DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 66 <-- 66 --> PDF |
M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORIC´E U LICI Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ). 185-196 Slika 3. Intenzivna kultura europskoga ariša posađena 1967. godine u Žitniku (prorjeđena) zbog okolnosti ipak produžena do 80 godina, o čemu će konačno odlučiti šumarski stračnjaei. b) Pokusne plohe Šumarski institut za četinjače iz Jastrebarskog (Dr. B. Popovi ć i Dr. N. Komlenović) osnovali su pokusne plohe 1965. i 1966. god. u predjelu Medak, s ciljem utvrđivanja utjecaja mineralne gnojidbe na rast i prirast kultura četinjača. Postavljene su ukupno 4 pokusne plohe na površini oko 10 ha. Prve dvije pokusne plohe postavljene su na običnoj smreki i običnom boru s hiperfosfatom i patent kalijem, treća na običnoj smreki s hiperfosfatom i nitromonkalom, a četvrti pokus na običnoj smreki i američkom borovcu s NPK gnojivima. Svi su pokusi kvadratnog oblika, sa 4 kombinacije i 4 repeticije različitih doza gnojiva. Ujesen 1968. god. Dr. N. Komlenović izvršio je prve istraživačke radove na svim pokusnim plohama i to: mjerenja visinskog prirasta kod svih vrsta uzeti su uzorci biljnog materijala (iglica) radi biogenog ispitivanja elemenata uzeti su uzorci tla tretiranih parcela radi ispitivanja kemijske reakcije tla i sadržaja elemenata u tlu. Prema izvješću Dr. N. Komlenovića ujesen 1968. god., rezultati su pokazali: - pojačan visinski prirast pojačanu koncentraciju biogenih elemenata u iglicama - porast reakcije tla. Odgovor na mnoga pitanja s pokusnih ploha nije konačan, jer su istraživanja prekinuta za vrijeme Domovinskog rata, ali prema tvrdnji Dr. N. Komlenovića, sa sigurnošću može se tvrditi daje utjecaj gnojidbe na rast i prirast kultura očit, i da se već kod malih doza postižu veoma dobri učinci i rezultati kod nekih vrsta četinjača. Slika 4. Intenzivna kultura običnoga bora posađena u Mcdku 1965. godine Nažalost, otišao je Dr. N. Komlenović, a Medačke kulture i pokusne plohe još su uvijek u minskim poljima i nisu dostupne za daljnja istraživanja. O pokusnim plohama i daljnjim istraživanjima mnogo će više reći nasljednici Dr. N. Komljenovića, koji će nastaviti tamo gdje je on stao, kada to bude moguće. 7. USPIJEVANJE INTENZIVNIH KULTURA ČETINJAČA za g. j . "Žitnik" (1998-2007) 7.1. Rast i prirast Podaci o rastu i prirastu i drvnoj zalihi kultura utvrđeni su u osnovi gospodarenja za G.J. "Žitnik" ( 19982007), te se uspijevanje kultura može ocijeniti drvnom zalihom u 30 godini. Da bi se dobio uvid u uspijevanje kultura, donosimo sljedeće tablične podatke. Iz tablice je vidljivo da se u razdoblju 1975-1998. god. obrasla povrišna povećala za 127,73 ha, zbog pre laska neobraslog proizvodnog zemljišta u obraslo proizvodno. Također je vidljivo da se drvna zaliha u 1998. godini povećala skoro dva puta u odnosu na drvnu zalihu iz 1988. godine. Drvna zaliha bez I. dobnog razreda iznosi 215 mVha. Poprečni prirast iznosi 10,33 mVha. Postotak prirasta za cijelu gospodarsku jedinicu iznosi 4,81 % |