DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list hr. 5-6, CXXV (2001), 243-248 UDK 630* 232.3 (001) PELETIZACIJA SJEMENA ŠUMSKIH DRVENASTIH VRSTA I NJEN UTJECAJ NA KLIJAVOST I RAST KLIJANACA COATING OF SEEDS OF FOREST WOODY SPECIES AND ITS IMPACT ON THE GERMINATION AND GROWTH OF SEEDLINGS Ljubica ŠMELKOVA* SAŽETAK: U članku se stručno objašnjava peletizacij a kao jedna od značajnih alternativa predsjetvene pripreme sjemena šumskog drveća. Vrednuju se do sada postignuti rezultati o njenom utjecaju na klijavost sjemena i dalji rast sadnica. Ukazuje se na potrebu izbora kvalitetne obložne smjese. Iznose se rezultati pokusa u Slovačkoj od 1985. godine koje je autorica dobila. Najnoviji rezultati pokazuju da je za peletizaciju sjemena smreke obične, bora običnog, bora krivulja i bijele johe najbolja obložna smjesa od bukove piljevine, dodataka fungicida i insekticida, a kao vezivo se koristi organsko ljepilo. Sjeme obloženo ovom smjesom imalo je u prosjeku jednaku klijavost kao i neobloženo sjeme, ali su zato sadnice bile vitalnije, imale su u prosjeku za 10 % veću visinu i promjer. Izuzetno pozitivno pokazala se peletizacija kod sadnica johe. U daljnje prednosti peletizacije spada ujednačenost dimenzija sitnog sjemena i pojednostavljenje sjetve. Kao optimalna metoda sjetve pokazalo se Ijepljenje sjemena na vodotopivepapirnate trake s razmacima 4 do 5 cm. Ključne riječi: peletizacija sjemena, metoda sjetve, klijavost, rast i dimenzije klijanaca (sadnica). 1. PROBLEMATIKA Problem matter Suvremene promjene ekoloških i ekonomskih uvjema radni postupci uzgoja sadnica razvili su se do te ta postavljaju nove zahtjeve i u područjima osnivanja mjere da se pozornost usmjerava na pojedinačno sješuma i uzgoja sadnog materijala. me, a cilj je da se iz svakog uzgoji kvalitetna sadnica. Za osiguranje dovoljne količine kvalitetnog sadnog Obzirom da se potrebe za dobivanje genetski visokomaterijala potrebno je raspolagati s dovoljnom količikvalitetnog sjemena neprestano povećavaju, osnovni nom genetski i tehnički vrijednog sjemena pojedinih zadaci su iskorištenje i povećanje klijavosti sjemena, drvenastih vrsta u okviru uzgojnog područja. U praksi odnosno uzgoj većeg broja sadnica iz svakog kilogratreba u maksimalnoj mjeri iskoristiti svu raspoloživu ma sjemena. Do sada to kod crnogoričnih drvenastih količinu sjemena i stvoriti uvjete za primjenu progrevrsta uobičajnom rasadničarskom proizvodnjom uspisivnih metoda uzgoja klijanaca i sadnica. Stoga u prvi jeva sa samo 16 % (Simančik , 1983). plan dolazi povećanje iskoristivosti sjemena, mehaniJedan od načina koji omogućuje stimulaciju klijavozacija rada i kompletna ekonomizacija svih procesa u sti sjemena i rast klijanaca, a ujedno ispunjava i zahtjerasadničarskoj proizvodnji. U pojedinim tehnologija-ve mehanizacije rasadničarske proizvodnje, je priprema sjemena peletizacijom. U članku dajemo stručnu infor maciju o načelima peletizacije i navodimo konkretne rezultate koji se od nje mogu očekivati prema dosada šnjim istraživanjima i iskustvima u Republici Slovačkoj Dr. se. Ljubica Šmelkova, Šumarski fakultet Tehničkog Univerzi (u istraživačkom projektu VEGA 1/7056/20). teta u Zvolenu, Slovačka |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Lj. Smelkova: PELETIZACIJA SJEMENA ŠUMSKIH DRVENASTIH VRSTA I NJEN UTJECAJ NA KI.IJAVOST . Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), 243-248 2. NAČELA PELETIZACIJE I NJENI POTENCIJALNI UČINCI Coating principles and their potential impacts Pod peletizacijom se općenito podrazumijeva oblaganje sjemena u specijalni omot koji može imati različit sastav. Obično ga tvori osnovna smjesa (pijesak, kaolin, treset, piljevina i si.) u koju se dodaju fungicidi, insekticidi, gnojiva, stimulatori rasta i si. Oblaganjem sjemena nastaju peleti (granule) koje su veće od izvornog sjemena, imaju pravilan, većinom okruglast izgled i glatku površinu. Time su stvoreni dobri uvjeti za pojedinačnu sjetvu sjemena, uz upotrebu specijalnih sijačica ili za uvođenje nove tehnologije ljepljenja obloženog sjemena na jednake udaljenosti na vodotopive trake, što se pokazalo jako dobrim u Slovačkoj. Zbog sastojaka sadržanih u obložnoj smjesi osigurana je zaštita posijanog sjemena i klijanaca od patogenih organizama, a istovremeno je potpomognut i njihov daljnji rast. Peletizacija je posebno povoljna za sitno sjeme, kao npr. sjeme smreke, ariša, bora, a od bjelogorice topole, breze i si. Do sada je uspješno i u većoj mjeri korištena u poljodjeljstvu i vrtlarstvu. U šumarstvu se za sada cijela ova problematika nalazi u stadiju pokusa i provjeravanja. Traže se pogodne obložne smjese i tehnologije sjetve peleta i provjeravaju se učinci peletizacije. Iako su prvi pokusi s peletiziranim šumskim sjemenom bili ostvareni još prije više od 50 godina u SAD, a u Europi se tom problematikom bavi više autora, rezultati još uvijek nisu uvjerljivi, dok mnoga pitanja ostaju neobjašnjena. Prije svega nisu poznati sastavi obložnih smjesa jer se u pravilu ne objavljuju, one se patentiraju. Općenito se navodi da peletizirano sjeme ima dulji vijek klijavosti, ali i slabiju klijavost od neobloženog sjemena. Kao razlog tomu Bjorkroth (1972) navodi nedovoljan pristup vode do sjemena kroz obložnu smjesu, Rudolf (1950) ukazuje na velik utjecaj vanjskih čimbenika, Belcher (1968), Muhle-Hewicker (1976) i Kozi o w s k i (1990) naglašavaju značaj fizikalnih osobina i ukupnog sastava obložne smjese. Prema našim saznanjima (Smelkova 1985) sljedeći ograničavajući čimbenici su da neke obložne smjese nedovoljno primaju vodu, onemogućuju izmjenu plinova između sjemena i okoline, a mogu i mehanički sprječavati rast klice. Usprkos tomu, peletizaciju sjemena možemo smatrati progresivnom metodom u šumarstvu. U slučaju da se ovom metodom ne postigne značajnije poboljšanje klijanja sjemena i rasta klijanaca, već barem jednaki rezultati kao i s neobloženim sjemenom, kao pozitivni rezultati ostaju spomenuti učinci peletizacije - zaštita sjemena od štetnih utjecaja, mogućnost pojedinačne sjetve i veća iskoristivost sjetvenog materijala. 3. KLIJANJE PELETIZIRANOG SJEMENA - Germination of coated seeds Klijavost sjemena iskazuje se postotnim udjelom isklijalih sjemenki i ukupne količine posijanih sjemenki u laboratorijskim uvjetima. Prilikom sijanja sjemena u rasadniku ili u PEK, taj se udio označava kao klijavost sjemena u prirodnim uvjetima. Kao što smo već napomenuli, u inozemstvu se, u većini slučajeva, otkrilo da klijavost, odnosno klijavost u prirodnim uvjetima peletiziranog sjemena nije dostigla razinu kontrolnog, nepeletiziranog sjemena. Kod naša prva tri pokusa došli smo do sličnih zaključaka. Kod prvog pokusa (Smelkova 1985) radilo se o obložnoj smjesi na bazi organo-mineralnog gnojiva, koje se dobiva prilikom eksploatacije i prerade smeđeg ugljena. U drugom je pokusu (Smelkova 1987) isprobana smjesa na bazi kaolina, a u trećem (Smelkova 1994) tri tipa smjesa upotrebljavanih u poljoprivredi (mljeveni kamen, mljeveni kremen, piljevina). Obloženo sjeme smreke, ariša, bijelog i crnog bora imalo je u prosjeku za 20 % slabiju klijavost od neobloženog sjemena. Značajno bolje rezultate postigli smo u pokusima s novom obložnom smjesom, koju je u Slovačkoj prema našim uputama izradila firma SEDOS SR. Njena je osnova bila bukova piljevina s dodatkom fungicida i insekticida, a kao vezivo se koristilo organsko ljepilo. Ovu smo smjesu nanijeli na sjeme smreke obične, običnog bora, bora krivulja i bijele johe. Sjeme je posijano u šumskom rasadniku na ŠLP Zvolen, na umjetnom nepokrivenom supstratu (treset s dodatkom agroperlita) u 4. odnosno 10-erostrukom ponavljanju u tri varijante: Pi - peletizirano sjeme posijano u redove pojedinačno (4 x 100 komada) P2 - peletizirano sjeme nalijepljeno na vodotopivu traku na konstantnim udaljenostima 5 cm (10 traka duljine 1 m, 10 x 20 komada) K - kontrola, nepeletizirano sjeme posijano pojedinačno u redove (4 x 100 komada) Dobiveni rezultati obrađeni su matematičko-sta tističkom analizom varijance. Rezultati su dani u tablici 1. Iz njih nedvojbeno proizlazi da je kod sve četiri vrste drveća prosječna klijavost peletiziranog sjemena jednaka klijavosti kontrolnog nepeletiziranog sjemena. Razlike između prosječnih vrijednosti (Xj) pojedinih varijanti idu u korist nepeletiziranog sjemena (izuzev topole), ali su relativno male i statistički nesignifikantne. Slično je i pri međusobnoj usporedbi obje varijante peletiziranog sjemena P, i P2. Klijavost peleta nalijepljenih na vodotopive sjetvene trake nešto je manja od klijavosti sjemena posijanog u redove. Velika prednost vodotopivih ljepljivih traka je što pojednostavljuju sjetvu i osiguravaju pravilniji raspored sjemena, a samim tim i bolje uvjete za budući rast klijanaca. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Lj. Smclkova: PELHTIZACUA SJEMENA ŠUMSKIH DRVENASTIH VRSTA I NJEN UTJECAJ NA KLIJAVOST Šumarski list br. 5 6, CXXV (2001), 243-248 Tablica 1. Klijavost peletiziranog sjemena P,, P2 u usporedbi s kontrolom K (nepeletizirano sjeme) Table 1 Germination of coated seeds P,, P2 compared to control K (coated seeds) Varijanta Broj Prosječna Standardna Vrsta drveta Tree species sjemena Seed variant ponavljanja Number of repetitions klijavost Average germination devijacija Standard deviation F-test F().05(2,15) =3,6 8 (J) (n,) (Xj) (s,) Obična smreka P, 4 83,7 9,1 (Picea abies) P2 10 81,0 8,2 F = 20,25/59,97 = 0,338 Common spruce K 4 84,2 3,7 Obični bor P, 4 69,5 8,6 (Pinus sylvestris) P2 10 64,7 12,8 F = 297,96/ 118,26 = 2,52 Scots pine K 4 78,7 5,9 Bor krivulj P, 4 83,2 8,4 (Pinus mugo) P2 10 81,9 9,5 F = 244,25 /74,96 = 3,26 Mugho pine K 4 94,7 5,6 Bijelajoha P, 4 42,5 5,3 (Alnus incana) P2 10 42,7 5,7 F = 93,08/56,97= 1,63 Grey alder K 4 36,6 8,8 4. RAST KLIJANACA IZ PELETIZIRANOG SJEMENA Growth of seedlings from coated seeds O razvoju i rastu klijanaca uzgojenih iz peletiziraklijavost, visina klijanaca, promjer (debljina) i volunog sjemena postoji vrlo malo konkretnih podataka. men imali su jednake ili čak u 1/3 slučajeva bolje reZbog toga smo se prilikom svih naših pokusa bavili i zultate od kontrolnih klijanaca uzgojenih iz nepeletiziovom problematikom. Istražili smo osnovne dimenzije ranog sjemena. Lošiji su se rezultati pojavili samo u jei obujam peletiziranog sjemena. Pokazalo se, da i u sludnom slučaju 1995. godine. čajevima kada je obložna smjesa uzrokovala slabiju Tablica 2. Visine H (mm) i promjeri D (mm) jednogodišnjih sadnica dobivenih iz peletiziranog sjemena P u usporedbi s kontrolom K (nepeletizirano sjeme) Table 2 Heights H (mm) and diameters D (mm) of one-year-old seedlings obtained from coated seeds P compared to control K (coated seeds). Standardna t-tcst Broj Prosjek devijacija Razlika razlike Vrsta drveta Dimenzije Sjeme Number Average Standard Difference t-test Tree species Dimensions Seeds (n) deviation (xP-xK) of difference to P 497 132,2 26,1 Obična smreka H 7,70 4,96** K 367 124,5 19,4 (Picea abies) P 497 2,660 0,44 Common spruce D 0,09 3,10** K 367 2,570 0,40 P 407 145,3 23,2 Obični bor H 8,50 4 27** K 315 136,8 28,8 (Pinus sylvestris) P 407 2,980 0,43 Scots pine D 0,12 3,39** K 315 2,640 0,50 P 496 90,20 18,9 Bor krivulj H 6,20 5,08** K 379 84,00 17,1 (Pinus mugo) P 496 2,690 0,51 Mugho pine D 0,10 2,78** K 379 2,590 0,54 P 255 246,2 41,7 2 99** Bijelajoha H 12,60 K 146 233,6 39,9 (Alnus incana) P 255 3,900 0,70 Grey alder D 0,19 2,7** K 146 3,710 0,64 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 8 <-- 8 --> PDF |
L|. Šmclkova: PELE1 IXACTJA SJEMENA ŠUMSKIH DRVENASTIH VRSTA I NJEN UTJECAJ NA KLIJAVOST ... Šumarski list br. 5-6. CXXV (2001). 243-248 Tablica 2 sadrži podatke o visini i promjeru klijana- do 245 mm i prosječne promjere u žilištu od 2,5 do 4 ca uzgojenih iz peletiziranog sjemena u istom pokusu, mm. Posebno važno je da su obje veličine za sve 4 vrsčiju klijavost smo vrednovali u prethodnom poglavlju te drveća kod peletiziranog sjemena sustavno veće. (3.). Klijanci su na kraju prvog vegetacijskog razdoblja Sve razlike su statistički visoko signifikantne. To znači dostigli prosječne visine (duljina nadzemne osi) od 85 daje upotrebljavana obložna smjesa sa svojim dodaci- H Grafikon 2: Ovisnost težine prosušenih sadnica S (g) o visini H (cm) Graph 2: Dependence of the weight of dried seedlings S (g) on the height H (mm) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Lj. Šmclkova: PELETIZACIJA SJf;MENA ŠUMSKIH DRVENASTIH VRSTA I NJEN UTJECAJ NA KLIJAVOST ... Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), 243-248 ma, iako nije poboljšala klijavost sjemena, stimulirala rast klijanaca u visinu i debljinu. Zanimanje za peletizaciju sjemena johe pokazalo je 1998. godine i Javno poduzeće "Hrvatske šume", šumarija Koprivnica. Uspostavili smo suradnju i osigurali peletizaciju njihovog sjemena prama našim napucima. Peleti su bili uspješno iskorišteni za uzgoj većeg broja sadnog materijala za domaće potrebe. Ovime se još više intenziviralo istraživanje obloženog sjemena johe. Došli smo do novih saznanja, koja su potvrdila prednosti peletizacije, s relativno najboljim učinkom u usporedbi s ostalim vrstama drveća. U šumskom rasadniku na nadmorskoj visini od 300 m, na tresetnom supstratu mlade su biljčice u drugom vegetacijskom razdoblju pokazale izvanredne dimenzije: njihova prosječna visina bila je 100 cm, promjer u žilištu 9,3 mm, težina u svježem stanju 22 grama, a prosušena 12 grama. Prilikom proba s različitim tehnologijama sjetve pokazalo se daje najbolja varijanta stavljanje obloženog sjemena na ljepljive vodotopive trake na udaljeno 5. ZAKLJUČCI I PREPORUKE - Iz dobivenih rezultata proizlazi da je peletizacija sjemena šumskog drveća stvarno progresivna metoda uzgoja sadnog materijala s višestrukim pozitivnim učincima. Osnovni problem predstavlja izbor prikladne obložne smjese. Od dosadašnjih istraživanih varijanti obložnih smjesa za sjeme smreke, bora i johe najpovoljnije se pokazala na bazi bukove piljevine u koje se dodaju fungicidi i insekticidi, a kao vezivo se upotrebljava organsko ljepilo. Naše spoznaje potvrđuju daje sjeme navedenih vrsta obloženo ovakvom smjesom dostiglo jednaku klijavost kao neobloženo sjeme, ali i za 10 % veću visinu i LITERATURA Belcher, W. (1968): Repelent - coated seed of loblolly pine can be stratified. The Planters Notes, 19, 2, s. 10-12 Bjorkroth , G. (1972): Behandling av björtefrö inför - precisionssad. Rapp. Och Uppsatse 39, Skogshögskolan, Stockholm Muhle, O. & Hewicker, A.J. (1976): Trials with pelleted forest seeds and seeds moented on paper strips. Allg. Forst. - Jagdzeitung, 147, 1, s. 10-16 Simančik , F. (1983): Problematika vyuzivania semena, hlavne šlachteneho v prevädzke velkoškolok. In Semenarstvi a šlechteni lesnich drevin, MLVH ČR, ČSAZ, s. 87-97 Šmelkova , L. (1985): Vysledky pokusu s kličenim semien borovice sosny obaleneho zmesou na sti 4-5 cm. Gušćom sjetvom razvijeni klijanci imali su manje dimenzije i težinu manju za oko 10-25 %. Tako đer su istraživane korelacije između svih dimenzija sa dnica. Utvrdilo je da su krivulje izjednačenja dobro uklopljene (s indeksom korelacije 0,80 do 0,95). Prak tično su primjenjive slijedeće korelacije: D = 1,282 x H0´44" V = 0,00045 x H"29 S = 0,00149 xHl%" One omogućuju određivanje promjera D (mm), te žinu u svježem stanju V (g) i suhom stanju S (g) kod 2 godišnjih sadnica topole razvijenih iz obloženog i neo bloženog sjemena na temelju njihove visine H (cm). Mjerenje visina je puno jednostavnije i lakše od kom pletne izmjere D, V i S. To može znatno poboljšati rad pri klasificiranju uzgojenog sadnog materijala i pri kvantifikaciji stvorene biomase u šumskom rasadniku. Kao primjer su dvije od navedenih korelacija prikaza ne grafički (slika 1 i 2). Conclusions and recommendations promjer. Obloženo sjeme omogućuje produkciju vitalnijeg sadnog materijala. Osim toga peletizacija ima veliku praktičnu prednost zbog pojednostavljenosti sjetve sjemena. Jako dobrom pokazala se nova tehnologija sjetve kod koje se obloženo sjeme lijepi na vodotopivu traku, pri čemu je optimalna gustoća sadnje (udaljenost sjemenki) 4 do 5 cm. Sve navedene spoznaje imaju opći karakter, statistički su potvrđene s 99 % vjerojatnošću. Vrijede, naravno, isključivo za uvjete u kojima je izvršen pokus, tj. za uzgoj sadnica na otvorenim tresetnim supstratima. - References bäze karbohnojiva. Acta Facultatis Forestalis Zvolen, 27, s. 50-68 Šmelkova , L. (1987): Kličenie a rast semenačikov z obaleneho semena. Acta Facultatis Forestalis Zvolen, 29, s. 87-111 Šmelkova, L. (1994): Kličenie a rast semenačikov ihlicnatych drevin z peletizovaneho semena. Acta Facultatis Forestalis Zvolen, XXXVI, s. 93-103 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Lj. Smclkova: PELETIZAC1.IA SJEMENA ŠUMSKIH DRVENASTIH VRSTA I NJEN UTJECAJ NA KLIJAVOST ... Šumarski list br. 5-6. CXXV (3001). 243-248 SUMMARY: The article discusses coating as one of the important alternatives in the pre-sowing preparation of forest tree seeds. The results obtained so far on seed germination and fürther seedling growth are assessed. The need to select good quality coating mixtures is stressed. The results of the tests obtained by the author in Slovakia since 1985 are given. According to the latest results, the best coating mixture for the coating of seeds of spruce, pine, mountain pine and white alder is made of beech sawdust and fungicide and insecticide additives, while organic glue is used as a binder. On average, the seeds coated with this mixture had equal germination as non-coated seeds, but the seedlings showed better vitality and 10%- better height and diameter on average. Coating proved to be particularly positive with alder seedlings. Further advantages of coating include uniform dimensions of small seeds and simpler sowing. The optimal sowing method included gluing seeds onto water-soluble paper bands at distances of 4 to 5 cm. Key words: seed coating, sowing method, germination, seedling growth and dimensions |