DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 63     <-- 63 -->        PDF

M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI
Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001), 1X5-196
Prva inačica:
Za razmak 2,5 x 2,5 m = 1.600 kom sadnica/ha:
podrivanje, oranje i bušenje jama
oranje i bušenje jama


kopanje jama (ručno)
Druga inačica:
Za razmak 2 x 2 m = 2,500 kom sadnica/ha:


-
oranje i bušenje jama


-
kopanje jama
Ove inačice planiraju se zbog uvjeta samoga terena.
Podrivanje se obavlja u Žitniku zbog relativno plitkog
"gleja", a kopanje jama ručno samo na gričevitom
terenu. Oranje se obavlja u obe varijante, ako to teren
dopušta.


4.1. TEHNOLOŠKI POSTUPAK ZA OSNIVANJE INTENZIVNIH KULTURA
Postupak se sastoji od opisa radova za sve faze i varijante.
Neke faze rada kod osnivanja intenzivnih kultura
provode se jednako kao i kod plantaža, te će se njihov
opis ovdje izostaviti, s napomenom daje isti već
prikazan ranije kod opisa plantaža.


a) Osnovna obrada i gnojidba sa zaštitom


Osnovna obrada zemljišta predviđena je u dvije varijante:
1) Podrivanje zemljišta na 40 cm dubine u razmaku 1


m, a potom oranje na 20 cm dubine (Žitnik)
2) Oranje zamljišta na 20 cm dubine (Medak).


Na površinama gdje je teren gričevit, ne provodi se
osnovna obrada zemljišta niti osnovna gnojidba, nego
se samo kopaju jame za sadnju (ručno).


Na površinama koje se podrivaju i oru najprije treba
rasuti osnovno gnojivo (kao kod plantaža) i nakon toga
zaorati.


Zaštitna sredstva za razliku od plantaža, daju se u
jame zajedno sa startnom gnojidbom, jer se ovdje zaštićuju
samo šumske biljke.


b) Jame za sadnju
Jame za sadnju na površinama koje se preoravaju
buše se mehanički, a na gričevitom terenu se kopaju


ručno. Dimenzije jama su iste kao i kod plantaža 40 x
40 x 40 cm. Jame se kopaju ili buše u dvije vrste razmaka:
2,5 x 2,5 i 2 x 2 m. Izbačena zemlja se izmješa sa
startnim gnojem prije sadnje.


c) Startna gnojidba i zaštita


Vrste i doze startnog gnojiva, kao i način rasipanja,
isti je kao kod plantaža (50 g. Amonsulfata, 200 g Hiperfosfata
i 150 g Patent kalija). Zajedno sa miješanjem
startnog gnojiva pomiješa se i zaštitno sredstvo (Lindan)
i to 10 g po jami.


d) Sadnja sadnica
Opisani kriteriji kod plantaža, kvaliteta, razvijenost
i visina sadnica vrijede i za sadnice kod intenzivnih kultura.


Za sadnice običnog bora i američkog borovca vrijede
kriteriji kao i kod plantaža, a za europski ariš propisana
je visina sadnica najmanje 60 cm, a najviše 120
cm. Zelena duglazija mora imati visinu 40-70 cm, kao i
smreka obična.


Dopremljene sadnice saditi tako da sadnice iste klase
budu na istoj plohi. Manipulacija sa sadnim materijalom,
prikraćivanje korijena i sadnja obavlja se po preporukama
koje vrijede za plantaže.


4.2. TEHNOLOŠKI POSTUPAK ZA NJEGU I ZAŠTITU INTENZIVNIH KULTURA
Kao i kod plantaža, tako i kod intenzivnih kultura četinjača
obavlja se njega i zaštita iza osnivanja nasada.
Pod njegom i zaštitom podrazumijevamo kultiviranje
tla, prihranu sadnica orezivanje donjih grana te prorede.


Pod zaštitom podrazumijevamo preventivne i represivne
mjere protiv biljnih bolesti, štetnika, insekata, te
šumskih požara.


a) Kultiviranje tla
Obavlja se periodički i istovremeno s ishranom drveća
iza osnivanja nasada.


U drugoj godini iza osnivanja nasada obavlja se ručno
okopavanje prisadnog kruga promjera 1 m, s tim da
se prethodno rasprši gnojivo za prihranu.


Ista mjera ponovi se u petoj godini iza osnivanja nasada.
Kultiviranje tla ponavlja se u osmoj godini i to na
površinama na kojima se nije vršilo oranje, nego su se


kopale jame na cijelici. Okopava se prisadni krug 1 m
promjera, uz prethodno rasipanje gnojiva za ishranu.


Na površinama na kojima se obavljalo oranje, vrši
se plitko oranje do 10 cm između redova širine 1 m.


Četvrto kultiviranje tla obavlja se u petnaestoj godini
nasada, iza prve prorede na isti način kao i prethodno
kultiviranje tla.


Posljednje kultiviranje tla obavlja se u dvadesetoj
godini iza druge prorede na isti način.


b) Prihrana drveća
Obavlja se u istim godinama kada i kultiviranje tla.
Gnojivo za prihranu se rasprši na površinu prisadnog
kruga ili kod plitkog zaoravanja tla u prugama.
Prihrana se vrši dušičnim gnojivom Amonsulfatom,
a kada su biljke starije sa Nitromonkalom. Gnojivo se
dodaje u početku svibnja i do kraja lipnja.