DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 61 <-- 61 --> PDF |
M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Ukupan drvni fond u U.S. Gospić iznosi 21,823.404 m3 u čemu listače sudjeluju sa 16,136.784 ili 73,8 %, a četinjače 5,686.620 m3 ili 26,2 % (podaci iz 1966. god.). Iz ovih podataka vidljivo je daje postojeća struktura šuma vrlo nepovoljna i da ne pruža jamstvo za uspješan razvoj šumarstva i drvne industrije Like. Zbog toga je već 1960. god. Š.G. "Lika" u koncepciji svog dugoročnog razvoja zacrtalo kao osnovni zadatak poboljšanje strukture šuma i to u korist četinjača, koje se može postići: povećanjem prirasta drvne mase u postojećim prirodnim šumama podizanjem intenzivnih kultura četinjača brzog rasta c) Izrada studije i dopunskog elaborata U svrhu poboljšanja strukture ličkih šuma bivše Š.G. "Lika" iz Gospića iz 1960.god., angažirao je Institut za šumarska i lovna istraživanja iz Zagreba, koji je izradio prvu "Studiju o perspektivnim mogućnostima proizvodnje četinjača brzog rasta". Autor iste je ing. Petar Z i a n i. Prema toj studiji potencijalne površine su: 1. Degradirane šume i panjače i šikare 46 000 ha 2. Vrištine i bujadnice 15 080 ha 3. Tla sa klasticima permagona 6 710 ha 4. Napuštena poljoprivredna tla 11540 ha Svega 79 540 ha Najpovoljnije i prioritetne površine su: 1. Vrištine i bujadnice ličkog polja 9 368 ha 2. Mezofilne panjače podvelebitskog pojasa 14 122 ha 3. Mezofilne panjače Perušić-Mezinovac 6 202 ha 4. Napuštena poljoprivredna zemljišta 2 308 ha Svega 32 000 ha Pedološka istraživanja pokazala su da se ovdje radi o optimalnim tlima za podizanje kultura četinjača brzog rasta. Podaci iz Studije ukazuju daje struktura šuma vrlo nepovoljna i ne pruža jamstvo i perspektivu razvoja poduzeća, a potencijalne mogućnosti su ogromne za znatno veću i kvalitetniju proizvodnju drvnih masa. Da bi se taj problem riješio, potrebno je uložiti velika financijska sredstva koja poduzeće ne može izdvojiti za proširenu reprodukciju. Kako bi se sagledalo kolika su sredstva potrebna za ovakva ulaganja i kakvi se učinci mogu očekivati, bivše Š.G."Lika" Gospić sačinilo je "Investicijski elaborat" za podizanje 2 000 ha plantaža i intenzivnih kultura za područje Medka i Žitnika. Elaborat je trebao poslužiti u svrhu ishođenja kredita, u čemu se djelomično i uspjelo. 3. PLANTAŽE Dopunskim elaboratom bilo je predviđeno podizanje 500 ha plantaža u predjelu Medak. Između redova Šumarski list hr. 3 4, CXXV (2001 ). 185-196 Sastavni dio Investicijskog elaborata je račun rentabilnosti kojega je izradio prof. dr. Z. P o t o č i ć . Prema istom, ulaganja su isplativa, jer za svaki uloženi dinar dobije se na kraju ophodnje 2,03 din. Dinar spominjemo jer je u ono vrijeme bio važeća valuta. Dakle račun rentabilnosti prema dr. Z. Potočiću je R = 2,03. Nakon izrade Studije i investicijskog elaborata Zavod za četinjače iz Jastrebarskog 1964. god. izradio je Dopunski elaborat za podizanje 2 000 ha plantaža i intenzivnih kultura ubrzanog rasta za područje Medka i Žitnika. Isti je prihvaćen u cijelosti jer je dao kompletna tehnološka rješenja i pozitivan račun rentabilnosti, bitan za ishođenje kredita za ovakvu proizvodnju. d) Osnutak Pogona za plantaže i intenzivne kulture Studiozni radovi usmjereni na popravljanje strukture ličkih šuma započinju 1960. god, kada je Š.G. "Lika" Gospić zainteresirano za rješavanje ovog problema, te ga u koncepciji svog duročnog razvoja stavlja na prvo mjesto. Utvrdivši potencijalne mogućnosti, gospodarstvo iako bez prethodnog iskustva i bez organizirane rasadničke proizvodnje i uz prisutne financijske probleme, smjelo ulazi u akciju i započinje s podizanjem kultura ubrzanog rasta. Ti su radovi u početku bili manjeg opsega, jer su ograničeni financijskim mogućnostima poduzeća, ali su ipak bili značajni radi stjecanja iskustva i praktične primjene "Studije" iz 1960. god. Da bi se izvršile stručne i kvalitetne pripreme za proizvodnju plantaža i intenzivnih kultura Š.G. "Lika" u ožujku 1964. god. osniva specijalni "Pogon za plantaže i intenzivne kulture" sa zadatkom da osigura: Podizanje plantaža i intenzivnih kultura na novoj tehnologiji Rasadničku proizvodnju neophodnu za osiguranje sadnog materijala za podizanje intenzivnih kultura - Poljoprivrednu proizvodnju na najboljim tlima. Novoosnovani Pogon opskrbljen je najmodernijom opremom, mehanizacijom te stručnim kadrovima. U istom sam Pogonu u početku bio tehnički rukovoditelj, a 1965. god. i upravitelj Pogona. Pogon je stručne zadatke uspješno obavio ne samo u rasadničkoj proizvodnji, već i u podizanju kultura na bazi nove tehnologije, koja je bila propisana elaboratom. Š.G."Lika" Gospić je 1964. god. dobilo kredit za osnivanje i podizanje 1125 ha plantaža i intenzivnih kultura četinjača ubrzanog rasta. Kredit je dobiven pod povoljnim uvjetima uz učešće Š.G. "Lika" 30 % i uz kamatnu stopu od 3 %, sa rokom otplate nakon 15 god., kada se već od prihoda iz proreda može osigurati njegovo vraćanje. ČETINJAČA drveća uzgajale su se poljoprivredne međukulture, koje su imale biološku i ekonomsku osnovu. U plantaži su se |