DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 86 <-- 86 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI NOVE KNJIGE OSNOVNA ZNANJA O DANAŠNJEM SVIJETU (Države svijeta 2000) Jeste li znali da od ukupne površine Portugala (9,2 mil. ha) na gospodarske i degradirane šume otpada 3,3 mil. ha (35,9 %), od čega šume hrasta plutnjaka (Qiiercus suber) zauzimaju 22 %, pa je ta zemlja s ukupnom godišnjom proizvodnjom od 180.0001 ili 51 % svjetske proizvodnje, najveći proizvođač pluta na svijetu? Je li vam poznato da na golemom indijskom potkontinentu (316, 5 mil. ha) šume zauzimaju 72,8 mil. ha (23 % površine), dok Japan (37,7 mil. ha), iako prekriven sa 25,09 mil. ha šuma (66,4 % površine), zbog velikih potreba za drvetom više od četvrtine mora uvoziti, pretežito iz Rusije, Kanade i nekih zemalja jugoistočne Azije? I kad smo već kod ove daleke istočnoazijske zemlje, zacijelo vam nije poznato da upravo japanska potražnja za tropskim drvetom znatno pridonosi uništenju šuma ne malog broja zemalja azijskog kontinenta. A kako tek malo ili gotovo ništa znamo o šumarstvu npr. Hondurasa u Srednjoj Americi ili južnoameričke Gvajane, od kojih je, prvi (Honduras) neplaniranom i pojačanom sječom šuma zbog osvajanja novih obradivih površina sedamdesetih godina prošlog stoljeća izgubio više od 30 % svojih šuma, potrošivši praktički svu pričuvu kvalitetnog tropskog drveta, a druga (Gvajana), u kojoj su nakon podijeljene koncesije za iskorišćivanje 3,7 mil. ha šumskih bogatstava(1990) pokrenuti prosvjedi ekološki napredne međunarodne javnosti, koji su rezultirali uspjehom, pa je na jugu te zemlje sačuvana jedna od posljednjih potpuno netaknutih i biološki vrlo raznovrsnih tropskih "kišnih" šuma. A što tek možemo reći o šumi i šumarstvu država poput Varuatu, Solomonski otoci ili Papua Nova Gvineja, kada nam ih je, ruku na srce, problem pronaći i na zemljopisnoj karti svijeta? Opisi 193 država svijeta Sve to, što o šumarstvu, ali i o mnogo čemu drugom malo znamo, kao i o pojedinim zemljama, naći ćemo sa slovenskog originala u prevedenoj knjizi dr. se. Karela Nateka i Marijcte Natek, "DRŽAVE SVIJETA 2000", koja je u izdanju zagrebačke "Mozaik knjige" izišla krajem prošle godine. To je knjiga, kako ju je u predgovoru predstavila urednica Ivanka Borovac , koja predstavlja sliku današnjega svijeta na smjeni dvaju tisućljeća "sa svim svijetlim i tamnim dijelovima", knjiga koja nam jezgrovito i pregledno predstavlja naj važnije prirodne, kulturne, povijesne i ostale značajke, praktički svih danas postojećih i međunarodno priznatih država svijeta, a njih nije malo. Od nezavisnih i samostalnih država u knjizi je opisano njih 193, a od zavisnih i unutrašnjih područja još 75, bez Antarktike koja je posebno opisana. Specifičnost ove bogato ilustrirane knjige, obima 704 stranica izuzetno velikog (35x26,5 cm) formata je, da ona za razliku od sličnih joj geografskih priručnika i atlasa, pretežito odgovara na upit: Stoje tamo i zašto?, a manje Gdje se to nalazi? No, odgovor na ova i (druga) pitanja nije potpuno zanemaren, jer kako primjerice naći državicu Mijanmar u Aziji ili pak Svazi u Africi, zavisni španjolski teritorij Ceuta, ili pak britanski Montserrat na području Sjeverne i Srednje Amerike, a da nam nisu prikazane na nekoj karti. Upravo tako, svaka je država, pa i najmanje zavisno područje prikazano na preglednom zemljovidu, za ovu priliku isključivo namijenjenom utvrđivanju gdje se one nalaze na karti svijeta. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 87 <-- 87 --> PDF |
U predgovoru svoje knjige autori su napisali i ovo: Međusobno usporedivim i ponešto opsežnijim prikazima svih država i drugih cjelina pokušali smo razbiti neke ustaljene i počesto netočne predodžbe o udaljenim državama te ih prikazati kao domovinu tamošnjih prebivatelja u svoj njihovoj kulturnoj i prirodnoj ljepoti, ali i sa svim njihovim teškoćama. Pri njihovu smo opisivanju imali pred očima našu domovinu, koja u svjetskim razmjerima zauzima tek malen dio kopnene površine, svaki je njezin stanovnik tek tisućiti Zemljanin, a ipak je ona nešto posebno u svjetskom društvu nezavisnih država. Stoga smo nju i nekoliko njezinih susjeda predstavili podrobnije, namijenivši im malo više prostora, zbog blizine i svega što nam je zajedničko. To u cjelini vrijedi i za države Europe, kontinenta koji je od pamtivijeka najgušće naseljen, a dostignuća europske civilizacije i kulture postale su svjetskim mjerilima. Uz izuzetak Albanije, Andore, Belgije, Bjelorusije, Bugarske, Islanda, Lihtenštajna, Litve, Mađarske, Malte, Moldavije, Monaka, Nizozemske, San Marina, Ukrajine i Vatikana, u svih preostalih 27 država Europe predstavljeno je i šumarstvo. Bilo je za očekivati da ono u okviru poglavlja Gospodarstvo neće biti spomenuto za Lihtenštajn, San Marino, Vatikan i neke druge zemlje u kojima šume imaju malo ili nikakvo značenje u ekonomici zemlje, ali čudi da o toj grani narodnog gospodarstva nisu dani podaci za našeg sjevernog susjeda Mađarsku, u kojoj šume zauzimaju 1,5 mil. ha teritorija zemlje, ili pak za Bugarsku sa šumovitošću od 29, odnosno Albaniju sa 41 postotkom šumovitosti. To se dijelom odnosi i na Hrvatsku u čijem je predstavljanju na vidno povećanom broju stranica (9) šumarstvo opisano u svega 5 redaka! Prikazi najvećih svjetskih država poput USA, Rusije, Kine, Francuske, Njemačke, Velike Britanije i drugih opsežniji su od nekih manje značajnijih državica koje su predstavljene na samo jednoj stranici "ne zato što se o njima nema što reći, nego radi ujednačenosti i unaprijed određenoga opsega knjige ". Prirodnim i kulturnim znamenitostima značajan prostor U knjizi Države svijeta 2000, preglednosti radi, pojedine su zemlje predstavljene grupirane po kontinentima, abecednim redom te uvriježenim hrvatskim, a ne službenim imenima. Tako na primjer Veliko Vojvodstvo Luksenburg (Grand-Duché de Luxenbourg) predstavljeno je pod imenom Luksenburg, a Hsin-chia-po Kungho- kuo (službeno ime za Republiku Singapur) kao Singapur. Svaka je država predstavljena po jedinstvenim natuknicama (poglavljima, potpoglavljima), time daje, stoje već istaknuto, dužina opisa razmjerna veličini i/ili njenoj gospodarsko-političkoj moći. O svakoj su državi najprije izneseni osnovni podaci (državno uređenje, po vršina, broj i gustoća stanovnika, glavni grad, službeni jezik, novčana jedinica, bruto društveni proizvod...), potom prirodna obilježja (smještaj i reljef, podneblje, vode, tlo i vegetacija), stanovništvo, povijest, gospodarstvo i na kraju prirodne i kulturne znamenitosti. Iako se tako kratki i sažeti opisi tih vrijednosti ne mogu mjeriti s ponudom koju nude turističke agencije u svojim specijaliziranim vodičima, njima su, ističu autori, željeli potaknuti korisnika "da s prstom na zemljovidu ili možda čak zapravo krene na putovanje u najzavodljivije kutke svijeta nevjerojatno egzotičnih naziva ". Nakon opisa pojedinih država te zavisnih i vanjskih/ udaljenih teritorija, čiji opisi zauzimaju 97 % obima knjige, na preostalih 16 stranica dan je prikaz 68 važnijih međunarodnih organizacija, počevši od Organizacije ujedinjenih naroda (OUN) i njenih specijaliziranih agencija (FAO, IMF, UNESCO, WHO...) do Europske unije (EU) i drugih europskih (EFTA, OESS, CEFTA...) odnosno svjetskih organizacija (NATO, WTO, OECD...), toliko prisutnih u današnjoj društveno- političkoj zbilji. Kako ističu sastavljači knjige, glavninu podataka crpili su iz službenih publikacija međunarodnih organizacija, poznatih enciklopedija (tako su iz Engleske enciklopedije uzeti osnovni podaci o svakoj pojedinoj državi) te službenih izvora državnih statističkih ureda, koji, znamo to i sami, obično daju točan zbroj netočnih podataka. Svjesni ne samo toga, nego i činjenice da se neki podaci brzo mijenjaju, po njihovu je mišljenju "konkretan podatak ipak puno vredniji nego približno opisivanje riječima ". Konačno sva dodatna znanja koja bi nas zanimala, čitatelj može naći koristeći neki od izvora u preglednoj opsežnoj bibliografji (literaturi) ili podatke potražiti na stranicama Interneta, čije su adrese otisnute na samom kraju knjige. Knjiga Države svijeta 2000, kako sam to naveo na početku, bogato je ilustrirana originalnim fotografijama u boji te preglednim zemljovidima i grafikonima, koji predstavljaju značajnu dopunu čitkih i sažetih tekstova. Knjigu su sa slovenskog jezika preveli Vlado O p a č i ć, Vuk Tvrtko O p a č i ć, Vid Jakša O p a č i ć i Damir Bi ličić, a lektorirala mr. se. Nives Opačić. Stručni savjetnik za prikaz Hrvatske bio je prof. dr. sc. Dražen Nj egoč, a za zemlje Jugoistočne Europe prof, dr. sc. Dane P e j n o v i ć . Pripremu za tisak priredila je tvrtka MIŠ Zagreb, a tiskala Tiskarna Mladinske knjige Ljubljana. Alojzije Frković |