DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 68     <-- 68 -->        PDF

M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Šumarski list br. 3 4. CXXV (2001 ). 1 85-196
Intenzivne kulture u Žitniku, iako su tretirane mineralnim
gnojivima, nisu postigle očekivane rezultate. To
se može pravdati lošim stanišnim prilikama vriština i
bujadnica, kao i visokim normalama za pojedine vrste
četinjača.


Objekt Medak, koji je nedostupan, trebao je dati od


govore o uspijevanju intenzivnih kultura upravo iz razloga
što su na tom području postavljene pokusne plohe
u svrhu znanstvenih istraživanja.


Objekt Medak još je uvijek miniran i nedostupan za
bilo kakva istraživanja, a radovi na njezi kultura kasne,
što će nepovoljno utjecati na daljni razvoj kultura.


7.2. Provedene mjere njege za proteklo razdoblje važnosti osnove gosp. za g.j. Žitnik
(1988-1998)


Vrsta radova
Jednostavna biološka reprodukcija:
Njega kultura


Popunjavanje
Proširena biološka reprodukcija:
Pošumljavanje
Priprema staništa


Izvršenje sječa prethodnog prihoda 1988-1997. godine
Tablica 6.
Prethodni Planirano - etat Izvršeno %
prihod ha m´ ha m3
444,29 8.766 -1767 20,2


Etat glavnog prihoda nije bio planiran.
Etat prethodnog prihoda realiziran je uglavnom
sječom sanitarnih stabala ili 20,2 %.


Tablica 5.
Propisano ha Izvršeno ha %
116,10 84,32 73
19,80 27,36 138
100 105,44 105


Prema zapisniku u navedenoj osnovi gospodarenja
razlozi neizvršenja su Domovinski rat i pomanjkanje
radne snage.


Svi neizvršeni radovi na jednostavnoj reprodukciji
šuma planirani su u revidiranoj osnovi gospodarenja
(1998-2007. godine).


8. BUDUĆE GOSPODARENJE
Način i oblik gospodarenja u ovoj gospodarskoj jedinici
za sve kulture je jednodobni po metodi razmjera
dobnih razreda, što je i opisano u posebnom poglavlju
osnove gospodarenja.


Za odredevanje cilja gospodarenja u ovoj gospodarskoj
jedinici potrebno je uvažiti činjenicu daje to područje
(areal) biljne zajednice hrasta kitnjaka i običnog
graba. Ustanovljeno je da ovdje dolazi do sekundarne
progresije (sukcesije) predmetne biljne zajednice, i to
na površinama koje su obrasle crnim i običnim borom.
Ta pojava određuje šumsko uzgojni cilj, koji se sastoji u
tome da se šumsko-uzgojnim mjerama pomogne prirodni
vegetacijski razvoj šume hrasta kitnjaka i običnoga
graba. Utvrđene su manje površine koje su potpuno prirodno
pomlađene hrastom kitnjakom. Na površinama
koje se prirodno pomlađuju treba uzgajati mješovite
sastojine hrasta kitnjaka i bora. Tu treba odrediti točno
vrijeme ophodnje zbog prirodne obnove borovih kultura
s hrastom kitnjakom.


U kulturama Žitnika u idućem razdoblju potrebno je
više pozornosti posvetiti njegovanju i proređivanju.


Preporučuju se kombinirane sječe, koje kao mjere u
sebi spajaju sve prednosti selektivne i shematske
metode sječa.


Kombinirane tehnike izvođenja sječa vrlo su pogodne
u mladim sastojinama, a posebno u kulturama
četinjača.


Kod takvih sječa potrebno je sjeći pojedine redove
stabala, zbog lakšeg izvlačenja i iznošenja drvnih sortimenata.


U susjednim redovima vršiti sanitarnu sječu.


Buduće gospodarenje u G.J. Žitnik zacrtano je u
odredbama osnove gosopdarenja, te je na šumarima da
realiziraju cilj i način gospodarenja, koji je dan po uređajnim
razredima, tj. glavnim vrstama drveća.


ZAKLJUČAK


Sve borove kulture u Lici (klasične i intenzivne) za- okruženju. To su područja u arealu biljne zajednice
sađene su na ličkom i krbavskom polju i njihovom hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco carpinetum