DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 79 <-- 79 --> PDF |
sastojine. U starijim sastojinama mjeri se manji broj stabala, a mladoj veći broj stabala. Kako bismo pojasnili to, navest ćemo jedan praktičan primjer. Na ucrtanim stajalištima pomoću Bitterlichovog zrcalnog relaskopa izmjerili smo sljedeće temeljnice: Načelo brze metode pomoću Bitterlichovog zrcalnog relaskopa zasniva se na činjenici, da se pomoću poznate temeljnice po hektaru, broja stabala i njihove temeljnice izmjerenog uzorka, putem razmjera Gxn N:n = G:g, Nh možemo izračunati broj stabala po hektaru. N - broj stabala na hektaru n - broj stabala na uzorku G -temeljnica na hektaru g -temeljnica na uzorku Male razlike mogu nastati zbog zaokruživanja broja stabala na cijeli broj. U našem slučaju ta razlika iznosi 0,04 mVha. U gospodarskoj jedinici "Kunjevci", u odsjeku 15c koji pripada jednodobnim šumama, uređajni razred hrasta lužnjaka 140 god., starosti 72 god., površine 9,14 ha izvršena je inventarizacija totalnom klupažom, 25 rrrVha, 28 mVha, 30 nr/ha, 21 nr/ha, 27 nr/ha, 23 nr/ha i 29 nr/ha. Aritmetička sredina izmjerenih temeljnica iznosi 26,14 mVha. Na istim stajalištima izmjerili smo promjere sljedećih stabala. Tablica 1. U našem primjeru to izgleda ovako : -Ü — Ovim koeficijentom odnosa temeljnice po hektaru i temeljnice izmjerenih stabala množi se broj izmjerenih stabala, i na taj način se dobiva broj stabala po hektaru. Kontrola da smo dobro obavili obračun broja stabala po hektaru je dobivena temeljnica, koja mora biti ista kao temeljnica dobivena Bitterlichovim zrcalnim relaskopom. Tablica 2. zatim polaganjem p. pruga i brzom metodom pomoću Biterlichovog zrcalnog relaskopa. Pokus je učinjen s namjerom da se vidi kolika su odstupanja kod inventarizacije putem p. pruga i brze metode, u odnosu na totalnu klupažu koja daje najtočnije rezultate. Dobiveni podaci nalaze se u sljedećim tablicama. |