DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 114     <-- 114 -->        PDF

dipl. ing. šum., pod naslovom "Leaf morphological variability
of the european black poplar (Populus nigra
L.) in natural populations in the Drava river basin in
Croatia". Rad se odnosi na istraživanja morfoloških
svojstava europske crne topole u slivu rijeke Drave u
Hrvatskoj.


Slika 2. Matičnjak klonova topola (rasadnik Tolna)


Prezentacije i sinteza izloženih radova pokazali su
da nema univerzalnog odgovora na pitanja očuvanja
genofonda crne topole, konzervacije ritskih šuma, kao
ni jedinstvenog rješenja pitanja strategije ponovnog
vraćanja ritskih šuma na područja s kojih su iščezle.
Sadašnje populacije crne topole u dolinama europskih
rijeka pokazuju veliku genetsku varijabilnost. Različite
metode ispitivanja genetske raznolikosti kao i mogućnost
introgresije gena putem američke crne topole
ili preko spontanog križanja s hibridnim topolama,
dale su različite rezultate. Prisutnost introgresije je
uglavnom mala, a u većini slučajeva zanemariva, kao
što je bio slučaj i u istraživanjima obavljenima u Hrvatskoj,
prezentiranim na skupu. Putem sjemena moguće
je obnoviti crnu topolu jedino na svježem aluvijalnom
nanosu koji nema sloj agresivnog prizemnog
rašća, i to samo pri idealnom vodostaju koji je na većini
istraživanih rijeka poremećen hidroregulacijskim
zahvatima. Migracija gena duž većine slivova rijeka
nije velika, jer se polen i sjeme često rasprostiru u različitim
smjerovima. U Španjolskoj je zabilježena velika
heterozigotnost populacija crne topole, stoje objašnjeno
pretpostavkom da to područje nije bilo zahvaćeno
glacijacijom tijekom posljednjeg ledenog doba. U
tom smjeru bilo bi zanimljivo istražiti i naše prirodne
populacije, koje bi u slučaju točnosti prethodne hipote


ze morale također pokazati veliku genetsku raznolikost.
Odgovor o broju potrebnih klonova, glede utvrđene
genetske raznolikosti u populacijama crne topole,
koji bi bio optimalan za obnovu i ponovno osvajanje
izgubljenih površina nije dobiven, uz napomenu da bi
svakako trebao biti što veći. Brojnost klonova bila bi
potrebna jer bi početne populacije u dobi fiziološke
zrelosti producirale sjeme za daljnju kolonizaciju pogodnih
prostora za rast crne topole i tako omogućile
brojne rekombinacije, stoje u skladu s načelom očuvanja
biološke raznolikosti. S druge strane velik broj klonova,
koji su međusobno možda vrlo srodni, s praktične
bi strane bio vrlo problematičan. Vjerojatno bi u
tom smjeru trebalo pronaći ravnotežu i pomiriti načelo
raznolikosti i uporabe u praksi.


Priređen je i terenski obilazak na području Šumskog
poduzeća Gemenc i Nacionalnog parka Dunav-
Drava. Tijekom terenskog dijela sudionici su razgledali
dva rasadnika u kojima su pokazani matičnjaci klonova
europske crne topole, euroameričkih klonova i
klonova vrbe. Prikazani su nam klonski arhiv i prirodne
sastojine crne topole na području Šumskog poduzeća
Gemenc, dijelom vožnjom brodom Dunavom, a
dijelom šetnjom šumom i vožnjomu šumskim vlakom.
Pokazana nam je i prva kultura crne topole podignuta
nakon čiste sječe hibridnih klonova topola u strogo zaštićenom
području uz stari tok Dunava.


Za vrijeme trajanja konferencije uspostavljeni su
kontakti, izmijenjena iskustva i dogovorena daljnja suradnja.
Domaćini su bili vrlo susretljivi, i u prijateljskoj
atmosferi pokazali su visoku profesionalnost i
stručnost. Posebice koristan i ohrabrujući bio je terenski
obilazak, koji je pokazao da smo mi u Hrvatskoj na
tragu europskih kretanja, te da eventualne zaostatke
možemo nadoknaditi u kratkom razdoblju. Stanje naših
poplavnih šuma još je relativno dobro, ali još uvijek
nemamo klonova crne topole za proizvodnju kvalitetnih
sadnica, kao ni riješeno pitanje prirodne obnove.
Sadašnje plantaže hibridnih klonova nakon čiste sječe
nemamo čime zamijeniti na područjima gdje je to zakonski
onemogućeno, npr. u parkovima prirode. Taj se
problem mora početi rješavati, jer će nam ga inače neadekvatno
rješavati drugi i time marginalizirati šumarsku
struku.


Dragomir Pfeifer, dipl. ing. šum
sumarija-darda@hrsume.hr




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 115     <-- 115 -->        PDF

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA


ZAPISNIK
9. sjednice Upravnog odbora HŠD-a
održane 4. travnja 2001. godine u Zagrebu


Nazočni: Branko Belčić, dipl. ing., mr. se. Vladimir
Bogati, Damir Delač, dipl. ing., Ivan Đukić, dipl. ing.,
prof. dr. sc. Mladen Figurić, Ivica Fliszar, dipl. ing., dr.
se. Joso Gračan, Ilija Gregorović, dipl. ing., Herbert
Krauthacker, dipl. ing., dr. se. Vice Ivančević, mr. se.
Željko Marman, prof. dr. se. Slavko Matić, Damir Matošević,
dipl. ing., Dujo Pavelić, dipl. ing., mr. se. Ivan
Pentek, prof. dr. sc. Branimir Prpić, Zvonko Rožić, dipl.
ing., Tomislav Starčević, dipl. ing., Mario Stipetić, dipl.
ing., dr. se. Vlado Topic, prof. dr. sc. Joso Vukelić, Slavko
Šarčević, dipl. ing., Valerija Vukelić, dipl. ing., Željko
Perković, dipl. ing., Hranislav Jakovac, dipl. ing. i
Vlatka Antonie.


Odsutni, ispričani: Zvonko Kranjc, dipl. ing. i Berislav
Vinaj, dipl. ing.


Nakon što je predsjednik HŠD-a prof. dr. Slavko
Matić pozdravio sve nazočne zahvalivši im na dolasku,
usvojen je ovaj


Dnevni red


1.
Prihvaćanje Zapisnika 8. sjednice U.O. HŠD-a.
2.
Obavijesti.
3.
Izvješće o radu i financijskom poslovanju HŠD-a za
2000. godinu.
a) Izvješće Povjerenstva za popis imovine.
b) Izvješće o radu i izvršenju financijskog plana od
1. 1. do 31. 12.2000.
c) Izvješće Nadzornog odbora.
d) Rasprava po izvješćima i zaključci.
4.
Šumarski list i ostale publikacije.
5.
Dani hrvatskoga šumarstva.
6.
Hrvatski šumarski dom - uređenje i održavanje te
odnos s korisnicima prostora.
7. Razno.
Ad 1) Zapisnik 8. sjednice Upravnog odbora prihvaćen
je jednoglasno bez primjedbi.
Ad 2) Tajnik HŠD-a H. Jakovac izvješćuje o značajnim
događanjima i aktivnostima HŠD-a od prošle
do današnje sjednice U.O.
U HŠD-u je 25. siječnja održan Okrugli stol na temu
"Žirenje, pašarenje i brst u prirodnim šumskim
ekosustavima". O ovom interdisciplinarnom skupu detaljno
smo izvijestili u Šumarskom listu br. 1-2/2001.
U NN br. 18 od 7. ožujka obavljen je popis članova
Savjeta za prostorno uređenje Hrvatske. Među čla


novima je i predstavnica šumarstva mr. se. Jadranka
Rosa "Hrvatske šume", p.o. Zagreb - Služba za
ekologiju, što članovi U.O. pozdravljaju.
Ovih dana HŠD i ostale nevladine udruge obavijestilo
je Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog
uređenja da s Interneta ispisu nacrt Prijedloga zakona
o zaštiti prirode i dostave svoje primjedbe. Osim
kratkog roka za primjedbe (dopis je napisan 14. veljače,
dostavljen 28. veljače, a rok za primjedbe bio
je 10. ožujka) i pitanja imaju li sve NVO mogućnost
pristupa Internetu, tekst sadrži niz nelogičnosti, netočnih
i nepotrebnih objašnjenja te inkopatibilnosti
s drugim zakonima, ili pak zadiranja u postavke
koje bi ti zakoni trebali rješavati, npr. Zakon o šumama.
HŠD i "Hrvatske šume" su svaki pojedinačno,
ali dopunjujući se, dali primjedbe na ovaj nacrt
i to u traženom vremenu, kako bi ako bude dobre
volje, ti prijedlozi bili prihvaćeni.
U posrednim putem dostavljenom pretisku Rješenja
Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u kojemu je
odnosni ministar mr. sc. B. Pankretić imenovao Povjerenstvo
za izradu nacrta, Prijedloga Zakona o šumama,
među institucijama uključenima u izradu
toga nacrta ne nalazimo najstariju i stručno najširu
instituciju, Hrvatsko šumarsko društvo. Naši članovi
se nalaze u tom Povjerenstvu, ali kao prestavnici
drugih institucija. Postavlja se pitanje treba li na
ovo Rješenje reagirati. Nakon rasprave, zaključeno
je jednoglasno da se uputi apel ministru Pankretiću,
u uvjerenju daje ovaj propust načinjen nenamjerno
i da se ova pogreška može ispraviti.
Ovih dana očekuju se neke formalne promjene u
Zakonu o šumama, koje bi osigurale normalan rad
šumarstva u prijelaznom razdoblju - iz "Hrvatskih
šuma" kao javnog poduzeća u trgovačko društvo.
HŠD očekuje da će to biti zaista samo formalne promjene,
jer za stvarne i u kojoj mjeri potrebne promjene
ZOŠ-a nadamo se da ćemo imati prilike i za
prijedloge i za stručnu raspravu.
U završnoj fazi je izrada Strategije razvoja RH, za ko


ju je i šumarska struka dala svoje prijedloge te sa zanimanjem
očekuje stoje od tih prijedloga prihvaćeno
i da li smo "bliže centru ili i dalje na marginama".
Ovoga se mjeseca nakon nekoliko održanih Okruglih
stolova (Varaždin, Koprivnica, Virovitica, Re-
paš) i sljedeća tri očekuje osnivanje "Dravske lige",