DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 60     <-- 60 -->        PDF

M. Vukclić: OSVRT NA INTENZIVNH KULTURE CRNOGORICH U LICI
greba (P. Ziani). To su bili pokusi na manjim površinama.


Ozbiljni pristup proizvodnji plantaža i intenzivnih
kultura četinjača brzog rasta počeo je 1964.god., kada
je "Zavod za četinjače" iz Jastrebarskog izradio "Dopunski
elaborat" za proizvodnju kultura četinjača za
predjele Medak i Žitnik za površinu od 2000 ha.


Dopunski elaborat sadrži:
a) Pedološko rješenje s obradom tla, gnojidbom i prihranom
nasada)
b) Tehnološko rješenje s proračunom troškova osnivanja,
njege i zaštite kultura


c) Mogućnost prinosa drvne mase, asortiman, te novčane
vrijednosti u 25 godišnjoj ophodnji, za sve
vrste biljaka


d) Financijski dio s računom rentabilnosti.
Na bazi elaborata Pogon za plantaže i intenzivne
kulture je u razdoblju 1964. do 1968. god., kao i s ranijim
pokusima, zasadio je u predjelima Medka i Žitnika
114,88 ha plantaža i 1102,26 ha intenzivnih kultura četinjača
brzog rasta ili ukupno 1217,14 ha.
Elaborat je predvidio ophodnju od 25 god., ali zbog
okolnosti koje su se promjenile u ekonomiji i stručnim
postavkama, cilj gospodarenja nije više celulozno drvo,
pa se ophodnja u kulturama produžava na 60-80 god.,


Šumarski lisl br. 3-4. CXXV (2001), I SS-1 96


što će po mišljenju šumarskih stručnjaka pogodovati
prirodnoj progresiji biljne zajednice hrasta kitnjaka i
običnoga graba.


Objekt Medak posebno je interesantanjersunatom
području osnovane pokusne plohe u svrhu ispitivanja
utjecaja mineralne gnojidbe na rast i prirast kultura. Nažalost,
isti je miniran od agresora, te nije dostupan za
daljnja istraživanja. Također nisu mogući gospodarski
radovi na njezi kultura, što će nepovoljno utjecati na
razvoj i zdravstveno stanje kultura.


Da bi prikazali uspijevanje plantaža i intenzivnih
kultura, poslužila nam je osnova gospodarenja za g.j.
Žitnik (1998-2007. god.), čiji podaci daju sliku o rezultatima
uspjevanja kultura.


G.J. Žitnik, sveukupna drvna zaliha u 1998. god. povećala
se skoro dva puta u odnosu na drvnu zalihu iz
1988., a drvna masa po ha povećala se sa 82 na 161 m3.
Poprečni prirast za cijelu g.j. iznosi 7,74 mVha.
Drvna zaliha bez I dobnog razreda iznosi 215 mVha,
a poprečni prirast 10,33 mVha.


Postotak prirasta iznosi 4,81 %.


O rastu i prirastu kultura u Lici moći će se saznati


mnogo više kada se kulture u Medku razminiraju i kada
budu moguća daljnja istraživanja i mjerenja na pokusnim
plohama, koje su u tu svrhu i osnovane.


2. PLANTAŽE I INTENZIVNE KULTURE ČETINJAČA UPRAVE SUMA GOSPIĆ
a) Pojam plantaža i intenzivnih kultura


"Plantaža" je kultura četinjača ili listača u kojoj se
kombinira međuredna poljoprivredna proizvodnja, i
uvijek je vezana za poljoprivredno tlo. Podizanje plantaža
četinjača u Upravi šuma Gospić bilo je kratkog vijeka
( 1960-1968), napušteno iz objektivnih razloga, jer
se miješanje šumske i poljoprivredne proizvodnje nije
pokazalo svrsishodno. Pojam plantaža bio je modus da
bi se ishodili krediti kod Poljoprivredne banke.


Pojam "intenzivna kultura" uvodi se 1960. god. u
Lici, kada počinje i osnivanje takvih nasada. Za razliku
od klasičnih kultura u plantažama i intenzivnim kulturama
primijenjen je novi tehnološki proces, s punom


Struktura šuma Š.G. "Lika" (1960. god)


R. br. Očuvane
1. Jednodobnc visoke šume 3.920
2. Preborne šume 73.656


primjenom agrotehnike i hranidbe nasada. Kod istih se
nakon pedoloških ispitivanja tla dodaju oni kemijski
elementi koji manjkaju u tlu, a neophodni su za rast i
razvoj kulture. Ti kemijski elementi (N, P, K, Mg) koji
manjkaju u tlu dodaju se u obliku osnovne i startne gnojidbe
i prihrane.


b) Potencijalne mogućnosti U.Š. Gospić


Područje Like s obzirom na raspoloživa tla spada
među najoptimalnija područja naše zemlje za proizvodnju
intenzivnih kultura četinjača brzog rasta.


Iz strukture površine naših šuma (bez NP Plitvička
jezera i Brinja) vidljive su potencijalne mogućnosti za
ovakvu proizvodnju:


Degradirane Ukupno %
1220 5.140 2,0
26.566 100.222 39,0


3. Zaštitne šume 7.904 3,0
4.
5.
Niske šume panjača
Šikare
105.726
1.825
41,3
0,7
Ukupno obraslo 220.817 86
6. N cobras lo 30.000 11,7
7. Neplodno 5.786 2,0
8. Poljoprivredno 1.219 0,3
Ukupno neobraslo 37.014 14
Sveukupno 257.830 100