DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 95 <-- 95 --> PDF |
izotopa 14. Kod nekih vrsta (kao kesten i maslina) starija stabla imaju u pravilu unutrašnjost debla trulu, a zatim šuplju, što onemogućava utvrđivanje godova. Osobitu dugovječnost imaju stabla četinjača sušnih planinskih subtropskih područja. U planinama Nevade i Kalifornije je ustanovljeno 4900 godova na panju Pinus longaeva. Na White Mountains postoji populacija od oko 70 primjeraka Pinus aristata, čija je starost procjenjena na više od 4000. g. U Meksiku starost vazdazelene vrste Taxodium mucronatum procjenjena je preko 2000. g., a u intervalu od 1000 do 2000. g. nalaze se mnoge vrste čempresa, borovica i cedra. Starost četinjača na sjeveroistoku SAD: Sequoia, Sequoidendroh, Pseudotsuga, Pinus lambertina i Tsuga heterophil također prelaze 2000. g. U Italiji isto postoje vrste koje dozive veliku starost. Tako npr. postoji više primjeraka Pinus cembra starosti 700-800. g., jedan ariš na čijem je panju izbrojeno 2200 godova, te mnoga stabla crnike od 500. g., plutnjak od 700. g. i kesten s Etne od 3000. g. (?). Poznati su i "giganti s planine Sila", te stabla korzičkog crnog bora čija se starost procjenjuje na 350. g. Među vrste koje se definiraju kao vrlo dugovječne (preko 1000. g.) spadaju: listopadni hrastovi, planinski borovi, ariš, čempres, libanonski cedar i duglazija. U srednjovječna stabla spada bukva, koja po nekim autorima doživi 200-300. g., a po drugima 400-500. g. Kratkog životnog vijeka (do 150. g.) su: crna topola, NOVI DOKTORI ZNANOSTI TOMISLAV Dana 17. studenoga 2000. godine mr. se. Tomislav Sinković, dipl. ing., asistent u Zavodu za znanost o drvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu, obranio je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu disertaciju po naslovom Plošne deformacije kod statičkog savijanja normalnog i kompresijskog drva jele (Abies alba Mill.) Svoju disertaciju pristupnik je obranio pred povjerenstvom u sastavu izv. prof. dr. se. Andrija B o g ner, predsjednik, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Zvonimir Žagar, član, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i doc.dr. se. Slavko Govore in, član, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te time stekao pravo na akademski naziv doktora znanosti u polju šumarstva. Mentor rada bio je doc. dr. se. Slavko Go trepetljika, bijela vrba, breza, trešnja, joha, bijeli i crni grab i mnoge druge. Evidentirano je da većina drveća kratkoga životnog vijeka imaju veću mogućnost vegetativnog razmnožavanja. Dominantna stabla nemaju uglavnom sudbinu dugog života, jer u pravilu razvijaju u proporciji manji korjenov sustav zbog dovoljne vlažnosti površinskog dijela tla. Stabla na osami naprotiv razvijaju velik korjenov sustav i zbog toga su više otporna na nepogodnosti, što im omogućava duži život. Iz toga bi se moglo zaključiti da stabla parkova i vrtova imaju duži životni vijek od stabala koja rastu u šumi. Jasno je da na dugovječnost stabala utječu pedološki, klimatski i abiotski čimbenici, te nadmorska visina i položaj stabla. Pored toga od velikog su značenja i bolesti uzrokovane djelovanjem organizama biljnog i životinjskog podrijetla. Nadajmo se, kaže autor, da su nam Amerika i Kina već poslale sve zalihe parazita, te da se neće ponoviti slučajevi kao stoje bilo sa brijestom i kestenom, jer egzotični paraziti predstavljaju kontinuiranu opasnost. Bilo bi od velike koristi statistički obraditi starosti drveća i evidentirati vrste, debljine, uzroke uginuća i ostalo. To bi trebalo započeti što prije bar u državnim šumama i nacionalnim parkovima. Frane Grospić dipl. ing. SINKOVIĆ vorčin, a članovi povjerenstva za ocjenu disertacije bili su isti pred kojima je obranjena disertacija. Podaci iz životopisa Mr. se. Tomislav Sinković, dipl. ing. rođen je u Zagrebu 16. rujna 1960. godine. Osnovnu školu završio je u Zagrebu. Po završetku srednješkolskog obrazovanja u V. gimnaziji u Zagrebu, upisao je Šumarski fakultet u Zagrebu, Drvnotehnološki odsjek, gdje je diplomirao 1987. godine. Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu počeo je raditi u studenom 1987. godine kao znanstveni novak na predmetu Osnove tehnologije drva. U Znanstveno-nastavno zvanje asistenta za predmet Osnove tehnologije drva izabran je 1. studenog 1990. godine. Tijekom 1991., 1992. i 1994. godine aktivno je sudjelovao u Domovinskom ratu. Tijekom |