DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 102     <-- 102 -->        PDF

nama, ne ulazeći u detalje tehničkih i teoretskih pitanja,
koje prepušta drugim disciplinama.


Kapacitet važnijih pilanskih strojeva je poglavlje
u kome je dan način proračuna kapaciteta ponajprije
glavnih pilanskih strojeva, ali i onih strojeva koji se
najčešće koriste u našim pilanama, s naznakom analize
tehnoloških i organizacijskih elemenata, obogaćenih
priloženim tabličnim prikazima.


Proizvodni i tehnološki procesi u pilani prikazuju
proizvodne i tehnološke karte u pilanskoj proizvodnji
najčešće korištene u našim pilanama i primjerene našim
pilanski najznačajnijim vrstama drva. Priloženi
shematski prikazi tehnoloških tokova i tehnoloških karata
daju detaljan i zoran uvid u mnogim primjerima linija
obrade trupaca.


U poglavlju Transport i manipulacija u pilani autor
ukazuje na važnost transporta u pilanskoj proizvodnji,
kao dijelu koji mora održavati sklad i učinkovitost
rada, uz potrebnu brzinu, jednostavnost i sigurnost s
velikim stupnjem mehaniziranosti odnosno automatizacije
uz što manji utrošak energije.


Sortiranje piljenica daje prikaz osebujne faze pilanske
proizvodnje gdje se piljenice nakon proizvodnje
slože prema postavljenim kriterijima, ovisno o tome da
lije to odmah nakon proizvodnje piljenica ili nakon što
su piljenice podvrgnute procesu sušenja.


U prikazu Skladište piljenica autor opisuje dio pilanskog
postrojenja sa složajevima raznih pilanskih
proizvoda namijenjenih prirodnom sušenju, ali navodi
da se u širem smislu u ovaj prostor ubrajaju i komore za
umjetno sušenje piljenica, parionice, skladišta osušenih
piljenica, te prostor i uređaji za utovar i otpremu robe.


Spremište gotovih piljenica i njihova otprema je
poglavlje koje daje viđenje posebnog, natkritog prostora
koje služi za presortiravanje, slaganje i spremanje
piljenica s mogućnošću lakog pristupa sredstvima za
dopremu i otpremu.


Složenom i odgovornom poslu O projektiranju pilanskih
postrojenja autor daje pristup inženjeru drvne
tehnologije, koji će mu pomoći u izradi elaborata za izgradnju,
a koji je moguć uz pretpostavku poznavanja
konačnih rješenja tehnologije te svih pitanja izvodljivosti
organiziranja i izgradnje pilane.


Udžbenik završava abecednim Kazalom s pojmovima
korištenim u četrnaest poglavlja ovog udžbenika.


Kao što je pojava prvog dijela ovog udžbenika bila
od prvorazredng značaja za teoriju piljenja, te primjerno
prihvaćena od studenata Šumarskih fakulteta i stručnjaka
u praksi, tako će se pojavom ovog drugog dijela
s karakteristikama pilanskih postrojenja zaokružiti kod
nas prvi i jedinstveni rad uvaženog stručnjaka s područja
pilanske tehnologije drva. Posebnu vrijednost ovog
sveukupnog djela najviše će moći iskoristiti studenti
šumarskih fakulteta, ali i studenti odgovarajućih poslijediplomskih
studija. Stručnjaci iz prakse pilanske prerade
drva, ali i šumarski stručnjaci iz područja iskorištavanja
šuma naći će u ovom djelu mnoge odgovore
na svakodnevna stručna pitanja važna za pilansku preradu
drva, objašnjena logički i pregledno, od uvaženog
autoriteta čije je znanstveno i stručno djelo tijekom
njegovog radnog vijeka jamstvo ispravnosti i uspješnosti
odabranog riješenja i primjene.


Slavko Govorčin


MONTI E BOSCHI


(talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski okoliš)


Iz broja 1, siječanj-veljača 2001. izdvajamo osvrt
na sljedeće priloge:


Giuseppe Scarascia Mugnozza: Problemi i perspektive
šumskih istraživanja u Italiji


Početak nove godine uobičajeno je vrijeme da se
učini bilanca prošloga razdoblja i prijedlozi za budućnost.
U proteklom stoljeću, a posebice potkraj stoljeća,
interes i javno mišljenje za problematiku šumarstva i
okoliš koji nas okružuje je značajno porastao. Stalna
prisutnost problematike vezane za velike ekološke
promjene uzrokovane čimbenicima prirodnoga porijekla,
i onima koje je prouzrokovala aktivnost čovječanstva,
motivirali su tehničko-znanstvenu zajednicu šumarstva
da pronađe adekvatne odgovore i prijedloge.


Autor navodi primjer Švicarske, gdje je još u prošlom
stoljeću nakon mnogih devastiranja uzrokovanih
poplavama i erozijom terena (posebice u sjevernim
kantonima) osnovan "Institut za šumarska istraživanja
na federalnoj razini. Institut, danas smješten u Birmensdorfu,
imao je zadaću ispitati interakciju između
šumarstva i ekološke i socijalne funkcije šuma, između
šumarske hidrologije i zaštite terena te klime i produkcije
drveta. Nakon sto godina Institut iz Birmensdorfa
postao je "Federalni institut istraživanja šuma, snijega i
okoliša", poprimivši međunarodno značenje. Institut je
dao veliki doprinos proučavanju učinka vode na zaštitu
terena, proučavanju dendroekologije, atmosferskog zagađivanja,
alpske vegetacije i odnosa šume i društva.