DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 53     <-- 53 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), 291-297
UDKL 630* 114 + 111


ANOMALIJE TEMPERATURA TLA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU
OŽUJAK - KOLOVOZ 2000.


ANOMALIES SOIL TEMPERATURES IN CROATIA FROM
MARCH TO AUGUST 2000.


Dražen KAUČIĆ*


SAŽETAK: Cilj rada je prikazati odstupanja temperatura tla od višegodišnjeg
prosjeka, datume nastupa temperatura tla većih od 5 "C i 10 "C i trendove
srednjih mjesečnih temperatura tla od ožujka do kolovoza 2000. godine.


U usporedbi s prosječnim višegodišnjim vrijednostima temperature tla na
5 cm i 20 cm dubine su te godine tijekom proljeća i ljeta bile znatno veće. Tijekom
proljeća su u zapadnim i istočnim dijelovima Hrvatske na 5 cm dubine izmjerena
odstupanja od 1.1 "C (Đakovo) do 3.8 "C (Križevci), a na 20 cm dubine
od 1.5 "C (Slavonski Brod) do 2.5 "C (Križevci). I u budućnosti možemo
vjerojatno očekivati znatno toplije tlo, na što ukazuje pozitivan linearni trend.


U odnosu na prosječne višegodišnje datume nastupa spomenutih temperatura
tla, 2000. godine temperature tla veće od 5 "C i 10 "Cponegdje su uranile
iza 10 dana.


Ključne riječi: temperature tla, proljeće i ljeto 2000., Hrvatska


1. UVOD - Introduction
Toplina tla ima posebnu važnost za tlo. Procesi pe-Tijekom 2000. godine temperature tla mjerile su se
dogeneze, svi fizikalno-kemijski, biokemijski i biolona
24 glavne i 16 običnih meteoroloških postaja. Na
ški procesi u tlu ne bi bili mogući bez topline. Toplina prostoru istočnih i zapadnih kontinentalnih krajeva Hrtla
utječe na energiju klijanja, nicanja, zriobu, morfolovatske
radilo je 17, u Dalmaciji 18, Lici i Gorskom
giju biljke, broj mikroorganizama itd. kotaru 2, a u Istri 3 postaje. Zbog različitih tipova tla u


Prema Sellersu (1965), hlađenje i zagrijavanje Hrvatskoj, odnosno njihove različite toplinske provod


određenih slojeva tla posljedica je smjera strujanja toljivosti,
spomenuti je broj postaja nedovoljan za cjelopline.
Promjena smjera strujanja topline uzrokom je viti pregled zagrijavanja i hlađenja tla Hrvatske. Međustvaranja
hladnih i toplih zona zatopljenja i zahlađenja. tim, kako su iz radova Penzara (1971 i 1978), Vukova
U vrijeme izlaska Sunca zona zatopljenja nalazi se u (1971), Pleško (1987) i Kaučića (1989) donekle pozsloju
od površine tla do otprilike 20 cm dubine. Tijenate
neke od karakteristika temperatura tla u


kom podneva ova se zona pomiče još dublje. U druHrvatskoj,
cilj je ovoga rada istaći neke od karaktegom
dijelu dana, kada je Sunce u zalaznoj putanji, temristika
temperatura tla u razdoblju ožujak-kolovoz
perature tla na površini opadaju, dok u dubljim slojevi2000.
godine.
ma polako rastu pa dolazi do termičke ravnoteže.


2. PODACI I METODA RADA - Data and method
U radu su analizirani podaci srednjih mjesečnih te prosječna višegodišnja temperatura tla spomenutih
temperatura tla na 5 cm i 20 cm dubine za 45 postaja, dubina vremenskog niza 1976-1999.
Za izačunavanje temperaturnih pragova primjenje*
Mr. se. Dražen Kaučić, Državni hidrometeorološki zavod,


ne su jednadžbe (Conrad, 1950):


Zagreb, Grič 3.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 54     <-- 54 -->        PDF

D. Kaučić: ANOMALIJE TEMPERATURA TLA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OŽUJAK KOLOVOZ 2000. Šumarski list br. 5-6. CXXV (2001), 291-297
d+ = D ((tx - tb ) / (ta - tb))
d- = D ((ta - tx) / (ta - tb ))
gdje je :


d+ = razlika u danima između srednjeg datuma mjeseca
ispod temperaturnog praga i datuma kada
počinje temperaturni prag


d-= razlika u danima između srednjeg datuma mjeseca
iznad temperaturnog praga i datuma kada
počinje temperaturni prag


D = razlika u danima između srednjih datuma mjeseca
sa srednjim mjesečnim temperaturama
tx = temperaturni prag


ta = srednja mjesečna temperatura iznad temperaturnog
praga
tb = srednja mjesčna temperatura ispod temperaturnog
praga


Za što bolje donošenje zaključaka o temperaturama
tla jednog vremenskog razdoblja, koristili smo se linearnom
funkcijom:


f(x) = a + bx
kao modelom linearnog trenda.
Detaljnije o algoritmu linearnog trenda nalazimo u


radu Serdara (1981).


3. REZULTATI - Results
3.1. Proljeće - Spring Anomalije srednjih mjesečnih temperatura tla na 5 i
20 cm dubine tijekom proljeća prekazane su u tablici 1.
Tijekom proljeća temperature tla počinju s porastom
dubine rasti, odnosno toplina se prenosi s površine Na 5 cm dubine tla tlo je u proljeće 2000. godine u
tla u dubinu. Priliv energije u ovom dijelu godine veći istočnim dijelovima Hrvatske bilo toplije od višegodi


je od gubitka. šnjeg prosjeka za 1.8 "C, a u zapadnim do 2.5 °C. No,


Tablica 1. Anomalije srednjih mjesečnih temperatura tla (UC)
Table 1 Anomalies the mean monthly soil temperature (°C)


Mjesec III IV V VI VII VIII Proljeće Ljeto
Postaja Dubina III -V VI-VIII
Bjelovar 5 cm 2000. g. 6.3 14.4 20.2 24.3 22.8 23.9 13.6 23.7
Viš. sred. 5.8 10.8 16.8 20.5 22.7 22.2 11.1 21.8
Razlika 0.5 3.6 3.4 3.8 0.1 1.7 2.5 1.9
20 cm 2000. g. 23.3 22.0 23.4 22.9
Viš. sred. 5.1 9.9 15.5 19.5 21.7 21.6 20.9
Razlika 3.8 0.3 1.8 2.0
Križevci 5 cm 2000. g. 6.8 14.4 19.9 23.9 22.5 25.8 13.7 24.1
Viš. sred. 6.0 10.9 16.9 21.0 23.0 22.4 11.3 22.1
Razlika 0.8 3.5 3.0 2.9 -0.5 3.4 2.4 1.9
20 cm 2000. g. 6.4 13.2 19.1 22.9 21.9 24.8 12.9 23.2
Viš. sred. 5.5 10.1 15.7 19.7 21.9 21.7 10.4 21.1
Razlika 0.9 3.1 3.4 3.2 0.0 3.1 2.5 2.1
Varaždin 5 cm 2000. g. 6.4 13.6 19.1 23.6 22.1 25.3 13.0 23.7
Viš. sred. 5.8 10.6 16.4 20.2 22.2 21.5 10.9 21.3
Razlika 0.6 3.0 2.7 3.4 -0.1 3.8 2.1 2.4
20 cm 2000. g. 6.5 13.2 18.5 22.5 21.9 24.3 12.7 22.9
Viš. sred. 5.6 10.3 15.6 19.6 21.6 21.3 10.5 20.8
Razlika 0.9 2.9 2.9 2.9 0.3 3.0 2.2 2.1
Sisak 5 cm 2000. g. 7.4 14.5 20.2 23.8 23.3 25.3 14.0 24.1
Viš. sred. 6.3 11.7 17.7 21.4 23.4 22.7 11.9 22.5
Razlika 1.1 2.8 2.5 2.4 -0.1 2.6 2.1 1.6
20 cm 2000. g. 6.9 13.3 19.1 22.5 22.7 24.5 13.1 23.2
Viš. sred. 6.0 10.9 16.2 20.4 22.3 22.0 11.0 21.6
Razlika 0.9 2.4 2.9 2.1 0.4 2.5 2.1 1.7
Zagreb 5 cm 2000. g. 7.3 15.0 20.8 26.1 23.6 26.8 14.4 25.5
Viš. sred. 6.4 11.6 17.9 21.8 24.0 23.1 12.0 23.0
Razlika 0.9 3.4 2.9 4.3 -0.4 3.7 2.4 2.5
20 cm 2000. g. 7.2 13.9 19.5 24.2 22.8 25.3 13.5 24.1
Viš. sred. 6.4 11.0 16.7 20.6 23.0 22.9 11.4 22.2
Razlika 0.8 2.9 2.8 3.6 -0.2 2.4 2.2 1.9




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 55     <-- 55 -->        PDF

D. Kaučić: ANOMALIJE TEMPERATURA TLA U HRVATSKOJ 0 RAZDOBLJU OŽUJAK - KOLOVOZ 2000. Šumarski list br. 5 6, CXXV (2001), 291-297
Osijek 5 cm 2000. g. 6.3 14.9 20.6 25.2 23.4 25.9 13.9 24.8
Viš. sred. 6.5 11.9 18.1 21.9 23.9 23.2 12.2 23.0
Razlika -0.2 3.0 2.5 3.3 -0.5 2.7 1.8 1.8
20 cm 2000. g. 6.2 13.7 19.3 22.7 22.4 24.3 13.1 23.1
Viš. sred. 6.1 11.2 16.7 20.8 22.9 22.6 11.3 22.1
Razlika 0.1 2.5 2.6 1.9 -0.5 1.7 1.7 1.0
Đakovo 5 cm 2000. g. 6.2 14.0 19.1 23.0 22.8 25.7 13.1 23.8
Viš. sred. 6.3 11.7 17.9 21.6 23.6 23.2 12.0 22.8
Razlika -0.1 2.3 1.2 1.4 -0.8 2.5 1.1 1.0
20 cm 2000. g. 6.0 13.0 18.4 21.9 22.0 24.2 12.5 22.7
Viš. sred. 5.7 11.1 16.9 20.8 22.8 22.8 11.2 22.1
Razlika 0.3 1.9 1.5 1.1 -0.8 1.4 1.2 0.6
SI. Brod 5 cm 2000. g. 6.7 14.5 19.2 23.1 23.2 25.6 13.5 24.0
Viš. sred. 6.4 11.4 17.3 21.4 23.4 22.4 11.7 22.4
Razlika 0.3 3.1 1.9 1.7 -0.2 3.2 1.8 1.6
20 cm 2000. g. 6.2 13.3 18.3 22.2 22.8 24.9 12.6 23.3
Viš. sred. 6.2 10.9 16.3 20.4 22.5 22.2 11.1 21.7
Razlika 0.0 2.4 2.0 1.8 0.3 2.7 1.5 1.6
Vinkovci 5 cm 2000. g. 6.7 14.8 21.3 26.0 24.2 28.1 14.3 26.1
Viš. sred. 6.4 11.6 17.9 21.5 23.7 23.1 12.0 22.8
Razlika 0.3 3.2 3.4 4.5 0.5 5.0 2.3 3.3
20 cm 2000. g. 6.1 13.8 20.5 24.5 23.4 26.7 13.5 24.9
Viš. sred. 5.9 11.0 16.9 20.7 22.8 22.6 11.3 22.0
Razlika 0.2 2.8 3.6 3.8 0.6 4.1 2.2 2.8
Pazin 5 cm 2000. g. 7.1 13.1 19.5 25.0 23.5 24.7 13.2 24.4
Viš. sred. 7.0 11.3 16.5 20.2 22.5 22.0 11.6 21.6
Razlika 0.1 1.8 3.0 4.8 1.0 2.7 1.6 2.8
20 cm 2000. g. 6.7 11.9 18.0 22.7 22.2 23.3 12.2 22.7
Viš. sred. 6.2 10.5 15.4 19.2 21.4 21.3 10.7 20.6
Razlika 0.5 1.4 2.6 3.5 0.8 2.0 1.5 2.1
Poreč 5 cm 2000. g. 9.1 15.3 23.8 28.1 27.5 28.8 16.1 28.1
Viš. sred. 8.7 13.1 18.7 23.0 25.7 24.9 13.5 24.5
Razlika 0.4 2.2 5.1 5.1 1.8 3.9 2.6 3.6
20 cm 2000. g. 8.9 13.9 19.8 24.3 24.6 25.9 14.2 24.9
Viš. sred. 8.3 12.6 17.8 22.0 24.6 24.2 12.9 23.6
Razlika 0.6 1.3 2.0 2.3 0.0 1.7 1.3 1.3
Rab 5 cm 2000. g. 10.9 16.7 24.0 28.9 28.0 30.7 17.2 29.2
Viš. sred. 10.5 14.7 20.6 24.8 28.2 27.5 15.3 26.8
Razlika 0.4 2.0 3.4 4.1 -0.2 3.2 1.9 2.4
20 cm 2000. g. 10.3 15.6 22.6 27.2 27.0 29.1 16.2 27.8
Viš. sred. 10.4 14.2 19.5 23.6 27.0 26.8 14.7 25.8
Razlika -0.1 1.4 3.1 3.6 0.0 2.3 1.5 2.0
Zadar 5 cm 2000. g. 10.9 16.7 24.0 28.9 28.0 30.7 17.2 29.2
Viš. sred. 10.2 14.0 18.9 23.1 25.8 25.7 14.4 24.9
Razlika 0.7 2.7 5.1 5.8 2.2 5.0 2.8 4.3
20 cm 2000. g. 10.8 15.9 23.0 27.7 27.0 28.5 16.6 27.7
Viš. sred. 9.9 13.5 18.0 22.3 25.1 25.4 13.8 24.3
Razlika 0.9 2.4 5.0 5.4 1.9 3.1 2.8 3.5
Vela Luka 5 cm 2000. g. 9.7 15.7 22.0 26.9 26.8 26.3 15.8 26.7
Viš. sred. 9.8 13.0 18.1 22.2 24.7 23.8 13.6 23.6
Razlika -0.1 2.7 3.9 4.7 2.1 2.5 2.2 3.1
20 cm 2000. g. 9.1 14.7 20.3 24.6 24.9 24.9 14.7 24.8
Viš. sred. 9.6 12.7 17.3 21.4 23.8 23.5 13.2 22.9
Razlika -0.5 2.0 3.0 3.2 1.1 1.4 1.5 1.9
293




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 56     <-- 56 -->        PDF

D. Kaučić: ANOMALIJE TEMPERATURA TLA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OŽUJAK - KOLOVOZ 2000. Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), 291-297
bilo je jednako toplo i duž obale i to u Poreču, Zadru i
Veloj Luci od 2.2 °C do 2.8 "C.


I na 20 cm dubine tla, tj. u zoni korijenja biljaka s
nešto dubljim korijenovim sustavom, tlo je bilo tog
proljeća vrlo toplo. Odstupanja od prosječnih višegodišnjih
vrijednosti u istočnim kontinentalnim dijelovima
Hrvatske bila su 1.7 °C, a zapadnim do 2.5 "C. No, u
Poreču i Veloj Luci odstupanja su bila znatno manja
nego na 5 cm dubine (1.3 "C do 1.5 °C).


Lemperature tla na analiziranim su dubinama tijekom
ožujka u zapadnim dijelovima Hrvatske bile veće
od prosječnih višegodišnjih vrijednosti za 0.5" C (Bjelovar)
do 1.1" C (Sisak). Međutim, razlike u odnosu na
prosječne višegodišnje vrijednosti u istočnim dijelovima
Hrvatske vrlo su male.


Izrazito toplo tlo bilo je tijekom travnja. Naime,
srednje mjesečne temperature tla na 5 cm dubine bile
su veće od prosječnih višegodišnjih vrijednosti u za


padnim dijelovima Hrvatske za 3.3 °C, a u istočnim za


2.9 °C.
Nagli porast temperatura tla u istočnim i zapadnim
dijelovima Hrvatske počeo je 7. travnja (si. 1.) Već od


10. travnja srednje dnevne temperature tla na 5 cm dubine
svakodnevno su bile veće od 10.0 °C, a od 14. travnja
i od 14.0 °C. Na 20 cm dubine (si. 2) temperature
tla veće od 10.0 °C svakodnevno su bile veće od 11.
travnja, a od 15.0 "C nakon 18. travnja.
I tijekom svibnja tlo je bilo toplo. U odnosu na prosječne
višegodišnje temperature tla, tlo je na 5 cm
dubine u istočnim dijelovima Hrvatske bilo toplije za


2.2 °C, a u zapadnim za 2.9 °C. Međutim, u Poreču i
Zadru tlo je bilo toplije čak za 5.1 °C.
Tijekom svibnja, izrazit porast temperatura tla počeo
je 6. a završio 19. svibnja. Srednje dnevne vrijednosti
temperatura tla na 5 cm dubine u tom su razdoblju
svakodnevno bile veće ili vrlo malo ispod 20.0 °C


Slika 2. Mjesečni hod temperature tla na 20 cm dubine tijekom travnja 2000.
Picture 2 Monthly course of soil temperature at 20 cm depth from April 2000.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 57     <-- 57 -->        PDF

D. Kaućić: ANOMALIJE TEMPERATURA TLA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OŽUJAK KOLOVOZ 2000. Šumarski list br. 5 6, CXXV (2001), 291-297
(sl. 3). Maksimalne terminske vrijednosti temperatura do 36.1 °C (Vinkovci). No, u Silbi se tlo zagrijalo i do
tla na spomenutoj su dubini narasle u zapadnim dijelo- 41.5 °C.
vima Hrvatske do 35.4 °C (Zagreb), a u istočnim čak i


Slika 3. Mjesečni hod temperature tla na 5 cm dubine tijekom svibnja 2000.
Picture 3 Monthly course of soil temperature at 5 cm depth from May 2000.


3.2.. Ljeto - Summer
I tijekom ljeta tlo je bilo vrlo toplo ( tab. 1). Na 5
cm dubine u zapadnim dijelovima Hrvatske temperature
tla bile su veće od prosječnih višegodišnjih vrijednosti
za 2.1 °C, a u istočnim dijelovima za 1.9 °C. Na
20 cm dubine razlika u odnosu na višegodišnji prosjek
u zapadnim dijelovima Hrvatske iznosi 2.0 °C, a u
istočnim dijelovima 1.5 °C.


Tijekom 2000. godine iznenadilo nas je vrlo toplo
tlo tijekom lipnja. Naime, srednja mjesečna temperatura
tla na 5 cm dubine bila je veća od srednje srednje
mjesečne temperature tla spomenute dubine u srpnju,
primjerice u Osijeku za 1.8 °C, a u Zagrebu za 2.5 °C.
No, tako nešto nije uobičajeno, jer je prosječna srednja
višegodišnja temperatura tla na 5 cm dubine u srpnju i
to u cijeloj Hrvatskoj veća od spomenute temperature
tla u lipnju.


Međutim, valja istaći kako se srednje mjesečne vrijednosti
temperatura tla u srpnju 2000. godine vrlo malo
razlikuju od višegodišnjih srednjih mjesečnih temperatura
tla na 5 i 20 cm dubine. No, tako nije bilo u
Dalmaciji. Primjerice, u Zadru je tlo na na 20 cm dubine
bilo toplije od višegodišnjeg prosjeka za 1.9 °C, a na
5 cm dubine za 2.2 °C.


Kaućić (1989) je na temelju višegodišnjih vrijednosti
temperatura tla vremenskog niza 1951-75. utvrdio
da su maksimalne srednje mjesečne temperature tla na
5 i 20 cm dubine u srpnju. No, 2000. godine maksimalne
su srednje mjesečne temperature tla na spomenutim
dubinama bile u kolovozu, a samo u Bjelovaru i V. Luci
čak i u lipnju. Osim navedenog, vrijedno je istaći da
je 2000. godine tlo u kolovozu na 5 cm dubine, primje


rice u Osijeku bilo toplije nego u srpnju za 2.5 °C, a u
Zagrebu za 3.2 °C.


3.3. Temperaturni pragovi Temperature of the
threshold
Razdoblje temperatura tla na 5 cm dubine, ali većih
od 5.0 °C (tab. 2. i 3.) 2000. godine počelo je mnogo
ranije od prosječnog višegodišnjeg datuma vremenskog
niza 1976-99. Primjerice, u Križevcima i Zagrebu
počelo je čak 10 dana ranije, u Vinkovcima i Đakovu
3 dana, a u Osijeku 2 dana ranije.


Tablica 2.Temperaturni pragovi (datum)
Table 2 Temperature of the threshold (date)


Dubina 5 cm
Temp. Temp.
Postaja prag
5°C
prag
10UC
(datum) (datum)
Bilogora 5.05 1.04.
Bjelovar 5.03. 30.03.
Daruvar 27.02. 29.03.
Đakovo 4.03. 1.04.
Gospić 15.03. 8.04.
Jastreb. 23.02. 27.03.
Krapina 28.02. 29.03.
Križevci 27.02. 29.03.
Ogulin 2.04. 3.04.
Opeke 1.03. 30.03.
Osijek 3.03. 29.03.
Pazin 27.02. 1.04.
Sisak 16.02. 27.03.
SI. Brod 1.03. 29.03.
Varaždin 1.03. 1.04.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 58     <-- 58 -->        PDF

13. Kaučić: ANOMALIJE TEMPERATURA TLA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OŽUJAK KOLOVOZ 2000. Šumarski list br. 5-6. CXXV (2001), 291-297
Zagreb
Brestovac
Ilok
Gradište
Vinkovci


N. Gradiška
Pazin
Poreč
Rovinj
Cres
M Lošinj
Rab
Rijeka
Silba
Zadar
Biograd
Knin
Sinj
Imotski
Split
V. Luka
Makarska
Opuzen
Ploče
24.02.


8.03.


1.03.


24.02.


3.03.


3.03.


27.02.


8.02.


7.02.


30.01.


19.01.


22.01.


2.02.


21.01.


18.01.


22.01


17.02.


25.02.


24.02.


11.02.


22.01.


22.01.


29.01.


6.02.


27.03.


30.03.


27.03.


28.03.


28.03.


28.03.


1.04.


20.03.


16.03.


13.03.


12.03.


7.03.


23.03.


15.03.


4.03.


4.03.


28.03.


26.03.


29.03.


19.03.


18.03.


9.03.


17.03.


20.03.


Temperature tla veće od 10.0° C na već spomenutoj
dubini u Križevcima, Zagrebu pa i u ostalim mjestima
zapadnih dijelova Hrvatske počele su 10 dana ranije, a
u istočnim dijelovima Hrvatske, primjerice u Osijeku
spomenute temperature tla nastupile su 6, a u Vinkovcima
i Slavonskome Brodu 9 dana ranije od
prosječnog višegodišnjeg datuma.


Od 23. do 28. 2. razdoblje je prelaska temperaturnog
praga od 5.0 °C u većini mjesta zapadnih dijelova
Hrvatske, dok su temperature tla u istočnim dijelovima
Hrvatske spomenuti temperaturni prag prelazile većinom
od 1. do 3. 3. Kasniji prelazak tog temperaturnog
praga u istočnim dijelovima Hrvatske u odnosu na za-


Postaja


Osijek
Vinkovci
Djakovo
Slav. Brod
Bjelovar
Križevci
Varaždin
Zagreb
Sisak
Pazin


Temp.
prag
5.0 °C
(datum)


5.03


6.03


7.03


6.03


10.03


9.03.


10.03.


6.03


7.03


26.02


Temp.
prag
10.0 °c
(datum)


4.04


6.04


6.04


7.04


10.04


9.04


11.04


6.04


6.04


6.04


padne dijelove tumačimo tako što su ove godine temperature
tla u zapadnim dijelovima Hrvatske tijekom
veljače pa i ožujka bile veće nego u istočnim dijelovima
Hrvatske.


Razdoblje prelaska temperaturnog praga od 10.0 "C
na 5 cm dubine u istočnim i zapadnim dijelovima Hrvatske
počelo je 27. 3. i trajalo je do 30. 3. Razlike između
datuma prelaska spomenutog temperaturnog
praga istočnih i zapadnih dijelova Hrvatske ne postoje,
a razlog je što su ove godine temperature tla tijekom
ožujka u zapadnim dijelovima Hrvatske bile više nego
u istočnim dijelovima Hrvatske.


4.4. Trend - Trend
Tijekom posljednjih 35 godina ( 1965 - 1999 ) temperature
tla na 5 cm dubine imaju tijekom proljeća
pozitivan trend (si. 4). Ako bi se ovaj trend nastavio u
sljedećih 100 godina može se očekivati toplije proljeće
za2.7°C.


Tablica 3. Višegodišnji datumi za razdoblje 1976 - 1999.
Table 3 The mean dates for the period 1976 - 1999.


Dubi na: 5 cm


Slika 4. Hod srednjih proljetnih temperatura tla na 5 cm dubine, Zagreb-Maksimir, 1965-1999.
Picture 4 The course of mean spring soil temperatures at 5 cm depth, Zagreb-Maksimir, 1965-1999




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 59     <-- 59 -->        PDF

D. Kaučić: ANOMALIJE TEMPERATURA TLA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OŽUJAK KOLOVOZ 2000. Šumarski list br. 5 6, CXXV (2001), 291-297
ZAKLJUČAK - Conclusion


Na većini postaja, tlo je tijekom lipnja bilo toplije, i ljeto sve su topliji (si. 5). Zbog izuzetno toplog tla
nego u srpnju. Najveće srednje mjesečne temperature tijekom travnja pa i svibnja, temperature tla na 5 i 20
tla 2000. godine nisu bile u srpnju, nego u kolovozu. cm dubine 2000. godine prelazile su temperaturni prag


od 5.0 °C i 10.0 °C 10 dana ranije.


Vrlo toplo tlo tijekom proljeća i ljeta 2000. godine
vrijedno je zapamtiti. Naime, od 1996. godine proljeće


Slika 5. Varijacije srednjih godišnjih temperatura tla na 5 cm dubine tijekom proljeća i ljeta.
Picture 5 Variatons of mean annual soil temperature at 5 cm depth for the spring and summer


Rezultati linearnog trenda ukazuju na daljnji porast tijekom proljeća, već i ljeta možemo očekivati toplije
temperatura tla i u godinama koje slijede, pa ne samo tlo.


LITERATURA References


Conrad , V., Polak , L. N. 1950: Methods in ClimaPleško
, N. 1987: Klimatski odnosi temperatura tla i
tology, Cambridge, Massachusetts, str. 164-167. zraka u Hrvatskoj i njihova povezanost s turbulentnim
fluksevima topline, Rasprave 22,


Kaučić , D. 1989: Karakteristike temperatura tla u
RHMZ SRH, str. 11-17.


Hrvatskoj, Rasprave 24, RHMZ SRH, str. 66-71.
Sellers , W. D. 1965: Physical Climatology, The Uni


Penzar,L . 1971: Neke karakteristike temperatura tla


versity of Chicago Press, Chicago and London,


u Jugoslaviji, Dokumentacija za tehnologiju i te


272 pp.


hniku u poljoprivredi, sv. 7. str. 1-23.
Serdar, V., Šošić I. 1981: Uvod u statistiku, Škol


Penzar , I.. 1978: Temperatura tla. Prilozi poznavanju


ska knjiga, Zagreb, str. 231-280.


vremena i klime SFRJ, 4. Savezni hidrometeo-


Vukov , J. 1971: Temperatura tla u Hrvatskoj, Agro


rološki zavod, str. 65-95.


nomski glasnik 7-8, str. 411-446.


SUMMARY: This paper aims to present soil temperature deviations from the mean values
over several years, the dates of occurrence of soil temperatures exceeding 5 "C and 10
"C and the the mean monthly soil temperature trends from March to August in the period
1955-1999.


Compared to the mean values over several years, in spring and summer of the year 2000,
soil temperatures at 5 cm and 20 cm were considerably higher. In spring, in the western and
eastern parts of Croatia, temperatures measured at 5 cm showed an increase ranging from


1.1 "C (Đakovo) to 3.8 "C (Križevci) and those measured at 20 cm from 1.5 "C (Slavonski
Brod) to 2.5 "C (Križevci). The noted positive trend in soil temperatures in the spring and
summer months indicates that a considerably warmer soil can be expected in the future.
Compared to the mean dates of occurrence of these temperatures over several years, this
year soil temperatures exceeding 5 "C and 10 "C were up to 10 days earlier in some places.
Key words: the spring and summer, soil temperature, Croatia