prema tvrdnji Dr. N. Komlenovića, sa sigurnošću može se tvrditi daje utjecaj gnojidbe na rast i prirast kultura očit, i da se već kod malih doza postižu veoma dobri učinci i rezultati kod nekih vrsta četinjača. Slika 4. Intenzivna kultura običnoga bora posađena u Mcdku 1965. godine Nažalost, otišao je Dr. N. Komlenović, a Medačke kulture i pokusne plohe još su uvijek u minskim poljima i nisu dostupne za daljnja istraživanja. O pokusnim plohama i daljnjim istraživanjima mnogo će više reći nasljednici Dr. N. Komljenovića, koji će nastaviti tamo gdje je on stao, kada to bude moguće. 7. USPIJEVANJE INTENZIVNIH KULTURA ČETINJAČA za g. j . "Žitnik" (1998-2007) 7.1. Rast i prirast Podaci o rastu i prirastu i drvnoj zalihi kultura utvrđeni su u osnovi gospodarenja za G.J. "Žitnik" ( 19982007), te se uspijevanje kultura može ocijeniti drvnom zalihom u 30 godini. Da bi se dobio uvid u uspijevanje kultura, donosimo sljedeće tablične podatke. Iz tablice je vidljivo da se u razdoblju 1975-1998. god. obrasla povrišna povećala za 127,73 ha, zbog pre laska neobraslog proizvodnog zemljišta u obraslo proizvodno. Također je vidljivo da se drvna zaliha u 1998. godini povećala skoro dva puta u odnosu na drvnu zalihu iz 1988. godine. Drvna zaliha bez I. dobnog razreda iznosi 215 mVha. Poprečni prirast iznosi 10,33 mVha. Postotak prirasta za cijelu gospodarsku jedinicu iznosi 4,81 % |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 67 <-- 67 --> PDF |
M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001), 185-196 Stanje površina, drvne zalihe, prirasta i etata u vrijeme uređivanja. Tablica 1. Drvna zaliha 10 god. prirast Etat ukupno ukupno Godina uređivanja Vrsta drveća Površina ha m3 mVha m3 mVha nr mVha 1975. četinjače 486,42 5.689 12 350 0,7 -1988. " 613,38 50.096 82 3.184 5,2 8.776 20 1998. " 614,15 98.763 161 4.753 7,8 11.292 19 Stanje površina, drvne zalihe i prirasta po dobnim razredima Tablica 2. Površina Drvna zaliha Prirast Dobni razredi ha % m3 mVha m3 mVha I 153,27 25,0 ---II 243,31 39,6 51.000 210 2.610 10,7 III 44,90 7,3 7.382 165 284 6,3 IV 171,97 28,1 40.261 234 1.859 10,8 Ukupno: 614,15 100,00 98.736 161 4.753 7,74 Uspjeh intenzivnih kultura četinjača u Žitniku može se ocijeniti usporedbom konkretne drvne zalihe izmjerene prilikom revizije osnove gospodarenja u 30. godini, s elaboratima predviđenim mogućnostima prinosa Slika 5. Intenzivna kultura običnoga bora posađena u Žitniku drvne zalihe odnosno normala. 1966. godine Stanje površina, ophodnje, drvne zalihe i prirasta po uređajnim razredima u vrijeme uređivanja 1998. god. Tablica 3. Uređaj ni Površina, Ophodnja, Drvna zaliha Prirast razred ha godina m3 mVha m3 mVha Hrast kitnjak 23,95 120 ---Obična smreka 140,03 80 18.601 173 1.241 11,56 Obični bor 226,16 80 32.074 241 1.351 10,17 Crni bor 44,12 80 7.354 167 266 6,03 Am. boro vac 163,63 80 38.866 238 1.797 10,98 E. ariš 12,26 60 1.868 152 98 7,99 Ukupno: 614,15 -98.763 161 4.753 7,74 Neobraslo-proizv. 19,87 ----- Sveukupno 634,02 ----- Prikaz konkretne i normalne-elaborirane drvne zalihe za g.j. Analizirat ćemo samo one vrste četinjača koje su Žitnik ( 1998-2007. god.) u 30. god. predviđene elaboratom iz 1964. godine Tablica 4. Konkretnoj drvnoj zalihi u 30 godina dodali smo Vrsta Drvna zaliha u 30. godini Uspjeh drvnu masu proreda, koja je izvršena u proteklom razdrveća Konkretna Normalna % doblju važnosti osnove gospodarenja. Planirana sječa mVha mVha prethodnog prihoda od 8 766 m3 izvršena je s 1 767 m3 Obična smreka 176 291 60,50 ili 20,20%. Obični bor 245 410 59,80 Uspijevanje intenzivnih kultura u Žitniku ocijenje Američki borovac 243 286 85,00 noje: Europski ariš 158 437 36,20 - za običnu smreku 60,50 % - za obični bor 59,80 % - Američki borovac 85,00 % - Europski ariš 36,20 % 193 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 68 <-- 68 --> PDF |
M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Šumarski list br. 3 4. CXXV (2001 ). 1 85-196 Intenzivne kulture u Žitniku, iako su tretirane mineralnim gnojivima, nisu postigle očekivane rezultate. To se može pravdati lošim stanišnim prilikama vriština i bujadnica, kao i visokim normalama za pojedine vrste četinjača. Objekt Medak, koji je nedostupan, trebao je dati od govore o uspijevanju intenzivnih kultura upravo iz razloga što su na tom području postavljene pokusne plohe u svrhu znanstvenih istraživanja. Objekt Medak još je uvijek miniran i nedostupan za bilo kakva istraživanja, a radovi na njezi kultura kasne, što će nepovoljno utjecati na daljni razvoj kultura. 7.2. Provedene mjere njege za proteklo razdoblje važnosti osnove gosp. za g.j. Žitnik (1988-1998) Vrsta radova Jednostavna biološka reprodukcija: Njega kultura Popunjavanje Proširena biološka reprodukcija: Pošumljavanje Priprema staništa Izvršenje sječa prethodnog prihoda 1988-1997. godine Tablica 6. Prethodni Planirano - etat Izvršeno % prihod ha m´ ha m3 444,29 8.766 -1767 20,2 Etat glavnog prihoda nije bio planiran. Etat prethodnog prihoda realiziran je uglavnom sječom sanitarnih stabala ili 20,2 %. Tablica 5. Propisano ha Izvršeno ha % 116,10 84,32 73 19,80 27,36 138 100 105,44 105 Prema zapisniku u navedenoj osnovi gospodarenja razlozi neizvršenja su Domovinski rat i pomanjkanje radne snage. Svi neizvršeni radovi na jednostavnoj reprodukciji šuma planirani su u revidiranoj osnovi gospodarenja (1998-2007. godine). 8. BUDUĆE GOSPODARENJE Način i oblik gospodarenja u ovoj gospodarskoj jedinici za sve kulture je jednodobni po metodi razmjera dobnih razreda, što je i opisano u posebnom poglavlju osnove gospodarenja. Za odredevanje cilja gospodarenja u ovoj gospodarskoj jedinici potrebno je uvažiti činjenicu daje to područje (areal) biljne zajednice hrasta kitnjaka i običnog graba. Ustanovljeno je da ovdje dolazi do sekundarne progresije (sukcesije) predmetne biljne zajednice, i to na površinama koje su obrasle crnim i običnim borom. Ta pojava određuje šumsko uzgojni cilj, koji se sastoji u tome da se šumsko-uzgojnim mjerama pomogne prirodni vegetacijski razvoj šume hrasta kitnjaka i običnoga graba. Utvrđene su manje površine koje su potpuno prirodno pomlađene hrastom kitnjakom. Na površinama koje se prirodno pomlađuju treba uzgajati mješovite sastojine hrasta kitnjaka i bora. Tu treba odrediti točno vrijeme ophodnje zbog prirodne obnove borovih kultura s hrastom kitnjakom. U kulturama Žitnika u idućem razdoblju potrebno je više pozornosti posvetiti njegovanju i proređivanju. Preporučuju se kombinirane sječe, koje kao mjere u sebi spajaju sve prednosti selektivne i shematske metode sječa. Kombinirane tehnike izvođenja sječa vrlo su pogodne u mladim sastojinama, a posebno u kulturama četinjača. Kod takvih sječa potrebno je sjeći pojedine redove stabala, zbog lakšeg izvlačenja i iznošenja drvnih sortimenata. U susjednim redovima vršiti sanitarnu sječu. Buduće gospodarenje u G.J. Žitnik zacrtano je u odredbama osnove gosopdarenja, te je na šumarima da realiziraju cilj i način gospodarenja, koji je dan po uređajnim razredima, tj. glavnim vrstama drveća. ZAKLJUČAK Sve borove kulture u Lici (klasične i intenzivne) za- okruženju. To su područja u arealu biljne zajednice sađene su na ličkom i krbavskom polju i njihovom hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco carpinetum |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 69 <-- 69 --> PDF |
M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Šumarski list br. 3-4. CXXV (2001 ). 185-1 % Ht.) u kojem dominiraju degradacijski oblici vrištine i bujadnice (Genisto-callenetum), nastali u vrijeme Vojne krajine, kada su se šume krčile i pretvarale u poljoprivredno zemljište, (oranice, livade i pašnjake). Na takvim površinama do danas je posađeno preko 6 000 ha klasičnih kultura običnog i crnog bora razne provencijencije. Plantaže i intenzivne kulture četinjača na ličkom polju počele su se podizati u razdoblju od 1960. do 1968. god. U tom razdoblju zasađeno je u predjelima Medka i Žitnika 1217 ha. Nasadi su nazvani "Pilot projektima", koji zbog specifičnosti u budućnosti trebaju dati odgovor na opravdanost podizanja ovakvih nasada. ŠIZČ-e iz Jastrebarskog 1964. god. u predjelu Medak postavio je pokusne plohe, radi ispitivanja utjecaja mineralne gnojidbe na rast i prirast kultura četinjača. Godine 1968. Dr. N. Komlenović obavio je prve istražne radove na pokusnim plohama u Medku i utvrdio daje utjecaj gnojidbe na rast i prirast očit, i da se već kod malih doza gnojidbe kod nekih vrsta četinjača postižu dobri učinci i rezultati, što upućuje na mogućnost korekcije gnojidbe u budućim kulturama, ako se budu osnivale. Rezultati istraživanja na pokusnim plohama nisu konačni, jer su istražni radovi prekinuti 1990.god. zbog srbo-četničke agresije, a objekt Medak s pokusnim plohama je miniran i nedostupan za istraživanja i druge gospodarske radove. Danas su to kulture 35-40 godina starosti raznih vrsta četinjača, koje u datim stanišnim prilika različito uspijevaju. Komparacijom konkretne drvne zalihe u 30. godini, s predviđenom drvnom zalihom u elaboratu ili normali prirasno prihodnih tablica za g.j. Žitnik, utvrdili smo da nijedna vrsta četinjača nije postigla elaborirane tj. predviđene rezultate. Uspijevanje intenzivnih kultura četinjača za svaku vrstu ocijenili smo odnosom konkretne i normalne drvne zalihe. Za običnu smreku, prema osnovi gospodarenja, drvna zaliha u 30. godini iznosi 173 mVha, a elaborirana (normalna) drvna zaliha iznosi 291 mVha ili uspijevanje ob. smreke iznosi 59,50 %. Kod običnog bora konkretna drvna zaliha u 30. god. iznosi 241 mVha, a elaborirana (normalna) iznosi 410 mVha ili uspjeh običnog bora iznosi 58,78 %. Kod američkog borovca konkretna drvna zaliha u 30. god. iznosi 238 rrrVha, a elaborirana (normalna) iznosi 286 mVha ili uspjeh američkog borovca iznosi 85,00 %. Kod europskog ariša konkretna drvna zaliha u 30. god. iznosi 152 mVha, a elaborirana (normalna) iznosi 437 mVha ili uspjeh evropskog ariša iznosi 34,78 %. Ocjena uspjeha kultura u Žitniku je možda relativna, jer su normale kontinentalnog područja Hrvatske za staništa vrištine i bujadine ličkog polja previsoke i nerealne. Rezultati uspijevanja su vrlo važni za šumarstvo, jer kod podizanja budućih kultura ukazuju na pravilan odabir vrste i tehnologije podizanja. Kod osnivanja novih kultura četinjača potrebno je uvažiti čitav niz spoznaja i rezultata dosadašnjih istraživnaja, koja će poslužiti kod projektiranja i osnovanja ovakvih kultura, ako se budu podizale. Pravilnim gospodarenjem u ovim kulturama (predkulturama) cilj je stvoriti uvjete prirodne sukcesije autoktone biljne zajednice hrasta kitnjaka i običnog graba, (EGT: I - E 10) koja prirodno dolazi na ovim prostorima. Progresija je spora, ali se već primijećuje da se u ovim kulturama prirodno javljaju oaze hrasta kitnjaka i da se ritam odvija prirodnim procesom, pa mu treba pomoći. Za ove predkulture, iako nisu u 30 godina postigle elaborirane rezultate, može se zaključiti da imaju ogromno značenje ne samo u gospodarskom smislu, već i sa stajališta općekorisnih funkcija šuma. U podignutim kulturama rezultat neće izostati, ako se budu provodile odredbe gospodarenja, jer monokulture četinjača traže veliku njegu i zaštitu. Na kraju treba zaključiti da su intenzivne kulture u Medku i Žitniku "Pilot porjekti", čiji pokusi trebaju poslužiti nauci i praksi kako u buduće podizati kulture intenzivnog rasta na ovakvim staništima. LITERATURA: 1. Dokuš, A., Orlić, S. 1987.: Šumske kulture i plantaže, Šumarska enciklopedija 3: 362-372, Zagreb. 2. Gračan, J., Dokuš, A., Komlenović, N., 1972: Idejni projekt za podizanje intenzivnih kultura četinjača na području Š.G. "Lika" Gospić, Dokumentacija U.Š. 3. Hajdin, Ž., Dokuš, A., Orilić, S., 1972: Problem proširenja brzorastućih četinjača na području Hrvatske, Studija str. 133, dokumentacija Šumarski institut za četinjače Jastrebarsko. 4. Popović,B.,Haidin,Ž.,Dokaš,A., Potočić, Z., 1964: Dopunski elaborat za podizanje 2000 ha plantaža i intenzivnih kultura četinjača ubrzanog rasta u predjelima Medak i Žitnik Š.G. "Lika" Gospić, Dokumentacija U.Š. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 70 <-- 70 --> PDF |
M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 185-196 5. Matić , S., Dokuš , A., Orilić , S., 1922: Šumarske 7. Osnova gospodarenja g.j. Žitnik 1998.-2007. kulture i plantaže, Šume u Hrvatskoj str. 105-108. 8. Z i an i, P., I960.: Studija o perspektivnim moguć6. Obradović , M., Butković , Lj., Bunjevce - vi ć, Z. , P o p o v i ć, D., Š a r i ć, D., 1964: Invenostima podizanja četinjača brzog rasta na području Š.G. "Lika" Gospić, Dokumentacija U.Š. sticioni elaborat za podizanje plantaža i intenzivnih kultura četinjača za 2000 ha u Š.G. "Lika" Gospić, Dokumentacija U.Š. SUMMARY: The history of establishing classical conifer cultures in Lika knows of only one short period from I960 to 1968, in which plantations and intensive fast-growing conifer cultures were established. They are characterised by the fact that they were raised using the new technology with the application of agro-technology, nutrition and reinforced nutrition, as well as the choice of local and foreign conifer species. The purpose of such production was not only to improve the structure of Lika forests in favour of conifers, but also to rapidly produce conifer pulp wood that was lacking on the market. These were the reasons for which long-term production of plantations and intensive conifer cultures was drawn up for Lika as a potential region. In 1964, the forest enterprise of that time, "Lika"from Gospić, engaged the former "Conifer Institute "from Jastrebarsko to draw up a feasibility study for plantations and intensive conifer cultures for the regions ofMedak and Zitnik over an area of 2,000 ha. On the basis of the study, the "Plantation and intensive cultures department " established 1,217.14 ha of plantations and intensive conifer cultures in the period 1964-1968. Due to a specific technology, the cultures were named the "Pilot Project", at which further research has been carried out for scientific and practical purposes. The ŠlZČfrom Jastrebarsko established experimental plots on the Medak facility for the purpose of studying the influence of mineral fertilisers on the growth and increment of the cultures. The established plantations within the "Pilot Project" have significant importance not only from an economic standpoint, but also that of generally usejul benefits. Key words: plantation, intensive, culture, Pilot Project, growth and increment |