DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 69 <-- 69 --> PDF |
M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Šumarski list br. 3-4. CXXV (2001 ). 185-1 % Ht.) u kojem dominiraju degradacijski oblici vrištine i bujadnice (Genisto-callenetum), nastali u vrijeme Vojne krajine, kada su se šume krčile i pretvarale u poljoprivredno zemljište, (oranice, livade i pašnjake). Na takvim površinama do danas je posađeno preko 6 000 ha klasičnih kultura običnog i crnog bora razne provencijencije. Plantaže i intenzivne kulture četinjača na ličkom polju počele su se podizati u razdoblju od 1960. do 1968. god. U tom razdoblju zasađeno je u predjelima Medka i Žitnika 1217 ha. Nasadi su nazvani "Pilot projektima", koji zbog specifičnosti u budućnosti trebaju dati odgovor na opravdanost podizanja ovakvih nasada. ŠIZČ-e iz Jastrebarskog 1964. god. u predjelu Medak postavio je pokusne plohe, radi ispitivanja utjecaja mineralne gnojidbe na rast i prirast kultura četinjača. Godine 1968. Dr. N. Komlenović obavio je prve istražne radove na pokusnim plohama u Medku i utvrdio daje utjecaj gnojidbe na rast i prirast očit, i da se već kod malih doza gnojidbe kod nekih vrsta četinjača postižu dobri učinci i rezultati, što upućuje na mogućnost korekcije gnojidbe u budućim kulturama, ako se budu osnivale. Rezultati istraživanja na pokusnim plohama nisu konačni, jer su istražni radovi prekinuti 1990.god. zbog srbo-četničke agresije, a objekt Medak s pokusnim plohama je miniran i nedostupan za istraživanja i druge gospodarske radove. Danas su to kulture 35-40 godina starosti raznih vrsta četinjača, koje u datim stanišnim prilika različito uspijevaju. Komparacijom konkretne drvne zalihe u 30. godini, s predviđenom drvnom zalihom u elaboratu ili normali prirasno prihodnih tablica za g.j. Žitnik, utvrdili smo da nijedna vrsta četinjača nije postigla elaborirane tj. predviđene rezultate. Uspijevanje intenzivnih kultura četinjača za svaku vrstu ocijenili smo odnosom konkretne i normalne drvne zalihe. Za običnu smreku, prema osnovi gospodarenja, drvna zaliha u 30. godini iznosi 173 mVha, a elaborirana (normalna) drvna zaliha iznosi 291 mVha ili uspijevanje ob. smreke iznosi 59,50 %. Kod običnog bora konkretna drvna zaliha u 30. god. iznosi 241 mVha, a elaborirana (normalna) iznosi 410 mVha ili uspjeh običnog bora iznosi 58,78 %. Kod američkog borovca konkretna drvna zaliha u 30. god. iznosi 238 rrrVha, a elaborirana (normalna) iznosi 286 mVha ili uspjeh američkog borovca iznosi 85,00 %. Kod europskog ariša konkretna drvna zaliha u 30. god. iznosi 152 mVha, a elaborirana (normalna) iznosi 437 mVha ili uspjeh evropskog ariša iznosi 34,78 %. Ocjena uspjeha kultura u Žitniku je možda relativna, jer su normale kontinentalnog područja Hrvatske za staništa vrištine i bujadine ličkog polja previsoke i nerealne. Rezultati uspijevanja su vrlo važni za šumarstvo, jer kod podizanja budućih kultura ukazuju na pravilan odabir vrste i tehnologije podizanja. Kod osnivanja novih kultura četinjača potrebno je uvažiti čitav niz spoznaja i rezultata dosadašnjih istraživnaja, koja će poslužiti kod projektiranja i osnovanja ovakvih kultura, ako se budu podizale. Pravilnim gospodarenjem u ovim kulturama (predkulturama) cilj je stvoriti uvjete prirodne sukcesije autoktone biljne zajednice hrasta kitnjaka i običnog graba, (EGT: I - E 10) koja prirodno dolazi na ovim prostorima. Progresija je spora, ali se već primijećuje da se u ovim kulturama prirodno javljaju oaze hrasta kitnjaka i da se ritam odvija prirodnim procesom, pa mu treba pomoći. Za ove predkulture, iako nisu u 30 godina postigle elaborirane rezultate, može se zaključiti da imaju ogromno značenje ne samo u gospodarskom smislu, već i sa stajališta općekorisnih funkcija šuma. U podignutim kulturama rezultat neće izostati, ako se budu provodile odredbe gospodarenja, jer monokulture četinjača traže veliku njegu i zaštitu. Na kraju treba zaključiti da su intenzivne kulture u Medku i Žitniku "Pilot porjekti", čiji pokusi trebaju poslužiti nauci i praksi kako u buduće podizati kulture intenzivnog rasta na ovakvim staništima. LITERATURA: 1. Dokuš, A., Orlić, S. 1987.: Šumske kulture i plantaže, Šumarska enciklopedija 3: 362-372, Zagreb. 2. Gračan, J., Dokuš, A., Komlenović, N., 1972: Idejni projekt za podizanje intenzivnih kultura četinjača na području Š.G. "Lika" Gospić, Dokumentacija U.Š. 3. Hajdin, Ž., Dokuš, A., Orilić, S., 1972: Problem proširenja brzorastućih četinjača na području Hrvatske, Studija str. 133, dokumentacija Šumarski institut za četinjače Jastrebarsko. 4. Popović,B.,Haidin,Ž.,Dokaš,A., Potočić, Z., 1964: Dopunski elaborat za podizanje 2000 ha plantaža i intenzivnih kultura četinjača ubrzanog rasta u predjelima Medak i Žitnik Š.G. "Lika" Gospić, Dokumentacija U.Š. |