DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 60     <-- 60 -->        PDF

DANI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA


298




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 61     <-- 61 -->        PDF

U Zagrebu su pod visokim pokroviteljstvom predsjednika
Republike Hrvatske gosp. Stjepana Mesića
od 11. do 16. lipnja obilježeni Dani hrvatskoga šumarstva.
Ova cjelotjedna manifestacija održana je pod motom
Šuma + voda + zrak = opstanak, s ciljem približiti
se široj javnosti i upoznati je s raznolikošću poslova
šumarskih djelatnika, koji osiguravaju opstanak
šume, a time i ljudski opstanak.


Ponedjeljak, 11. lipnja 2001.


Otvorenje izložbe slika Ivana Lončara Žana i
Zdenka Krulića u Etnografskom muzeju, prva je
manifestacija ovogodišnjih Dana hrvatskoga šumarstva.
Izložbu je otvorio predsjednik Hrvatskoga šumarskog
društva prof. dr. sc. Slavko Matić , uz pozdrave
nazočnima i zahvalu likovnim umjetnicima na izboru
motiva i poticaju da i sami pokušamo gledati šumu
okom umjetnika, jer nam je ona prečesto objekt rada a
manje užitka.


Predsjednik HŠD-a prof. dr. sc. Slavko Matić otvorio je izložbu
slika u Etnografskom muzeju


Izložbu je postavila dipl. oec. Biserka Marko vić,
a autore je predstavio gosp. Mirko Kovačević , koji
je vodio kroz krakti program popraćen voklano-instrumentalnom
klapom Nostalgija.


Žan Lončar je prema mišljenju likovnog kritičara
dr. se. Mladena Jurišića "umjetnik nepotrošive invencije
i htijenja, koji je nježnost i mekoću crte, kao
osnovne likovne potke, vješto pretočio u svijet boje.
Bogatstvo boja i impasto nanosa, asocira u izvjesnoj
mjeri na slavonski pristup Baroku u širem kontekstu.
Takva je naša Slavonija, bogata i ne oskudjeva u ničemu.
Upravo ovakva Slavonija, utjecala je na djelo
Lončara, nametnuvši se kao slakarev imperativ".


Zdenko Krulić , samouki slikar, slikar je elementarnoga,
kako kaže likovni kritičar dr. se. Bogdan
Me singer, predstavljajući njegov rad pod naslovom
"Misterij pejsaža". Zdenko Krulić je slikar koji potiče
gledatelja da se suoči sa složenim podtekstom svake
slike. Tek je tako može prenijeti u svoj osobni svijet.
Usvojiti je ne samo kao ugodan prizor, nego kao mi


sao, ili - što je možda plodotvornije - kao tek nagovještenu
zagonetku. Svojom snažnom osjetilnošću i sigurnim
izrazom i u crtežu i u ulju Zdenko Krulić je
nadrastao likovnu deskripciju prirode koju zapažamo u
prvom sloju značenja".


Utorak 12. lipnja 2001. "Djeca i radost šume"


Uz medijsko pokroviteljstvo Hrvatskog radija,
obrazovnog dječjeg programa "Slušaj kako zemlja
diše" i uz vodstvo novinara Hrvatskog radija gosp.
Mladena Kušeca i gđe Lidije Komes, te naravno
uz moto Šuma + voda + zrak = opstanak, Dani hrvatskoga
šumarstva nastavljeni su na Medvednici kod lugarnice
Sljeme, gdje su djelatnici "Hrvatskih šuma"
pod vodstvom direktora Željka Ledinskog , dipl.
ing., Upravitelja uprave šuma Zagreb Darka Vuleti ća,
dipl. ing. i upravitelja šumarije Zagreb, Herberta
Krauthackera , dipl. ing., bili domaćini stotinjak
osmoškolaca iz desetak osnovnih škola. Uz izložbu
dječjih radova i sudjelovanje u kvizu "Tko zna više o
šumi" te uz obilazak Poučne staze i uz pratnju orkestra
ZET-a, učenici iz cijele Hrvatske (OŠ Milan Brozović
iz Kastva, OŠ Jure Turić iz Gospića, OŠ Ante Masle iz
Orašca, OŠ Slatine s otoka Čiova, OŠ Jure Šurana iz
Višnjana, OŠ I. B. Mažuranić iz SI. Broda, OŠ Većeslava
Holjevca iz Zagreba i OŠ Ante Starčevića iz Šestina
i Zagreba) saznali su od vodstva "Hrvatskih
šuma" o njihovom radu i djelatnosti te važnosti očuvanja
i zaštite šuma. S PP Medvednica upoznali su ih ravnateljica
Nives Farkaš-Topolnik, dipl. ing. i pomoćnik
ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja dr.
se. Ivan M art ini ć .


Osmoškolci na Medvednici


Glavnu nagradu za najbolji literarni tekst na temu
"Šuma + voda + zrak = opstanak (poziv za natjecanje
upućen je svim školama u RH), 10 dana u apartmanima
"Hrvatskih šuma" na moru, osvojila je za sebe i
njezinu obitelj učenica Vlatka Sabolović, 7a razred OŠ
Brestje iz Sesveta. Ostale nagrade dobili su Jelena Perica
(OŠ Grgur Karlovčan iz Đurđevca), Tvrtko Šojat




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 62     <-- 62 -->        PDF

(OŠ S.S. Kranjčević iz Senja), Danijel Mihelić, Maracel
Štefančić i Nikola Šneler (OŠ iz Brod Moravica).


Srijeda 13. lipnja 2001.


U velikoj (kino) dvorani u Ministarstvu poljoprivrede
i šumarstva program obilježavanja Dana hrvatskoga
šumarstva, odvijao se u tri dijela. Započeo je 105.
redovitom skupštinom Hrvatskoga šumarskog društva,
obrađujući točke dnevnog reda 1-6 za koje se tražila nazočnost
dovoljnog broja delegata ogranaka, da bi odluke


Prot. dr. sc. Branimir Prpi c :


glede izvješća o radu i verificiranje financijskog poslovanja
za 2000. godinu bile pravovaljane, a o čemu izvješćujemo
u Zapisniku 105. redovite skupštine HŠD-a
u rubrici "Iz Hrvatskoga šumarskog društva".


Nakon pauze sljedila je točka 7., odnosno tematska
rasprava na temu "Šuma + voda + zrak = opstanak. Poticajne
referate na odnosnu temu pripremili su: prof. dr.
se. B. Prpić, prof. dr. sc. S. Matić i prof. dr. sc. Joso
Vukelić.


ŠUMA "TVORNICA" VODE I ZRAKA


Voda i zrak uvjeti su života svih živih bića na Zemlji.
Da bi bila upotrebljiva, voda mora biti čista, a
zrak imati dovoljno kisika. Jedno i drugo svojstvo vode
i zraka usko je povezano uz šume.


Utjecaj šume na vodu


Od ukupne količine vode na Zemlji 97,3 % je slana
voda. Od slatke vode 90 % je nedostupno čovjeku, ži


votinjama i biljkama, jer je zaleđena ili se nalazi u velikim
dubinama. Najviše vode troši poljodjelstvo (69 %),
zatim industrija (22 %), dok čovjek za svoje vlastite potrebe,
kuhanje i higijenu i dr. troši svega 8 %.


Voda je obnovljivo prirodno bogatstvo koje neprekidno
kruži u prirodi. Ona se isparava u atmosferu i ponovno
se vraća na površinu Zemlje kao oborina. To se
prosječno ponavlja oko 40 puta godišnje, (crtež 1)


ENERGETSKO KRUŽENJE VODE


U svim fazama ljudske povijesti i urbane kulture
nedovoljne zalihe zdrave i pitke vode bile su i ostaju
ograničavajući čimbenik gospodarskoga i kulturnoga
razvoja. U 21. stoljeću pitka voda će zasigurno biti
značajan čimbenik civilizacijskoga razvoja.


Šuma kao vegetacijski oblik koji znatno utječe na
čistoću vode i njezin raspored u prostoru, može se raz


viti ako ima više od 300 mm oborina godišnje. Voda
bez topline je led, a toplina bez vode je suša. Tlo bez
vode je pustinja, a previše vode u tlu spriječava rast
šumskoga drveća. Voda kao povoljni ekološki čimbenik
u uskoj je svezi s toplinom, a osobito s tlom kao izvorom
hraniva šumskoga drveća.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 63     <-- 63 -->        PDF

U odnosu na druge kopnene vegetacijske oblike, dobu i sastavu šumskoga ekološkoga sustava. Za poješuma
vrlo ekonomično postupa s vodom. Šuma je-vrlo dinosti vodnoga domaćinstva važne su vrste drveća i
korisna sa stajališta hidrologije prostora. Raspored vonjihova
biološka svojstva kao i dimenzije.
de u šumskome ekosustavu ovisi o vrsti drveća, sloju


Oborinska voda ulazi u šumu neposrednim pada


grmlja i prizemnoga rašća, čimbenicima reljefa, pedo


njem, prolaskom kroz krošnje i tečenjem niz deblo di


sustavnoj jedinici tla i količini oborina. Raspored vode


jelom se zadržava, a dijelom izlazi iz šume. Izlazak iz


u šumi uvijek je manje ili više povoljniji nego u povr


šume odvija se putem transpiracije, intercepcije, eva


šini bez šume.


poracije, površinskoga i podzemnoga otjecanja i pro-
Vodno domaćinstvo šume sastoji se iz više čimbenicjeđivanja
u podzemne tokove, (crtež 2)
ka koji ovise o količini i trajanju oborine, godišnjem


DIJELOVI VODNOGA DOMAĆINSTVA U SUMI


Legenda
O = oborine, T = transpiracija, I = intercepcija Zv = zračna vlaga, Po = površinsko otjecanje
E = evaporacija, No = neposredne oborine Ppo = podpovršinsko otjecanje, Pvo = procjedna voda
Td = tečenje niz stablo, Kk = kapanje kroz krošnju R = zaliha vode u ekosustavu


Klasičan Burgerov (1943) pokus u Alpama obasušnoga
razdoblja pala na livadu odmah izaziva povrvljen
u šumi i livadi dokazao je da kiša koja je poslije šinsko otjecanje vode, dok je ono u šumi kasnilo neko301




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 64     <-- 64 -->        PDF

liko dana. Usporavanje površinskoga otjecanja vode iz
šume sprječava visoke vodne valove i poplave. Prema
Otto-u (1994) na osnovi više istraživanja dokazalo se
da u dobro njegovanoj šumi nema pvršinskoga otjecanja
vode, a što se odnosi i na strme šumske padine.


Značajna funkcija šume je njezino protuerozijsko
djelovanje, koja je u uskoj svezi sa sprječavanjem padanja
kiše na tlo i upijanjem vode u rahlo i propusno šumsko
tlo, čime se sprječava površinsko otjecanje vode.


Uloga šume u izjednačavanju vodnih odnosa u prostoru
sastoji se u ublažavanju visokih vodnih valova i
opskrbi izvorišta i vodotoka vodom za sušnih razdoblja.


Najveća vrijednost šume sastoji se u pročišćavanju
vode. Voda koja prođe kroz šumsko tlo ulazi čista i
pitka u podzemne tokove, napajajući izvorišta i vodotoke.
Prema Mitscherlichu (1975) procjedna voda i ona
koja podpovršinski otječe, dakle voda koja pročišćena
izlazi iz šume u izvorišta i vodotoke, iznosi 30-40 % za
vrijeme vegetacije i 70-80 % za mirovanja vegetacije
od ukupnih oborina koje padnu na šumu. Ostatak vode
šuma potroši za intercepciju, evaporaciju, transpiraciju
i druge fiziološke potrebe.


Uz pretpostavku da je srednja godišnja količina
oborina u Hrvatskoj 1200 mm i daje površina šuma
koje su u hidrološkoj funkciju 2 milijuna ha, iz šume
izlazi pitke vode oko 13 milijardi m3. Suma je, dakle,
vrlo učinkovita "tvornica" čiste i pitke vode, koju bi
mogli dobro iskoristiti. Tu je potrebno naglasiti da šumarstvo
svojim postupcima u šumi održava hidrološku
funkciju šume očuvanjem prirodnosti, biološke raznolikosti,
stabilnosti, provođenjem potrajnosti, a prije
svega očuvanjem i povećanjem učinkovitosti svih
općekorisnih funkcija šume.


Utjecaj šume na zrak


Znatan doprinos kakvoći zraka daje šuma proizvodeći
kisik tijekom procesa fotosinteze. Godišnja količina
proizvedenoga kisika jednaka je količini proizvedene
biomase, što sveukupno iznosi u Hrvatskoj oko
7,4 milijuna t kisika. Svojim gustim krošnjama šuma
vrlo učinkovito pročišćuje onečišćeni zrak opterećen
aerosolima i tvorničkom prašinom. Poznato je da šumoviti
prostori vrlo povoljno utječu na kakvoću zraka
filtriranjem i proizvodnjom velikih količina kisika.


Ovisno o izvorištu emisije štetnih plinova, pojas šume
određene širine može u potpunosti pročistiti zrak.
Pojas šume između naselja i izvorišta emisije, radi li se


o pogonu keramike ili predionici, treba iznositi 300 m,
a kada se radi o termoelektrani - 2000 m.
Velika je i nezamjenjiva uloga šume uz smanjenje
učinka "staklenika atmosfere" koji izaziva promjenu
klime, a što se u posljednje vrijeme sve više potvrđuje
na međunarodnim znanstvenim skupovima. Vezivanjem
ugljičnoga dioksida, najznačajnijega stakleničko


ga plina u procesu fotosinteze, šuma smanjuje opasnost
od općeg zatopljenja. Proizvedena biomasa šume vezuje
oko 50 % ugljika. Prema podacima Gospodarske
osnove područja za šume u Hrvatskoj, izračunati ugrađeni
ugljik u biomasu iznosi 3,688.637 t odnosno oko
13,3 milijuna t C02 (Matić et al., 2000)


Dvije navedene i već do danas dovoljno istražene i
vrednovane funkcije šuma, hidrološka i fiziološka
(proizvodnja kisika i vezivanje slobodnoga ugljičnog
dioksida iz atmosfere) predstavljaju biološku dobit
šume.


Zajedno s ostalim općekorisnim funkcijama šume,
one će uskoro predstavljati glavni prihod šume
koji se još danas odnosi na drvo. To su protuerozijska,
protuimisijska i klimatska funkcija šume, zatim
estetska, zdravstvena, rekreacijska i turistička funkcija
te genetska, biološko-raznolikosna i prirodozaštitarska
funkcija šume, koje već danas predstavljaju osjetljivo
veću vrijednost od drva. Značajnu ulogu u vrijednosti
šume zauzet će sporedni šumski proizvodi, osobito
šumski plodovi, biljke kao prirodni ljekovi i gljive.


U svojim kulturnim i estetskim potrebama ljudsko
društvo se neće odreći drva toga plemenitog i za obradu
podatnog građevnog materijala, koje svojom teksturom,
bojom, toplinom i estetikom privlači čovjeka, bilo
da se radi o interijeru ili eksterijeru prostora ljudskoga
života. Prema svemu 21. stoljeće bit će doba šume i
drva, kako je to rečeno na XVI. IUFRO kongresu u
Ljubljani 1986. godine.


Literatura
Matić, S., I. Anić, B. Prpi ć, H. Jako vac, 2000:


Prilog nacionalnom izvješću o klimatskim pro


mjenama za UNFCC - sektor šumarstva
Prpić, B., 2001: Preborna šuma kao infrastrukturna
kategorija prostora, The selection forest as an infrastructural
spatial category, U: B. Prpić, (ur.),
Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Silver
fir (Abies alba Mill.) in Croatia, Akademija
šumarskih znanosti i "Hrvatske šume" p.o. Zagreb,
283-298, Zagreb.
Otto , H., J., 1994: Waldoekologie, Verlag Eugen Ul


mer Stuttgart, 391




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Prof. dr. sc. Slavko M at i ć:


PRIRODNOST ŠUMA I UVJET STABILNOSTI I PROIZVODNOSTI


Prirodna šuma ili prirodni šumski ekosustav je najsloženija
životna zajednica ili biogeocenoza u kojoj su
živa bića i njihova stoj bina prostorno i vremenski povezana
kružnim i ostalim protokom energije i tvari. Ta
temeljna organizacijska jedinica prirode, svoju prirodnu
jedinstvenost dokazuje sposobnošću samoorganizacije,
samoodržanja i samoobnove. Životna zajednica
ili biocenoza je predstavljena zajednicom biljaka, životinja
i mikroorganizama a razvija se na određenoj stojbini
obilježenoj osebujnim tlom i klimom koja je okružuje
i na nju utječe. Ona je u stanju oblikovati i mijenjati
svoju stojbinu te svojim dugogodišnjim utjecajem
utječe na fizikalna i kemijska svojstva tla koja osiguravaju
njenu samoopstojnost te selektira i onemogućava
pridolazak stranih vrsta kako biljaka i životinja tako i
mikroorganizama.


Biljke su primarni proizvođači, koje su u stanju
stvarati hranu iz jednostavnih anorganskih tvari, životinje
su uglavnom makropotrošači ili fagotrofi, a mikroorganizmi
su bakterije i gljive koje su mikropotrošači
ili saprofiti jer su u stanju razgrađivati složene organske
spojeve.


Biotop ili stojbina je odlučujući čimbenik koji određuje
vrste koje se na njemu mogu razvijati i koje će
moći živjeti i funkcionirati u zajedništvu. Stojbina je
sastavljena od tla sa svojim fiziklanim i kemijskim
svojstvima, anorganskih tvari koje su uključene-u kruženju
(C, N, C02 H20 i dr.), organiskih spojeva (bjelančevine,
ugljikohidrati, lipidi, humusne tvari i dr.),
klimatske i druge prilike (temperatura, svjetlost i drugi
fizički čimbenici).


Ove temeljne postavke ekologije šuma o prirodnim
šumskim ekosustavima i načinu njihovog funkcioniranja
iznosimo ponajprije, da bi na što jednostavniji način
sagledali složenost u nastanku, opstanku i funkcioniranju
prirodnog šumskog ekosustava ili prirodne šumske
zajednice, koja je temeljni objekt gospodarenja u
šumarstvu. Pogreške u gospodarenju, posebice u pomlađivanju
ovih složenih ekosustava ispravljaju se stoljećima
najčešće su za šumski ekosustav i okoliš katastrofalne.
Zbog toga se takvi i slični radovi mogu povjeriti
samo šumarskoj struci i kvalitetnim šumarskim stručnjacima.
Poluprirodni i umjetni šumski ekosustavi, koji
su nastali utjecajem čovjeka, razvijaju se jednim djelom
na navedni način, ali uz jedno temeljno negativno obilježje
izostanka svojstva samoodržavanja i samoobrane.
Oni nemaju biološku raznolikost, koja je neophodna
zbog održavanja prirodne ravnoteže i stabilnosti.


Da bi šumske sastojine bile biološki raznolike,
temeljna je pretpostavka u osiguranju prirodnog pomlađivanja.


Prirodnost hrvatskih šuma iznosi 95 % u odnosu na
ukupnu površinu šuma. Šumske kulture, koje sudjeluju
sa 5 %, samo su jedan prijelazni stadij na putu prema
prirodnim šumama. Pionirske vrste drveća s kojima
osnivamo šumske kuture na tlima koja su izgubila
svojstva šumskih tala, siguran su čimbenik koji će od
nešumskih tala stvoriti pogodna šumska tla za jednu od
klimatskih šumskih zajednica.


U istraživanjima u Gorskom kotru 1998. godine definirali
smo one klimatske promjene koje su uvjetovale
sušenje određenih vrsta drveća, posebno obične jele, te
blagovremeno formiranje sastojina s drukčijim odnosom
vrsta drveća u omjeru smjese, a ponegdje i s drugim
vrstama drveća..


U razdoblju od 20 godina prosječne godišnje i vegetacijske
temperature za meteorološku postaju Vrelo
Ličanke, odnosno Fužine, povećale za 1,3 "C odnosno


1.8 °C. Za istu postaju i razdoblje prosječne godišnje i
vegetacijske padaline smanjile su se za 592.6 mm, odnosno
265.2 mm.
Sve su te promjene znatno utjecale na sušenje jele,
koja je vrsta s vrlo uskom ekološkom valencijom glede
temperature i vlage.


Uzmicanje jele, zbog povećanja temperature i smanjenja
količine padalina ide u prilog običnoj bukvi koja
zauzima njeno mjesto. Pretvaranjem mješovitih prebornih
sastojina jele i bukve u čiste sastojine bukve, donekle
se smanjila gospodarska vrijednost ovih sastojina,
kao i biološka raznolikost, što u ovom slučaju neznatno
utječe na smanjenje općekorisnih funkcija ovih šuma.


Istražujući utjecaje razmaka sadnje i kvalitete staništa
na uspijevanje mladih sastojina hrasta lužnjaka,
osnovali smo pokusne plohe na kvalitetnim šumskim
tlima, prirodne, suvisle grabove panjače te na ne šumskom
tlu bivšeg pašnjaka.


U sastojinama hrasta lužnjaka osnovanim na kvalitetnim
šumskim tlima, postotak najkvalitetnijih stabala raste
sa smanjenjem razmaka sadnje. Stabala srednje kvalitete
ima najviše, a stabala najlošije kvalitete najmanje.


U sastojinama osnovanim na nešumskim pašnjačkim
tlima isto tako postotno učešće najkvalitetnijih
stabala raste s povećanim brojem biljaka po jedinici
površine.


Postoje signifikantne razlike u kvaliteti stabala kod
svih razmaka sadnje i broja biljaka hrasta lužnjaka između
sastojina podignutih na kvalitetnom šumskom
tlu i sastojina podignutih na nešumskom panjačkom
tlu, u korist sastojina na šumskom tlu.


Srednje visine stabala kod svih šest razmaka sadnje
na šumskim tlima u prosjeku su 25 cm veće od visina
koje su izmjerene u sastojinama na nešumskom tlu.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Svi navedeni rezultati istraživanja nedvojbeno namukazuju na utjecaj prirodnih sastojina na povećanje njihove
stabilnosti, biološke raaznolikosti i produktivnosti.


Cilj svakog naprednog šumarstva, pa tako i hrvatskog,
trebao bi biti u prirodnom pomlađivanju prirodnih
sastojina te njihovoj njezi koja se temelji na proce-


Prof. dr. se. Joso Vukel ić :


sima koji se odvijaju u svakoj stabilnoj prirodnoj sastojini.
To je jedini način da nam šume ostanu i dalje stabiIne
i produktivne te da im na temeljima potrajnog gospodarenja,
koje je svojstveno našemu šumarstvu, osiguramo
vječnost.


ŠTO JE TO ŠUMA I NJEN ODRŽIVI RAZVOJ


Danas se u svijetu barata pojmom "održivi razvoj"


- to je pojam kojim se promiče novo načelo u želji da
se ujedine gospodarske socijalne i ekološke potrebe u
harmoničnu cjelinu. Tu ima i pristalica i oponenata da
li je to utopija ili jedini izlaz? Osnovne kritike kod
nas i u svijetu su, da nije definirano nulto stanje i da se
ne uzima u obzir veliki porast stanovništva, što uzrokuje
porast energije i nemogućnost kontroliranja takvoga
razvoja. Kod nas su najčešće pristalice toga bili sociolozi,
dok fundamentalce što će reći i nas, nitko nije ni
pitao. No u šumarstvu - ako je išta pogodno za definiciju
i primjenu termina održivi razvoj, onda je to prirodni
resurs koji je obnovljiv, a takvog resursa osim
šume nema. Mi govorimo o potrajnosti, to je načelo
koje potječe iz njemačkog šumarstva 1713. god., a u
Hrvatskoj isto načelo uvodi Marija Terezija 1769. god.
zakonskim uredbama o šumama Austrougarske.
U predmetu Uređivanja šuma kao studenti čuli smo
definiciju tada shvaćanu na malo drukčiji način: "s obzirom
na dobivanje prihoda, šumska gospodarstva možemo
organizirati tako da iz šume dobivamo svake godine
trajno podjednake prihode. Tako gospodarenje zovemo,
trajnim, potrajnijim gospodarenjem". Za to sijede
i potvrde na svjetskoj razni Rio i Helsinki. Potrajno
gospodarenje šumama definira se kao "gospodarenje i
iskorištavanje šuma i šumskih zemljišta na način i u
takvoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost,
vitalnost, produktivnost, sposobnost obnavljanja,
da sada i u budućnosti ispune ekološke, socijalne i gospodarske
funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj
razini i da ne štete drugim ekosustavima". Najkraća, a
potpuna definicija je "Šumskim bogatstvima i zemljištima
treba potrajno gospodariti da bi socijalno, gospodarski,
ekološki, kulturno i duhovno, koristili sadašnjim
i budućim generacijama". Bit toga je korištenje
kamata (prirasta) ali ne i glavnice (drvne zalihe) koja
mora ostati netaknuta. Najbolja pak definicija je ona
Petra Preradovića od prije 150 godina kada je i osnovano
Hrvatsko šumarsko društvo "nije blago ovo naše
domovine, glavnica je ono što mi uživati možemo a
potrošiti ne smijemo". Šumarskim radom kroz 150 godina
bili smo na tragu onoga što traži 21. stoljeće.


Uglavnom danas se u svijetu ukazuje na to da su se
mnogi suviše bazirali na klasičnu kratkoročnu korist


od šuma, zanemarujući šumske ekosustave i korist
koju od njih ljudi imaju, a koji rijetko imaju tržišnu vrijednost.
Stoga neki sugeriraju da bi prirodne šume morale
ostati državne šume a plantaže i si. u privatnom
vlasništvu. Država i politika nije baš veliki zagovornik
održivoga razvoja, više su to nevladine udruge kao
HŠD-a i npr. Pro-Silva, što je i nama poticaj da pri
HŠD-u osnujemo našu Pro-Silvu.


Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Iz tablica zaliha iz 1986., 1996. i procjene za 2005. g.
za šume s kojima gospodare "Hrvatske šume", vidimo
vodi se gospodarenje po načelima održvoga razvoja.
Imali smo dvije nacionalne inventure, 1986. god. drvna
zaliha je 250 mil. m\ 1996. god. 278 mil. m3 - za sve
vrste drveća raste, osim za jelu koja je pala na 28 mil. m3
u tih 10 godina. U 2005. god. očekuje se drvna zaliha od
310 mil. m3. Znači i prije nego stoje svijet definirao održivi
razvoj bili smo na tragu apsolutno održivog razvoja,
potrajnog gospodarenja šumama, a da u tehnološkom
procesu, propisima i ponašanjima ne da nezaostajemo,
nego prednjačimo pa smo tu i ispred Europe.


No, problem je u sociologijskom i marketinškom
načelu, gdje kompletna struka apsolutno griješi. Tako
da se događa i ovih dana čitamo izjave političara daje
npr. Velebit očuvan zahvaljujući dosadašnjoj depresiji
u zadnjih 10-tak godina. Priznanje dobivaju Zelena akcija
i si., a hrvatska šumarska struka nije ni spomenuta.
Još je bilo takvih slučajeva, pa nam to daje pravo iznijeti
10-tak razloga zastoje to tako, bez namjere ikoga
vrijeđati, a s ciljem promijeniti nešto u odnosima naše
struke i javnosti.


Nema javnih rasprava i ne pišu se dovoljno knjige,
nismo održali raspravu hrvatske šume i održivi razvoj.


Ovo što danas govorimo u skladu je s tim, ali kao posebnu
temu to nismo raspravljali. To je učinila npr. Turistička
zajednica još 1994. god. U Rijeci je 1995. na Ekonomskom
fakultetu tiskana knjiga Ekonomika i održivi
razvoj, Državna uprava za zaštitu okoliša prevodila je
niz dokumenata koji govore o održivom razvoju itd. Danas
ćemo promovirati jednu izvanrednu knjigu (o jeli),
ali za nas šumare, za struku, što će nam značiti puno ali
možda bi nam više koristila knjiga, npr. "Šumarstvo za
nešumare". Krajnji je čas da na tome poradimo.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Mi nemamo lobija u politici. Prvih 5-6 godina u našoj
državi šumarska se struka borila na Saboru i ostalim
institucijama kako bi dokazala da nismo kriminalci,
a za ovu vlast ni ne postoji. Vlada je dala Program
razvoja u kojemu se šuma spominje jednom rečenicom


- kako treba onemogućiti nekontrolirano krčenje šuma,
što je nedopustivo mišljenje o šumarstvu. Ovih
dana mediji prenose kako nas Europa i svijet pritišću
da prodajemo šume, no o tome nemamo službenu informaciju,
da li se radi samo o privatnim šumama ili i o
državnim. A sada imamo u rukama tekst "Izmjena Zakona
o šumama" iz kojega između ostaloga izdvajamo
daje nadležnost trgovačkog društva (danas JP "Hrvatske
šume") isključivo u gospodarenju, a Ministarstva u
upravljanju šumama i šumskim zemljištem te da se
ovaj Prijedlog upućuje u Hrvatski sabor po kratkom
postupku. Nitko se s nama nije konzultirao, ovdje radi
politički lobi kojega mi nemamo, a ako se netko i pojavi
on se priključi političarima a ne struci.
Nemamo pristupa medijima - veća je pažnja na
HTV posvećena nojevima nego šumarstvu i drvnoj industriji.
Nešto bolje je s radijom, no općenito pristupa
medijima nemamo.


Nema zajedničkog nastupa s drvnom industrijom, a
to nas jedino može jače promovirati. Ako je 10.000 ljudi
u šumarstvu, 25.000 u drvnoj industriji, a tu su još i sporedne
djalatnosti, onda možemo izračunati koliko to sve


ovoj zemlji znači, a da ne govorimo o onih 43 % površine
šuma i šumskog zemljišta kojim gospodarimo. Jedini
cilj treba biti zajednički nastup na tržištu. Možemo biti
samo partneri ali ne na različitim stranama.


Zatvorenost pak samo u svoje okvire potiče misao o
nedostatnoj obrazovanosti, stoje točno, jer nam nedostaje
znanje iz poduzetništva i marketinga. Nadamo se
da će novi program nastave na Šumarskome fakultetu
to ispraviti. Moramo ojačiti sociološko marketinški
pristup struci s novom jasnom strategijom, a sve mora
ostati unutar struke koja može bolje a zaslužuje više.


U raspravi zamjenik direktora "Hrvatskih šuma"
Ivan H o d i ć, dipl. ing., naveo je nekoliko spornih članaka
iz spomenutog "Prijedloga zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o šumama, s konačnim prijedlogom
zakona" koji se ovih dana upućuje u saborsku proceduru
po hitnom postupku. Predlaže, da s ove Skupštine
uputimo zaključke zastupnicima u Hrvatskome saboru
i zatražimo mijenjanje samo neophodnih članaka a da
se Zakon o šumama, nakon sveobuhvatne stručne rasprave
uputi u redovitu proceduru.


Ovaj prijedlog je jednoglasno prihvaćen, pa će Povjerenstvo
za zaključke pripremiti zaključke a na temelju
njih će se pripremiti i uputiti zahtjev glede odnosnog
"Prijedloga" svim saborskim zastupnicima i članovima
Vlade.


ZAKLJUČCI 105. REDOVITE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA,
održane 13. lipnja 2001.


1.
Gospodarenje šumskim ekosustavima zahtijeva i
nalaže integralan, znanstveno-stručni pristup i
nedjeljivost u funkciji upravljanja i gospodarenja.
Takav pristup jasno nameću stalno rastuće
spoznaje o veličini i značaju takozvanih općih
dobara koje šuma proizvodi (kisik, pitka voda,
klima, krajolik), ali i njihovog održivog i kompetentno
kontroliranog korištenja.
2.
Prirodnost šuma Hrvatske u količini od čak 95 %,
i njihova bioraznolikost, temeljni su uvjeti stabilnosti
i potrajnosti toga najkompliciranijeg i izrazito
osjetljivog ekosustava, koji samo u takvom
stanju može imati maksimalnu proizvodnost drvne
tvari i općih dobara, te konačno kao najdragocjeniju
mogućnost svoje prirodne samoobnovljivosti.
Spoznaje o veličini i značaju svih ovih trajnih
funkcija šume, uvjetuju i upozoravaju na
opasnosti koje sa sobom nosi jednostrani, profitu
podređen pristup gospodarenju šumskim ekosustavima.
3.
Ukupno dosadašnje gospodarenje šumskim ekosustavima
Hrvatske, vjerodostojnim podacima svjedoči
izrazito korektno poštivanje temeljnih znanstveno-
stručnih postulata u pogledu potrajnog
(održivog) razvoja. Štoviše, jasno je vidljiv stalni
trend rasta šumskih površina, drvnih zaliha i prirasta.
Zbog trajne ugroženosti, sušenja šuma i degradacije
šumskih staništa, osnovna je preokupacija
znanosti i struke brza i učinkovita sanacija staništa
i obnova šuma. Takvi uzgojni zahvati mijenjaju
postojeće prioritete i ciljeve, te istovremeno
nalažu značajno veća ulaganja u uzgojne radove.


4.
Zbog mnogoznačnih vrijednosti i osobite važnosti
šumskih ekosustava, kao dobru od posebnog
interesa za Republiku Hrvatsku (čl. 52 Ustava),
Hrvatsko šumarsko društvo izražava upozorenje
Hrvatskom saboru, moli i zahtijeva da se Prijedlogom
zakona o izmjenama i dopunama zakona
o šumama, s konačnim prijedlogom zakona, koji
je upućen zastupnicima, isključe sve one odredbe
koje nisu nužne u hitnom postupku za preoblikovanje
ustroja iz javnog poduzeća u trgovačko
društvo. Čvrstog smo stajališta kako šumski ekosustav
zaslužuje temeljitiju, stručnu i osjetljivu
raspravu prije donošenja novih odredbi Zakona o
šumama.


ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 68     <-- 68 -->        PDF

HRVATSKOM SABORU


Zastupnicima - svima


VLADI RH


svim članovima


U okviru rasprave na 105. redovitoj skupštini Hrvatskoga
šumarskog društva, održanoj 13. lipnja
2001., pod točkom 4. Zaključaka, Skupština je izrazila
upozorenje Hrvatskom saboru, kojim moli i zahtijeva
da se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o šumama, s konačnim prijedlogom
zakona, isključe sve one odredbe koje nisu nužne u
hitnom postupku za preoblikovanje Javnog poduzeća
"Hrvatske šume" u trgovačko društvo. Hrvatsko šumarsko
društvo stajališta je kako složeni šumski ekosustavi
zaslužuju temeljitiju znanstveno-stručnu raspravu
prije donošenja novih odredbi Zakona o šumama.
Osim toga, u tijeku je prema odluci Vlade, izbor
strane konzultantske kuće za restruktuiranje "Hrvatskih
šuma", pa je to još jedan razlog da hitnost u
ovom slučaju nije nužna.


U želji da pojasnimo svoja stajališta, upozoravamo
na sljedeće:


1.
Gospodarenje šumskim ekosustavima zahtijeva i
nalaže integralan, znanstveno-stručni pristup i nedjeljivost
u funkciji upravljanja i gospodarenja.
Takav pristup jasno nameću stalno rastuće
spoznaje o veličini i značaju takozvanih općih dobara
koje šuma proizvodi (kisik, pitka voda, klima
krajolik), ali i njihovog održivog i kompetentno
kontroliranog korištenja.
2.
Predlažemo da se nadopunjeni treći stavak u članku
1. Zakona o šumama, kojim se omogućuje stranim
fizičkim i pravnim osobama stjecanje vlasništva
na šumama i šumskim zemljištima ako se to
regulira međunarodnim ugovorom, briše iz Prijedloga
zakona do konačnih, temeljito pripremljenih
izmjena i dopuna Zakona.
3.
Člankom 12. predviđena je izmjena članka 48. Zakona
o šumama, kojom se prostornim planovima
od općine, grada do županije i grada Zagreba
može predvidjeti, u šumi i na šumskom zemljištu,
izgradnja objekata infrastrukture, sporta, rekreacije,
lova i obrane Republike Hrvatske, ako ti prostorni
planovi imaju suglasnost Ministarstva poljoprivrede
i šumarstva. Pri velikom broju i brzini
donošenja prostornih planova općina i županija,
valjalo bi isključiti opasnost zadiranja i nepovratnog
uništavanja šumskih ekosustava.
4.
Izmjena predložena u Članku 13., gdje se izmjenom
članka 61. Zakona o šumama omogućava Povjerenstvu
Vlade Republike Hrvatske da upravlja
imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, donošenje
odluka o osnivanju služnosti na zahtjev
investitora. Takvom odlukom može se osnivati
pravo služnosti u šumi i šumskom zemljištu u svrhu:
izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda,
električnih vodova, eksploatacije i korištenja mineralnih
sirovina i si., a to znači i onda kad se trajno
mijenja namjena zemljišta. Čvrstog smo stajališta
daje takva mogućnost u suprotnosti sa svim
kretanjima glede svjetskog javnog mišljenja, gdje
se odnos čovjek-šuma izrazito brzo mijenja u korist
vrijednostima i značaju općekorisnih funkcija
šume. Nije potrebno upozoravati i na odredbe
članka 52. Ustava Republike Hrvatske, koje šumama
daju osobito gospodarsko i ekološko značenje
i jamče im osobitu zaštitu.


5.
Člankom 10. mijenja se odredba članka 33. stavak
2. Zakona, kojom se rok za predlaganje godišnjih
planova gospodarenja pomiče na 1. rujan tekuće
godine. Jedini razlog pomaku roka za tri mjeseca
unaprijed je administrativne prirode kako bi stručne
komisije Ministarstva poljoprivrede i šumarstva
imale vremena stručno provjeravati godišnje
planove. Mnogi životni razlozi govore u prilog
puno više "slobode" u formiranju planova gospodarenja.
Od stanja obnove sastojina, nepredvidive
dinamike sušenja, promjena u zahtjevima tržišta,
pa sve do stvarnih vremenskih uvjeta, nalaže trenutnu
i brzu reakciju. Obzirom na broj godišnjih planova,
budu li predlagani do 1. rujna tekuće godine,
bit ćemo stalno u komisijskim izmjenama godišnjih
planova. Upravo je to jedan dio od onih promjena
koje moramo ostvariti u izmjenama u korist učinkovitosti
da bi mogli tržišno funkcionirati.
I na kraju, protestiramo na način kojim se bez dovoljno
javnosti u radu, utjecaja struke i znanosti ide u izmjene
po hitnom postupku tako značajnog zakona kao
što je Zakon o šumama. Podsjećamo da smo pismom
ministru, gospodinu Pankretiću, od 5. travnja 2001.
protestirali i na sastav Povjerenstva za izradu Prijedloga
nacrta Zakona o šumama, jer u njemu nema službenog
predstavnika Hrvatskoga šumarskog društva.


Molimo, upozoravamo i predlažemo da se iz
Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o šumama isključe sve one predložene izmjene i
dopune koje nisu nužne u hitnom postupku za preoblikovanje
javnog poduzeća u trgovačko društvo.


Očekujemo vaše razumijevanje i postupak u skladu
s našim zahtjevima.
S poštovanjem!


Predsjednik HŠD-a
Prof. dr. sc. Slavko Matić


Zagreb, 18. lipnja 2001.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 69     <-- 69 -->        PDF

PROMOCIJA ZNANSTVENE MONOGRAFIJE
OBIČNA JELA (Abies alba Mill.) U HRVATSKOJ"


Kao predsjednik Akademije šumarskih znanosti i
predsjednik Uređivačkog vijeća prof. dr. sc. Slavko
Matić predstavio je znanstvenu monografiju "Obična
jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj". Izdavač je Akademija
šumarskih znanosti, a suizdavač "Hrvatske šume",
p.o. Zagreb.


Akademija šumarskih znanosti, osnovana je 1996.
godine na temelju odluke 99. skupštine HSD-a, održane
22. prosinca 1995. u Križevcima. Nastala je iz potrebe
objedinjavanja šumarskih znanstvenika iz raznih
šumarskih znanstvenih i drugih institucija, u rješavanju
sve složenijih problema, pred kojima se u današnjim
složenim ekološkim i gospodarskim uvjetima nalaze
šume i šumarstvo Hrvatske. Pored ostalog, cilj AŠZ je
promicanje i poticanje znanstvenog rada u šumarstvu,
upoznavanje javnosti sa znanstvenim postignućima šumarstva,
organiziranje znanstvenih i stručnih skupova
te promicanje i primjena znanstvenih i stručnih postignuća
u praksi. Da bi se to moglo ostvariti, potrebno je
iznaći mogućnost informiranja znanstvene i stručne
javnosti o dobivenim rezultatima istraživanja, posebno
objavljivanjem radova svojih članova u Zbornicima ili
na neki drugi način, gdje tiskanje monografija o različitim
vrstama drveća, šuma i šumskih područja ima
vrlo zapaženo mjesto.


Od približno 2 mil. ha šuma i šumskog zemljišta, na
onom dijelu gdje se rasprostiru šume, čak 95 % površine
su prirodne šume po sastavu autoktonih vrsta drveća
i grmlja, i po strukturi i načinu pomlađivanja. Od osnivanja
Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne
države do današnjih dana, šumarska struka i znanost
poduzimaju značajnu stručnu i znanstvenu aktivnost
usmjerenu na otkrivanje ljepote, prirodnosti, stabilnosti
i biološke raznolikosti hrvatskih šuma, njihovih
glavnih vrsta drveća, domaćoj i svjetskoj stručnoj javnosti.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i "Hrvatske
šume" 1992. god. izdaju monografiju "Sume u
Hrvatskoj" s ciljem prikazati prirodne šume RH koje
spadaju u najprirodnije šumske ekosustave Europe.
Ministarstvo polj. i šumarstva, "Hrvatske šume" i Šumarski
fakultet 1994. god. izdaju fotomonografiju
"Silvae nostrae Croatiae" na hrvatskome i engleskom
jeziku. Knjiga je namijenjena svim šumarskim stručnjacima
i prijateljima šumarske struke. HAZU Centar
za znanstveni rad Vinkovci i "Hrvatske šume" 1996.
god. izdaju monografiju "Hrast lužnjak u Hrvatskoj"
na hrvatskome i engleskom jeziku (nešto skrećeni prikaz)
uz obiman prikaz literature o hrastu lužnjaku.


Akademija šumarskih znanosti 1997. god. počela je
pripremati program za tiskanje monografije o jeli na hrvatskome
i engleskom jeziku uz obilan prikaz literature,
a uz sudjelovanje gotovo svih redovitih i izvanred


nih članova AŠZ. Izdavač ove monografije koju predstavljamo
je Akademija šumarskih znanosti, a suizdavač
su "Hrvatske šume", p.o. Zagreb. U cijelom razdoblju
od 1992. god. do danas uočavamo veliku izdavačku
aktivnost šumarske struke i znanosti, i to uz
učešće uglavnom istih stručnjaka i znanstvenika članova
AŠZ i HŠD-a. Također su u svim ovim aktivnostima
sudjelovale "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, koje su i
inače temeljna institucija i pokretač stručnog i znanstvenog
rada u hrvatskome šumarstvu. Već preko 40
godine financiraju dio znanstvenog rada i znanstvenih
aktivnosti vezanih za probleme u radu sa šumom i šumarstvom.
Šumarski fakultet, Šumarski institut, Akademija
šumarskih znanosti i Hrvatsko šumarsko društvo,
u bliskoj suradnji sa šumarskom praksom koju predstavljaju
"Hrvatske šume" i Ministarstvo polj. i šumarstva,
utjelovljenje su jedinstva šumarske struke u Hrvatskoj.
Ugled koji šumarska struka ima u europskom
šumarstvu, kako na stručnom tako i znanstvenom polju,
priznata kvaliteta hrvatskih šuma, obilježena prirodnom
strukturom i biološkom raznolikošću, potrajnošću
stabilnošću i produktivnošću, najvećim dijelom su
rezultat povezanosti i dugogodišnje suradnje šumarske
prakse i znanosti. Obična jela uz hrast i bukvu predstavlja
temeljnu klimatogenu vrstu drveća. Oko 10 %
učešća u drvnoj zalihi, i oko 150.000 ha jelovih prebornih
šuma koje čini s bukvom, smrekom i ostalim
vrstama drveća, dostatan je razlog da joj pridajemo veliko
značenje. Preborne jelove šume daju temeljno
šumarsko obilježje područjima Gorski kotar i Lika.
Povijest šumarstva Hrvatske često je povezana s gospodarskim
zahvatima u njima. Na tom su području osnovane
prve šumarije u Hrvatskoj. Prve izmjere šuma,
karte i gospodarske osnove napravljene u tom vremenu
ukazuju na dosta drukčiju strukturu sastojina u odnosu
na današnje stanje, posebno na učešće obične jele
(prosječno 330 stabala po ha, od toga bukve 50 %, jele
28 %, smreke 14 % i ostalih vrsta 8 %). Danas vidimo
da se učešće jele i smreke povećalo i na 80 %. Taj podatak
može biti dobra misao vodilja kod istraživanja
današnje pojave sušenja jele nastale promjenom klime i
onečišćenjem zraka te širenja bukve na njena staništa.
Upravo na području jelovih šuma postoje gotovo 250godišnji
kontinuitet gospodarenja prebornim bukovojelovim
šumama. To je početak rada šumarske struke u
Hrvatskoj, kada i u svijetu, na što smo posebno ponosni.
Uvjereni smo da će ova znanstvena monografija o
običnoj jeli dati više informacija i konkretnih podataka


o gospodarenju jelom i njenim šumama, u prošlosti, današnjem
stanju i putu kojim ove šume trebaju ići u budućnosti.
Šumarska struka u Hrvatskoj sa svojom dugom
poviješću, obilježena velikanima koji su je osnovali
i održali na visokoj razini sa danas jedinstvenom i u


ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 70     <-- 70 -->        PDF

svijetu afirmiranom strukom, ima jasnu viziju svog budućeg
razvoja. Naše ćemo šume održavati kvalitetnim i
vječnim samo ako se i dalje budemo držali temeljnih
postulata šumarske struke, da smo iste posudili od djedova
i da ih moramo vratiti unucima. Kod toga poštenje
i temeljne ljudske moralne vrijednosti, koje su do danas
uvijek bile svojstvene hrvatskim šumarima, moraju
dominiraati u svim fazama rada sa šumom i njenim
proizvodima. Na kraju zahvala svim hrvatskim znanstvenicima,
stručnjacima i šumarskoj struci u cijelosti,
što su omogućili da ova monografija ugleda svijetlo
dana. Ona će biti i dobar poticaj za rad na budućim
monografijama koje su već u fazi pripreme, konkretno
monografija o bukvi.


Glavni urednik prof. dr. sc. Branimir Prp i ć, prikazao
je detaljno znanstvenu monogradiju "Obična jela
(Abies alba Mill.) u Hrvatskoj", no ovdje ne navodimo
njegov prikaz izrečen na predstavljanju monografije,
nego upućujemo zainteresirane da pročitaju detaljni
prikaz znanstvene monografije o jeli u rubrici "Knjige
i časopisi" u istom broju Šumarskog lista.


Glavni urednik zahvalio se u ime urednika i uređivačkog
vijeća suizdavaču "Hrvatskim šumama", autorima
tekstova, lektorici, prevoditeljicama, našim i inozemnim
recenzentima.


Na kraju predstavljanja podijeljeno je 20-ak knjiga
a ostali su pozvani podići ih u prostorijama HŠD-a
sljedećih dana. One će biti raspodjeljene putem AŠZ ili
"Hrvatskih šuma" kojima će prema ugovoru biti dostavljeno
1000 komada monografije.


Četvrtak 14. lipnja 2001.


U prijepodnevnim satima je na terenima šumarije
Ogulin, u gosp. jedinici Međuvođe - Zalije organizirana
prezentacija vrhunske mehanizacije tvrtke Timber-
jack. Harvester koji je predstavljen može godišnje posjeći
i izraditi oko 20-25.000 m3 (stroj zamjenjuje 6-9
radnika). Nakon prezentacije razgovaralo se o mogućnosti
primjene stroja u sastojinama bjelogorice u uvjetima
gdje problem predstavljaju zakrivljena stabla.


Svečanom akademijom u večernjim satima u maloj
dvorani palače glazbe "Vatroslav Lisinski", odana je


počast šumi. Radni naslov ove priredbe "Mišlju,
rječju, stihom i glazbom o šumi" u potpunosti je odgovarao
događanjima te večeri. Uz vodstvo i recitacije
gđe Helge Vlahović i glumca gosp. Siniše Ružica, program
se odvijao po scenariju pjesnikinje gđe Božice
Jelušić. Sve nazočne pozdravio je direktor "Hrvatskih
šuma" Željko Ledinski, a posebno Dubravka Radoševića,
izaslanika predsjednika RH gosp. Stjepana
Mesića, pokrovitelja ovogodišnjih Dana hrvatskoga
šumarstva, ministra poljoprivrede i šumarstva mr. se.
Božidara Pankretić a te gradonačelnika Zagreba
gosp. Milana Bandića. Ne govoreći u ovoj prilici
posebno o poslovanju "Hrvatskih šuma", ukazao je
samo na značaj šume kao općenacionalnog blaga, danas
ugroženog potrebama civilizacije sa svih strana te
izrazio potrebu i molbu da svi zajedno poradimo na
njenoj zaštiti i očuvanju. Čestitajući Dane hrvatskoga
šumarstva, ministar Božidar Pankretić izrazio je zadovoljstvo
radom šumara, vjerujući kako svi zajedno
imamo dovoljno znanja i snage očuvati naše šume.


Pjesnikinja gđa Lidija Bajuk otpjevala nam je nekoliko
pjesama (Grana javora, Prema nebu stablo
grane pruža i Ivek sinek seje ženil). Prekrasnim sopranom
oduševila nas je gđa Lidija Horvat-Dunjko, pjevajući
"Šuma spava" B. Bjelinskog i "San" A. Srezića
uz klavirsku pratnju gosp. Darka Domitrovića. Čuli
smo pjesme "Meditacija drvosječe", "Sikira suđenica"
i "Oprezno koračaj šumom" šumara-književnika Milana
Krmpotića te pjesme pjesnikinje Božice Jelušić iz
zbirke "Pogled stablu". Podravski glazbenik Andrija
Maroić majstor na cimbalima odsvirao je "Podravski
ambijent" prateći Sinišu Ružica koji je recitirao
"Hraste, klanjam te se" Tomislava Starčevića. "Potrebno
je samo sa šumom i prirodom biti, udisati je i osjećati.
Vama dragi moji poručujem; ako svoju djecu hoćete
naučiti kako će preživjeti, kako će živjeti život dostojan
čovjeka, ako ih hoćete naučiti slobodi, ljubavi i
suživotu, vodite ih u prirodu, vodite ih u šumu, jedino
tamo postoji škola za sva ta znanja" kaže autor. "Između
mnoštva šumskih vrsta drveća, samo je hrast taj ko-


Andrija Maronić na cimbalima, u pozadini članovi HKUD-a "Petar
Zrinski" iz Vrbovca




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 71     <-- 71 -->        PDF

jem pripada mjesto na postolju veličanstvenog spomenika
tajni i snazi života, života, kojem baš njegovo stablo
osigurava vezu između zemlje i neba". Tamburaški
orkestar HKUD-a "Petar Zrinski" iz Vrbovca uz dirigentsku
palicu gosp. Zlatka Farszkya, skladbom Bože
Potočnika "Sunčane ravni" još je više oplemenio ovu
večer, posebice završavajući je zvucima "Slavonske
rapsodije" Julija Njikoša.


Subota 16. lipnja 2001.


Petak je bio dan predaha i u popodnevnim satima
dolaska šumarskih djelatnika-natjecatelja i sudaca, da
bi se pripremili za predstojeće im natjecanje. U subotu
već u 9 sati na Jarunu pod velikim šatorom, gdje su se
na štandovima predstavili, Direkcija HS, 16 Uprava
šuma, Šumarski fakultet, Šumarski institut, i Hrvatski
sindikat šumarstva, postrojene natjecateljske ekipe i
sve nazočne pozdravili su direktor "Hrvatskih šuma"
Željko Ledinski, doministar Željko Rendulić, upravitelj
Uprave šuma Zagreb Darko Vuletić, predsjednik
HŠD-a Slavko Matić, gradonačelnik Zagreba Milan
Bandić i predsjednica HSŠ Gordana Colnar, a natjecanje
je otvorio gosp. Dubravko Radošević, izaslanik


Pozdravna riječ direktora "Hrvatskih šuma"


predsjednika RH, pokrovitelja Dana hrvatskoga šumarstva,
uz pucanj topa Požeške gradske straže.


Kroz program su vodili novinari urednici Hrvatskoga
radija g-da Lidija Komes i Mladen Kušec. Orkestar
limene glazbe ZET-a, rogisti iz Gerova i KUD "Šumari"
iz Vinkovaca bili su muzička kulisa natjecanja.


Od 48 natecatelja najbolji su bili: Ilija Lukić, Vinkovci
(860 bodova), drugi Ilija Šarić, Vinkovci, (820) i


Direktor "Hrvatskih šuma" Željko Ledinski, dipl. ing. (u sredini) s
pobjedničkom ekipom iz Vinkovaca i vodom ekipe Stjepanom
Đurikom, dipl. ing.


Gradonačelnik Zagreba, gops. Milan Bandić, zaželio je svim
nazočnima dobrodošlicu, a natjecateljima uspjeh u natjecanju




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 72     <-- 72 -->        PDF

*-" ^-´ ANJA


´ Tetanie «w/- *^


2 Kombtn´nno


Sr --^m^^


i if-TV.i


$ Obaranje stabla 6
Prepiljiilanje na podkii


: 7 /Cr««»;* «ft1«»«


DODfTNE DISCIPLINE


treći Marijan Ruškan, N. Gradiška (792), dok su momčadski
najbolji bili Vinkovčani (2420) zatim Zagreb
(2272), Bjelovar (2213), Delnice (2106), Požega
(2025), N. Gradiška (2018) it.d. U neslužbenom programu
u gašenju požara, pobjedio je M. Ruškan; presjecanju
oblica sjekirom, Josip Ćosić; piljenju ručnom
pilom Z. Jarnjević i D. Milanović; dok je u natjecanju
Pilenje ručnom pilom za posjetitelje, najbolji bio mješoviti
par Darinka Komerički i Mijo Jurčin.


Požar je gašen i helikopterom Zrakoplovne baze
Lučko. U umjetničkom, slobodnom oblikovanju drva
motornom pilom, najboljim radom proglašenje medvjed
Damira Pavelića iz Zagreba. Glagoljicom pisan
moto ovogodišnjih Dana hrvatskoga šumarstva autora
Gorana Omiško iz Popovače zavrijedio je drugu, a autora
Franje Frnetića iz Vinkovaca treću nagradu.


Istovremeno na strelištu u Lukavcu kraj Velike
Gorice, Ivan Tarnaj, dipl. ing. otvorio je natjecanje u
streljaštvu. Natjecalo se 69 strijelaca. Pojedinačno,
najbolji su bili Franjo Basar s 37 golubova (UŠ
Bjelovar), Ivan Kovačić (UŠ Zagreb), Stjepan Lončar
(Direkcija), Lecio Matešić (UŠ Split), Dražen Metz
(UŠ Vinkovci) i Franjo Korpar (UŠ Koprivnica) koji
će predstavljati "Hrvatske šume" na natjecanjima
HLS-a. Ekipno, najbolja je bila ekipa UŠ Vinkovci,
ispred UŠ Koprivnica i UŠ Split.


Sve je uspješno završeno večernjim vatrometom, a
gradu Zagrebu su na Jarunu kao poklon ostavljene
drvene sjenice za posjetitelje.


Hranislav Jakovac
(fotografije M. Mrkobrad)