DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 122     <-- 122 -->        PDF

Nakon ovih pozdrava dr. Topić je prema dnevnom
redu, pozvao predsjednika HŠD-a prof. Matica da podnese
izvješće.


Ad la) Godina je brzo proletjela. Kao da smo jučer
donijeli zaključke na 104. redovitoj skupštini HŠD-a.
Upravo ti zaključci Skupštine održane pod pokroviteljstvom
i uz nazočnost predsjednika Hrvatskog sabora
gosp. Zlatka Tomčića, doneseni poslije tematske rasprave
"Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće", bili su temeljem
odluci Vlade RH o restruktuiranju "Hrvatskih
šuma" iz javnog poduzeća u trgovačko društvo. Drago
nam stoje naš stav prihvaćen, pa Vlada zaključuje:


"Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva
i U.O. "Hrvatskih šuma" da izvrše restruktuiranje
"Hrvatskih šuma" prema sljedećim odrednicama: jedinstveno
poduzeće za šume s organizacijskom i financijskom
odgovornošću, proširenom i na najniže organizacijske
jedinice (šumarije).


Privatizacija djelatnosti koje nemaju izravan utjecaj
na gospodarenje šumama".


Pozdravljamo ovu odluku, ali slažemo se da bi proces
trebao teći brže. Opća apatija koja vlada, iako nema
posebnih razloga, nadamo se da je prolazna. Svakako
da šumarijama treba dati mjesto koje im pripada, jer se
tamo odvija najznačajniji posao i stvara dohodak i najviše
ulaže u šumu. Zašto stalno tjeramo politiku smanjenja
broja ljudi u šumarstvu, a svi se zaklinjemo u taj
hrvatski narod. Upravljamo sa 43,5 % Hrvatske, i ako
tu ne može raditi 20-tak tisuća ljudi, svi bi mi mogli
podnijeti ostavke. Druga je stvar da li su svi na pravim
mjestima, ali svakako trebali bi svi više raditi i imati
šire područje rada, ne spavati na furniru dok nam drugi
uzimaju poslove koji nama pripadaju. Sada je vrijeme
autocesta - tko se od nas natjecao za njihovo ozelenjavanje,
a tu su velika sredstva u pitanju. Možemo biti
jeftiniji od svih ostalih. Imamo primjer dobroga rada
"Hortikulture" pri UŠ Zagreb. Problem je dakle u našim
mozgovima - moramo početi drukčije razmišljati,
a na odgovornima je da pripreme strategiju razvoja šumarstva.
Direkcija je HS, kod osnivanja je i zamišljena
tako da tamo sjedi pedesetak najpametnijih ljudi - stratega
razvoja.


Između ove dvije skupštine, 23. i 24. studenog
2000. obilježili smo pod visokim pokroviteljstvom
predsjednika RH gosp. Stjepana Mesića 235. obljetnicu
šumarije Krasno i 110. obljetnicu rođenja prof. dr.
Josipa Balena. O ovom Savjetovanju detaljno je pisano
u Šumarskom listu 11-12/2000. god. Drago nam je bilo
daje predsjednik RH bio pokrovitelj ove manifestacije,
no nažalost, kasnije izjave ne govore da je uočio ovih
235 godina, jer kod obilaska Velebita, dakle baš toga
područja, šumarstvo nije ni spomenuo, nego je drugima
odao priznanja za njegovo očuvanje. Mi ne tražimo
zasluge, ali tražimo pravi odnos prema šumarstvu, jer


oni koji su jučer došli raditi nisu mogli nešto očuvati,
nego samo oduzeti to od pravih čuvara. Samo se u šumariji
Krasno drvna zaliha u zadnjih 100 godina povećala
za 150 mVha. To je zasluga dobrog gospodarenja
na osnovi načela šumarske znanosti i struke, a ne nekakvih
zelenih.


U siječnju 2001. održali smo okrugli stol na temu
"Žirenje, pašarenje i brst u prirodnim šumskim ekosustavima".
"Hrvatske šume" imaju velike probleme na
terenu sa žirenjem, pašarenjem - kozama. Razgovarali
smo dosta o tome i donijeli zaključke i to ne samo mi
šumari. To je bio multidisciplinarni skup, no izgleda
struka danas ne znači mnogo, bitnija je politička pripadnost.
To nije samo slučaj u šumarstvu, nego opće
načelo, stoga su nezadovoljne i sve inženjerske udruge,
jer su mišljenja da te struke osiguravaju razvoj i mogu
potaći veće zapošljavanje. To je pitanje i pravne države,
a naša to još nije. Šumarstvo je kao struka nastalo
paralelno sa stvarenjem pravne države, i ono ne može
funkcionirati bez pravne države, jer je temeljeno na zakonu
i propisima. Naravno i mi nismo imuni u takvom
okruženju ako drugo oko nas ne štima. Na posljednje
četiri skupštine uporno ukazujemo na moralni lik šumara.
Za dobro živjeti treba više raditi da bi se približili,
recimo, austrijskim šumarima.


Sa "Zelenom akcijom" HŠD je održao okrugli stol
na temu "Medvednica i izgradnja skijaškoga centra".
Tu su šumari dobro objasnili stavove zbog kojih se protive
ovoj izgradnji, a imali su podršku ostalih struka.


U svibnju o. g. održana je u HŠD-u javna raspava
"Kako Hrvatske šume gospodare Medvednicom", gdje
su šumarski stručnjaci iz UŠ Zagreb predočili svoj rad
na Mevednici i odgovarali na pitanja zainteresiranih
kako se gospodari tim šumama, a sve s ciljem da se otklone
nesporazumi s javnošću.


Već u veljači počele su pripreme za organizaciju
Dana hrvatskoga šumarstva. Ekipa "Hrvatskih šuma" i
HŠD-a nakon više sastanaka i rada ako organizacije,
očekuje uspješnu provedbu manifestacije. Predsjednik
HŠD-a zahvalio je direktoru "Hrvatskih šuma" ing. Ledinskom
što je osigurao da ova manifestacija zadrži
kontinuitet, kako je to prije nekoliko godina zacrtano.
Ovaj tjedan odiše šumom i šumarstvom i u medijima, a
to je jedini put kako ići naprijed - približiti struku i nešumarima.
Na nama je da budemo glasniji, pa će zasluge
i nama nadamo se stići. Moramo se boriti za istinu,
jer šumarstvo je nastalo iz straha da će šume nestati, pa
su u sve naše pore djelatnosti ugrađeni elementi zaštite
šuma. Ipak, ne takve zaštite koju svijet i veći dio Europe
propagira, jer naše su šume očuvane, dok su oni
svoje uništili, pa ih moraju drukčije štititi. Mi provodimo
nama potrebnu zaštitu i jedini smo kvalificirani da
to činimo, i to pažljivo gospodareći njima, a ne prepuštajući
ih neradu.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 123     <-- 123 -->        PDF

U nadi da svi znamo probleme i da smo shvatili da
jedino radom možemo učiniti više, predsjednik HŠD-a
je još jednom sve pozdravio i zahvalio na pozornosti.


Ad lb) Predsjednik HŠD-a prof. Matić naveo je
glavne aktivnosti HŠD-a. Ostale aktivnosti o kojima
smo redovito izvještavali u Sumarskome listu, možemo
kratko spomenuti.


Aktivno smo sudjelovali u radu skupština Hrvatskoga
inženjerskog saveza (HIS) na kojima su provedene
dvije tematske rasprave, jedna na temu uloge inženjerskih
struka, koje su prema mišeljenju svih članica
HIS-a u današnje vrijeme potcijenjene. Potrebno se izboriti
za njihov odgovarajući status, jer su one nositelji
proizvodnje i razvoja. Tema druge skupštine HIS-a bilo
je pitanje tiskanja znanstveno-stručnih časopisa koje
izdaju članice HIS-a. Naime, lošim stanjem u dijelu
privrede, zatvaranjem pojedinih tvornica i pogona, neki
su časopisi izgubili financijsku potporu, pa je njihov
opstanak doveden u pitanje. Njihova važnost, kvaliteta i
tradicija zaslužuju veću pozornost znanstveno-stručnih
institucija. Zadužena delegacija članica HIS-a izborila
se u Ministarstvu znanosti i tehnologije za nešto veću
financijsku potporu znanstveno-stručnim časopisima.


Ekipa HŠD-a i ove je godine sudjelovala na 33. Europskom
biatlonskom natjecanju, koje je uz učešće šumara
iz 18 europskih zemalja održano u veljači ove godine
u Estoniji.


Nakon upućenih prijedloga i primjedbi Ministarstvu
zaštite okoliša i prostornog uređenja na Prijedlog nacrta
Zakona o zaštiti prirode, sudjelovali smo u raspravi
koju je na tu temu organiziralo odnosno Ministarstvo.


Zajedno s ograncima Delnice i Buzet u travnju smo
bili gosti Šumarskoga nadzorništva (inspektorata) iz
Trsta. Uz jednodnevnu stručnu ekskurziju dogovorena
je daljnja suradnja.


O ostalim aktivnostima možemo saznati iz redovitih
izvješća sa sjednica U.O. HŠD-a raspravljanih posebno
ili pod točkom obavijesti.


Što se tiče financijskog poslovanja, iz priloga vidimo
da je indeks planirano - ostvareno 98,37, a isti je
glede prihoda i troškova. Ako analiziramo pojedine
stavke prihoda, vidimo daje prihod od prodaje i pretplate
Šumarskog lista ostvaren s indeksom 143,55, što
je posljedica naplate duga iz prethodne godine. Prihodi
od dotacija Ministarstva znanosti za tiskanje Šum. lista
ostvareni su s indeksom sod 185,71, stoje zasluga našeg
zahtjeva na Skupštini HIS-a gdje se raspravljalo o
dotacijama za znanstveno-stručne časopise, a nakon
objašnjenja da Šum. list iako najstariji, dobiva manje
od nekih drugih. Da lije to poravnanje samo jednokratno
ili će vrijediti za budućnost, vidjet ćemo. Prihodi od
zakupa poslovnoga prostora ostvareni su s indeksom
od 85,23, stoje dobro ako uzmemo u obzir da su u siječnju
i veljači naplaćena dugovanja iz prošle godine.


Naravno, dužnici Fakultet kemijskog inženjerstva i
tehnologije, a dejlomično i Institut za međunarodne
odnose nisu ni ušli u plan, jer nismo bili sigurni u njihov
drukčiji odnos kao dužnika u ovoj godini. U troškovima
su indeksi u većim stavkama oko 100 a neke
su manje stavke daleko ispod planiranih. Može se reći
da smo bili štedljivi tamo gdje je to bilo moguće. Analizom
prihoda i troškova po mjestima troška navodimo
daje iz već spomenutih razloga prihod Šumarskog lista
ove godine nešto veći od planiranog, pa je trebalo
manje sredstava za namirenje troškova (49.477,59 kn)
nego proteklih godina.


Veće troškovne stavke - za reprezentciju i ekskurzije
odnose se uglavnom na troškove prijema kolega iz
ostalih ogranaka ili iz inozemstva i na troškove ekskurzija
ogranaka po Hrvatskoj i u inozemstvu.


Od većih stavki koje je potrebno obrazložiti posebno,
to je stavka usluga održavanja. Prema odlukama


U.O. protekle je godine za uređenja i održavanje zgrade
Hrvatski šumarski dom utrošeno za:
hidroizolacija dijela podrumskog
prostora 190.954,74 kn


-
zidarske građevinske radove te odvoz
materijala, čišćenje dvorišta prostora 41.083,00 kn
-
bojanje zidova 3.259,63 kn
-
stolarske radove 41.800,00 kn
-
nabavku ker. pločica, ljepila i
ostalog materijala 91.362,94 kn
vodolimarske radove 7.445,00 kn
krovopokrivačke radove 3.670,00 kn
-
nadzor nad radovima 10.200,00 kn
Ukupno: 420.311,92 kn
Ostatak do 455.720,65 kn utrošenih za održavanje,
sastoji se od puno manjih računa različitih izvođača
radova i usluga.


Sa zadovoljstvom zaključujemo da su radovi na
uređenju tzv "Šumarskog kluba" pri kraju, pa slijedi
opremanje.


Aktivnost HŠD-a ne ovisi samo o središnjici, nego i


o aktivnostima naših 19 ogranaka na terenu. Naša je
zadaća da ih potičemo i pripomognemo u radu, te da
obavljamo one zajedničke poslove koje nam zadaje
ovaj oblik organiziranja i Statut. S radom većine njih
možemo i mi i Vi biti zadovljni. Pozivamo kolege da u
Sumarskome listu prikažu svoj rad i aktivnosti, jer će
to biti prilika da sami razmisle i utvrde zadovoljstvo ili
nezadovoljstvo svojim radom, a i poticaj drugima za
bolji rad.
Naše aktivnosti krajem godine ili početkom nove
usmjeravamo Programom rada. On je obiman i ambiciozan.
Nastojimo ga ostvariti, pa iako naše želje i trud
ne prepoznaju svi, najčešće javnost, treba se i dalje truditi.
Ako sa devetnaest strana, i ove središnje dvadesete
zajedno još malo jače upremo, vjerujte uspjet ćemo.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 124     <-- 124 -->        PDF

Ad Id) Prof. dr. sc. Branimir Prpić izvjestio je o


124. godištu Šumarskoga lista (2000).
Šumarski list je u 124. godištu tijekom 2000. godine
tiskan na 752 stranice. Objavljeno je 11 izvornih
znanstvenih radova, 2 prethodna priopćenja, 14 preglednih
i 9 stručnih radova.
Iz područja Šumski ekosustavi objavljeno je 10 radova,
ponajviše iz oplemenjivanja šumskoga drveća, iz
područja Uzgajanja šuma 7, iz Lovstva 2, Iskorišćivanja
šuma 2, iz Zaštite šuma 4, Izmjere šuma 1, Uređivanja
šuma 3 i Šumarske politike 7. Radovi su recenzirani
i u dogovoru s autorima prilagođeni mišljenjima
recenzenata. Posao prilagodbe obavio je urednik.
U vrlo zanimljivoj rubrici Izazovi i suprotstavljanja
tiskano je 13 napisa. Pisalo se o odnosu šumarstva i zaštite
prirode, o Programu razvoja Republike Hrvatske u
odnosu na šumarstvo, o značaju šume u konceptu "održivog"
gospodarenja vodama, o budućnosti šumarstva
Hrvatske, o Parku prirode "Kopački rit" te o nekim
pojmovima iz Pravilnika o uređivanju šuma. Razvidni
su brojni problemi koji nisu riješeni u odnosima između
šumarstva i drugih područja djelatnosti s kojima
djelujemo u zajedničkom prostoru.


Objavljeno je 115 napisa u rubrikama Aktualno,
Obljetnice, Knjige i časopisi, Iz lovstva, Znanstveni i
stručni skupovi, Priznanja šumarskim znanstvenicima,
Međunarodna suradnja, Zaštita prirode, Iz Hrvatskoga
šumarskog društva, Riječ glavnog urednika i In memoriam.


Svaki broj je na zadnjoj stranici korica sadržavao
ilustriranu informaciju o štetnoj šumskoj entomofauni.


124. godište Šumarskoga lista sadrži sveukupno
164 napisa, uz sudjelovanje 78 autora i 22 koautora.
Znanstveni radovi a Šumarskome listu redovito su
praćeni u referalnim časopisima Cab abstracts i dr.


Zapisnik sastavio, tajnik HŠD-a


Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum.


Dobra je vijest daje Ministarstvo znanosti i tehnologije
nešto povećalo dotaciju našem časopisu.
U 125. godištu časopisa izašli su dvobroji 1-2 i 3-4,
a 5-6 je u tisku.


Ad Id) Dr. Juraj Medvedović izvijestio je o radu
kluba izumitelja pri HŠD-u. Članovi kluba koji se bave
izumiteljstvom radili su na razradi ideja od kojih su
neke i ostvarene u obliku tipova ili protutipova, izloženih
na domaćim i međunarodnim izložbama. Izumi su
nagrađeni s jadnim srebrnim i tri zlatna odličja. U ime
kluba izumitelja zahvalio je na pomoći u ostvarenju
ideja uz čestitke šumarima - izumiteljima.


Ad 2) Kako su svi delegati putem ogranaka dobili
pisana izvješća o financijskom poslovanju za 2000.
god., zaključeno je da ih ne treba posebno čitati. Financijska
izvješća donosimo u Zapisniku 9. sjednice U.O.
HŠD-a, pa ih ovdje nećemo ponavljati.


Ad 3) Izvješća o radu HŠD-a i o financijskom poslovanju
za 2000. godinu jednoglasno su prihvaćena.
Ad 4) Dopuna programa rada i financijskog plana
za 2001. god. nije bilo.
Ad 5) Pod ovom točkom dnevnog reda nije bilo
rasprave.


Ad 6) Prikaz rada drugog dijela 105. redovite skupštine
HŠD-a - tematske rasprave, na temu "Šuma +
voda + zrak = opstanak" u prilogu je ovog zapisnika, a
u Šumarskom listu 5-6/2001., uvrstili smo ga u rubriku
Dani hrvatskoga šumarstva (pod srijeda), gdje je predstavljena
i znanstvena monografija "Obična jela (Abies
alba Mill.) u Hrvatskoj" (detaljnije u rubrici "Knjige i
časopisi).


Predsjednik HŠD-a
Prof. dr. sc. Slavko Matić, v.r.


Ovjerovitelji zapisnika:
Mr. sc. Josip Dundović, v.r.
Ratko Matošević, dipl. ing. šum., v.r.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 125     <-- 125 -->        PDF

IN MEMORIAM


DAVORIN KAČERA, dipl. ing. šum. (1961 - 2000)


Za vrijeme obavljanja radnih
obveza, nesretnim slučajem, 4. srpnja
2000. godine zauvijek nas je napustio
naš dragi i poštovani Davorin
K a č e r a, dipl. ing. šum.


Davorin je rođen 25. studenog
1961. godine, od oca Vaclava i majke
Vjere. Nakon osnovnog i srednjoškolskog
obrazovanja, upisuje
se na Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu šk. god. 1980/1981.


Diplomirao je iz područja ekologije
šuma 5. travnja 1987. godine,
napisavši i obranivši diplomski rad
pod naslovom: "Utjecaj deponija
fosfatnog gipsa u Kutini na šumske
ekosustave". Nakon odrađenog pripravničkog
staža 20. ožujka 1989.
godine polaže stručni ispit u Šumskom
Gospodarstvu "Josip Kozarac"
- Nova Gradiška, RZ Zajedničke
Službe, a 1. lipnja 1989. godine
zapošljava u D.I. Trokut - Novska.


U Šumariju Jasenovac dolazi 5.
lipnja 1995. godine na radno mjesto
revirnika u G.j."Grede - Kamare".
Davorin je bio skroman i marljiv, te
je s lakoćom rješavao sve probleme


uz nezaobilaznu uzrečicu: "Nema
problema - riješit ćemo to".


Jutarnji, užurbani odlazak na teren
u G.j. "Grede - Kamare", 4.
srpnja 2000. godine, bio je i naš posljednji
susret sa Davorinom.


Nismo znali da nas je to jutro
posljednji put pozdravio.


Ostalo je bolno sjećanje na našeg,
zauvijek nasmiješenog Davorina,
na kolegu i prijatelja, na čovjeka
kojega ćemo se uvijek sjećati.


Davorin Kačera, dipl. ing. šum.
pokopan je u Kutini, 6. srpnja 2000.
godine i ispraćen na vječni počinak
u krugu obitelji, svojih prijatelja i
kolega, koji će se uvijek sjećati nasmijanog
i vedrog Davorina.


Djelatnici šumarije Jasenovac




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 126     <-- 126 -->        PDF

UPUTE AUTORIMA


Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja
šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode,
lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja,
savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz
domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje
iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje
šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se
odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i
crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva,
te radove Hrvatskoga šumarskog društva.


Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju
zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i
sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni
članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak)
na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih
razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke
razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba
biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom
na papiru formata A4.


Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg:


- Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi
članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2
stranice napisane s proredom na papiru formata A4.
- U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati
ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što
omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene
spoznaje iz određenog područja šumarske struke i
prakse.
- Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih
stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice,
crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom
na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima
Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove
nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost
opravdavaju.
- Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati
sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi
o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote)
navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan.
Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom,
metodološkim napomenama, raspravom,
rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika
i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom
jeziku.


- Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom,
dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom
arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice
gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju
se malim slovima i navode se odmah iza tablica.
- Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih
veličina, dok manje poznate fizikalne veličine
treba posebno objasniti u jednadžbama i si.
- Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu
razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima
kako slijede.
- Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno
od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora
i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu
biti u omjeru 2:1.
- Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i
brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake
fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne
i kontrastne.
- Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost
članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima.
- Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu
na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo:
1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski
fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
2. Prpić, B., Komlenović, N., Seletković,
Z. 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski
list 5-6, str. 195-215.
- Pored punog imena i prezimena autora treba
navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr.,
mr., dipl. ing....).
- Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s
pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom
računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni
rukopis predati na disketi 3.5".
- Potpuno završene i kompletne članke (disketu,
tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva.
Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani
jezik.
- Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg
područja na mišljenje u zemlji, a za
znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu.
-Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih
članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa.
Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne
može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se
može naručiti 20 separata.


- Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz
rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa,
JMBG, adresu i općinu stanovanja.
Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA
Zagreb, Trg Mažuranića 11
Telefon: 48 28 477, 48 28 359
Telefax: 48 28 477
E-mail: hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.tel.hr
WEB stranica: www.hrsume.hr/sumlist