DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 80     <-- 80 -->        PDF

SUME I ŠUMSKO GOSPODARENJE U PROSTORU PARKA PRIRODE
"ŽUMBERAK-SAMOBORSKO GORJE"


SAŽETAK


Dana 3. travnja 2001. godine u Ozlju je održan
Okrugli stol na naslovnu temu. Ova tema aktualizirana
je iz razloga što često dolazi do nesuglasja kada je u pitanju
gospodarenje državnim šumama.


Taj prostor pokrivaju Uprave šuma Karlovac i Zagreb
putem svojih područnih šumarija.
Valja naglasiti da preko 50 % površine Parka prirode
pokrivaju šume, a državne se prostiru na 15 973 ha.


Budući su to regularne šume, gdje su dovršni sjekovi
neminovnost, ovaj gospodarski zahvat izaziva najviše
rasprava kod predstavnika lokalne samouprave, planinara,
a ponegdje i lokalnog stanovništva.


Da bi se problematika gospodarenja šumama približila
zainteresiranim, a koji se neposredno ne susreću s


istom, Upravno vijeće Parka prirode odlučilo je organizirati
Okrugli stol, gdje bi se raspravila ta problematika.


Okruglom stolu bili su nazočni predstavnici općina
i gradova, koji su u cijelosti ili djelomično u prostoru
Parka, predstavnici J.U. Park prirode, te predstavnici
javnih glasila.


Pored iznošenja teksta koji prezentiramo, nazočnima
je data na uvid jedna Osnova gospodarenja s gospodarskim
kartama, kako bi se pobliže upoznali s tim nezaobilaznim
dokumentima kada je u pitanju gospodarenje
državnim šumama.


1. UVOD
Park prirode "Žumberak-Samoborsko gorje" ustanovljen
i proglašen 28. svibnja 1999. godine, jedan je
od već sada brojnih Parkova prirode u Hrvatskoj, a po
veličini drugi iza Velebita.


Smješten u zapadnom dijelu Hrvatske, omeđen sa
sjevera i zapada granicom sa Slovenijom, s jugozapada
rijekom Kupom, s juga prigorjem gradova i općina
(Ozalj, Krašić, Jastrebarsko i Klinča sela), te s istoka
obroncima Samoborskog gorja, koji pripadaju gradu
Samoboru. Svi spomenuti gradovi i općine dijelom su
u prostoru Parka, dok je samo općina Žumberak cijelom
svojom površinom unutar prostora Parka.


U geomorfološkom pogledu to je s Gorjancima u
Sloveniji jedinstven gorski masiv, u osnovi formiran
nakon značajnih tektonskih poremećaja na rubu panonskog
prostora. Smjer pružanja je od zapada prema
istoku. Na zapadu se naslanja na Kočevski rog koji pripada
Dinaridima.


Matični supstrati su uglavnom dolomiti i vapnenci,
ali ponegdje se javljaju flišnc stijene i tuf, posebice na
rubnim dijelovima. Sve to upućuje na genezu te litosfere
nastale tektonskim poremećajima, nakon čega se


iz tog rubnog prostora povuklo Panonsko more. Ovaj
prostor karakterizira vrlo izražena reljefna slika, koja
je pored osnovne geomorfološke grade uvjetovana lakom
razgradnjom vapnenca i dolomita.


Bitan čimbenik u formiranju toga karakterističnog
reljefa svakako je i voda. Prostor Parka prirode bogat
je brojnim malim izvorima (trajnim i povremenim), te
malim vodotocima koji su na strmim padinama oblikovali
brojne duboke jaruge, a ponegdje i kanjone. Prirodni
čimbenici kao što su geološka podloga, reljefi klimatski
uvjeti stvorili su podlogu za stvaranje tala, koja
su ovdje vrlo različita, ali pogodna za biljni odnosno
šumski pokrov. Prema biljno-geografskoj podjeli ovaj
prostor pripada dvjema velikim biljno-geografskim
područjima, i to preddinarskom i predpanonskom.


Kultivirani prostori koje čine mnogobrojna mala naselja
okružena oranicama, livadama, pašnjacima, a ponegdje
i vinogradima, nastali su uglavnom na šumskim
krčevinama. Ti kultivari, zajedno s bujnim šumama,
brojnim izvorima i vodotocima, na tom reljefno vrlo
izraženom prostoru, uz kulturno povijesne vrijednosti,
uvjetovali su da se taj prostor proglasi Parkom prirode.


2. OPĆENITO O SUMAMA I GOSPODARSKOJ PODJELI
Šume i šumsko zemljište najvrjednije je prirodno
dobro koje čini uporišnu točku u ekosustavu prostora
Parka prirode. One pokrivaju preko 50 % površine.
Tako veliko učešće uvjetovano je vrlo izraženom konfiguracijom,
gdje krčenje šuma zbog velikih nagiba ili
kamenitog terena nije bilo od koristi za poljoprivredu.


Može se zapravo zaključiti da je krčenje u vrijeme
Vojne krajine, ali i nakon razvojačenja, zbog prenapučenosti
i ekstenzivnog bavljenja poljoprivredom zahvatilo


ponegdje i vrlo strme terene. Bavljenje ekstenzivnim
stočarstvom bilo je vrlo rašireno gdje su i šume
korištene za ispašu, a posebno one uz naselja. Kada se
tome doda neplanska sječa tih šuma te odnošenje listinca,
šume uz naselja značajno su bile devastirane. Dakle,
šume su značajno nekad, a i danas, utjecane čovjekom.


Raspored šuma dosta je ravnomjeran, s izuzetkom
jugozapadnog dijela (vivodinski kraj) gdje je šumovitost
nešto manja. Taj mozaični raspored obogaćuje pej




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 81     <-- 81 -->        PDF

zažnu sliku, i zajedno s poljoprivrednim površinama u
okruženju malih naselja na zaravnima i blažim padinama,
izvorima i malim vodotocima predstavlja posebnu
vrijednost tog brdskog prostora.


Kada se sagledavaju vlasnički odnosno posjednički
odnosi, koji su značajno utjecali na stanje šuma u prošlosti,
onda ih možemo podijeliti u tri skupine i to:


1.
šume koje su bile državne i u vrijeme Vojne krajine,
a to su i danas
2.
šume zemljišnih zajednica i imovnih općina, a koje
su društvene, odnosno državne od 1947. godine
3.
šume u privatnom vlasništvu.
Sume pod 1, bile su čuvane i kroz zakonske odredbe
štićene, tako da su one s gospodarskog stanovišta
najvrednije.
Sume pod 2, od strane pravoužitnika bile su intenzivno
korištene i devastirane putem sječa, pašarenja,
žirenja, odnošenja listinca i na drugi način, tako da su
prelaskom pod državnu upravu bile uglavnom šikare ili
panjače.
Sume pod 3, u privatnom vlasništvu, samo su ponegdje
dobro gospodarene i po kvaliteti danas zaostaju za
državnim šumama.
Kroz ovo izlaganje želi se iskazati stanje državnih
šuma, gdje postoji cjelovit fond relevantnih podataka,
dok za privatne šume nema za sada potrebnih podataka.
Nije moguće iskazati ni površine tih šuma, jer granica
P.P. cijepa određene katastarske općine i treba prije
precizirati granicu i tek tada izvršiti determinaciju
pripadajućih šuma P.P.


2.a. Državne šume
Ovim šumama upravlja J. P. "Hrvatske šume" p. o.
Zagreb, putem Uprave šuma Karlovac (Šumarije
Ozalj, Krašić, Jastrebarsko) i Uprave šuma Zagreb
(Šumarija Samobor).


Gospodarska podjela vidljiva je na predočenoj karti


1:100 000, a ona je sljedeća:
Al) UPRAVA ŠUMA KARLOVAC
1. ŠUMARIJA OZALJ
-
gospodarska jedinica "Sušica" (cijela)
-
G.j. "Stražnji vrh" (mali dio)
2. ŠUMARIJA KRAŠIĆ
-
G.j. "Žumberak-Kupčina" (cijela)
-
G.j. "Blaževa gora" (cijela)
- G.j. "Slapnica" (veći dio)
3. ŠUMARIJA JASLREBARSKO
- G.j. "Plešivica" (veći dio)
A2) UPRAVA ŠUMA ZAGREB
1. G.j. "Novoselska gora-Žumberak" (najveći dio)
2. G.j. "Kal-Javorac" (manji dio)
Kada promatramo tu gospodarsku podjelu, onda se
može zaključiti da su to određene gospodarske cjeline,
uvjetovane stanjem terena te tipovima tala i tu prisutnim
šumskim zajednicama.


G.j. "Sušica" pokriva prostor na krajnjem zapadu i
uglavnom se prostire u slivnom području potoka Sušice.
U istoj se nalazi i najviši vrh žumberačkog gorja
"Sv. Gera" sa svojih 1 178 m nadmorske visine. Taj
prostor oko Sv. Gere nije bio dostupan cestom sa Hrvatske
strane početkom domovinskog rata, i šumarstvo
je to omogućilo 1992. godine izgradnjom ceste u sklopu
cestovnog povezivanja zapadnog dijela Žumberka
sa cestovnom mrežom Hrvatske. Do tada je taj prostor
bilo cestovno povezan sa Slovenijom (Metlika). Tada
je zajedno sa J. P Hrvatske ceste i HV od 1991. do
1994. god. izgrađeno oko 20 km raznih cesta. U tom
prostoru pored prostora Sv. Gere postoji problem vraćanja
oko 178 ha državnih šuma, koje su upravo zbog
nepostojanja cestovne mreže predane 1967. god. na
upravljanje GG Novo Mesto, a do tada su bile sastavni
dio G.j. "Sušica".
G.j. "Žumberak-Kupčina" zauzima prostor sliva
najvećeg potoka Kupčine.
Treća u tom nizu je G.j. "Blaževa gora" koja pokriva
vršni granični dio prema Republici Sloveniji, a nalazi se
također u slivu Kupčine. Prije 10-40 godina tu su bile
prezrele bukove šume koje su uglavnom posječene, a
danas su tu mlade bukove šume s nešto unesene crnogorice,
unesene zbog problema obnove tih bukovih
šuma. Ima nešto prezrelih šuma koje su zaštićene, a
smatramo da bi neke od njih trebalo obuhvatiti zaštitom.
U središnjem dijelu (Pogana jama) šumska cesta Sošice-
Pogana jama spaja se sa slovenskom šumskom cestom
koja silazi u Kostanjevici na Krki, ali taj granični prijelaz,
kao i onaj oko 4 km zapadnije, nije u funkciji.


G.j. "Slapnica" pokriva sliv potoka Slapnica.
G.j. "Plešivica" dio je Samoborskog gorja i uglavnom
pripada slivu sada već u donjem toku rječice Kupčine,
a jedan manji dio Rudarskoj gradni, dakle Savi.
G.j. "Žumberak-Novoselska gora" za razliku od ranije
spomenutih koje se steru uglavnom od sjevera prema
jugu, spušta se prema istoku gdje teku Bregana,
Slapnica, Lipovača i Rudarska gradna u Savu.
G.j. "Kal-Javorovac" nalazi u Parku prirode sa svojim
najzapadnijim dijelom, a ispod G.j. "Žumberak-
Novoselska gora".
2.b. Privatne šume
Za ove šume, kao stoje istaknuto nemamo pouzdanih
podataka o površinama, a još manje o ostalim relevantnim
podacima.
Dosta su neravnomjerno raspoređene i uglavnom se
naslanjaju na državne šume. Stanje tih šuma po kvaliteti,
uzgojnom obliku i drvnoj zalihi znatno zaostaju za
državnim.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 82     <-- 82 -->        PDF

3. BILJNE ZAJEDNICE
U prostoru Parka najzastupljenija je zajednica bukve
s raznim prelaznim oblicima, a ako pobliže razmotrimo
florističku gradu i ekološke značajke, onda možemo
zaključiati sljedeće: biljno-geografski položaj
pripada panonskom sektoru Ilirske provincije srednjoeuropske
vegetacijske regije.


U prostoru Parka imamo dvije biljno-geografske
zone. Niži položaji pripadaju klimazonalnoj zajednici
kitnjaka i običnog graba, a viši klimatskoj zoni bukovih
šuma. Radi velike razvedenosti reljefa i različitosti
biološkog sastava, granica između vegetacijskih zona
je ponekad vrlo difuzna. Kada sagledavamo zastupljenost
pojedine biljne (šumske) zajednice, onda ističemo
samo one najzastupljenije i to:


1.
brdska šuma bukve (Fagetum illyricum montanum
Horvat)
2.
šume kitnjaka i običnog graba (Querco petraeae
carpinetum illyricum Horvat)
3.
šuma kitnjaka i pitomog kestena (Querco - Castaneetum
sativae Horvat)
4.
šuma medunca i crnog graba (Querco - Ostryetum
carpinifoliae)
Na cijelom prostoru P. P. mogu se susresti umjetno
podignute sastojine crnogorice, koje danas zauzimaju
oko 8 % površine šumskih tala u državnom vlasništvu.
Razlozi unosa crnogorice leže u činjenici da su, kao što
je napomenuto, oko naselja šume bile devastirane i rekonstrukcjia
je obavljena Crnogorkom kao najpovoljnijom
pionirskom vrstom, koja bi trebala stvoriti uvjete
da se nakon proizvodnog ciklusa ponovo pojave domaće,
autoktone vrste drveća.


Ove razne prirodne biljne zajednice uvjetovane su
pored geografskih i klimatskih prilika i tlima, odnosno
matičnim supstratima na kojima su se formirala ta tla.
Za naglasiti je da kao matični supstrati dominiraju dolomiti
i vapnenci.


4. BITNI PODACI ZA DRŽAVNE SUME
Prema Zakonu o šumama šume dijelimo na gospodarske,
zaštitne i one posebne namjene.


Od ukupno 15 973,12 ha šuma i šumskog zemljišta
na gospodarske šume otpada 13 190,52 ha ili 83 %, a
na zaštitne (razni oblici zaštite) i za posebne namjene
2782,60 ha ili 17%.


Gospodarske šume produciraju drvnu masu koja se
temeljem osnova gospodarenja, a koje odobrava Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva, iskorištava.


Osnovno je proizvnodnja drvnih sortimenata (drvo
za mehaničku i kemijsku preradu, te ogrjev), a tu su još


Tablica 1.


Gospodarska
jedinica


Sušica
Stražnji vrh
Slapnica
Plešivica
Kupčina Zumberak
Blaževa gora


UKUPNO


Zumberak -
Novoselska gora
Kal - Javorac


UKUPNO
SVEUKUPNO


Površina u Drvna zaliha


koristi od lova i sporednih šumskih proizvoda (šumsko
sjeme, gljive, razno bilje, kamen i dr.)


Pored ovih neposrednih koristi neuporedivo su veće
one neizravne, općekorisne, koje se ogledaju kroz zaštitu
tla od erozije, proizvodnju kisika, pročišćavanje
zraka, ragulaciju vodnog režima, ublažavanje vjetrova
i topline zraka, zaštitu prometnica i naselja, rekreativne
i druge aktivnosti, te niz drugih manjih ali vrijednih
koristi.


Najvažnije gospodarske aktivnosti sastoje se od uzgojnih
radova (omogućavanje prirodne obnove, sadnje


Etat u I Površina


polurazdoblju dovršnih sjekova u


PP


(10. god.) [pol. (10. god.)
ha m3 m3 ha
UPRAVA ŠUMA KARLOVAC


1989,13 420379 37345 91,64
801,36 143338 4109 15,30
1898,30 272908 36510 103,03
1342,38 203264 6746 44,50
2997,82 396350 55609 215,07
1864,59 364740 51022 205,61


10893,58 1800979 191341 675,15


UPRAVA ŠUMA ZAGREB


4574,98 796702 182892 504,56
89146 50762 5079,54
885848 233654 15973,12
2686827 424995 675,15


Zaštitne šume i
šume posebne
namjene
ha


115,31


236,80
930,35
803,14


2085,60


530


167
697
2782,60




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 83     <-- 83 -->        PDF

biljaka, njege i čišćenja, zdravstvene zaštite, čuvanje,
zaštite od požara itd.), aktivnostima kojima se utječe
na kvalitetu stabala na određenoj šumskoj površini, a
koje se onda koriste kao drvni proizvodi.


Da bi se znalo s čim je određena organizacija zadužena,
ona u osnovi gospodarenja ima sistematiziran
fond potrebnih podataka, a mi ćemo se ovdje pozabaviti
samo određenim bitnim podacima iskazanim u tablici 1.


Za Upravu šuma Zagreb ne iskazujemo površine
dovršnih sjekova, budući gospodarska jedinica "Žumberak-
Novoselska gora" ide u izvanrednu reviziju i
značajno će se mijenjati elementi gospodarenja, gdje
će se smanjiti sječe, a time i dovršni sjekovi, dakle oni
kada se posjeku sva stabla na određenoj površini. U dijelu
G.j. "Kal-Javorac" nema u važećem polurazdoblju
propisane do vršne sječe.


Iz iskaza podataka u tablici, dade se izvesti određene
zaključke, a oni se sastoje u sljedećem:


drvna zaliha je značajna i ona iznosi 2 686 827 m´,


a dominira bukva, zatim grab, hrast kitnjak i druge


vrste, s pojedinačno malim učešćem,


-
etat ili količina godišnje sječe iznosi 42 499 m3 ili
1,58 % od drvne zalihe,
kao bitno ističemo sječu zadnjeg dobnog razreda
(ekonomski zrela šuma), kada se uklanjaju sva stabla,
te se dobiva loša vizuelna slika; ove površine
iznose godišnje 67,51 ha, s iznimkom G.j.. Žumberak-
Novoselska gora iz navedenih razloga; te površine
su mozaično raspoređene u prostoru ali se ipak
dogodi da se takove sječe izvrše na većem cjelovitom
prostoru, pa treba postaviti takve planove, kako
se tako nešto ne bi događalo; ove sječe su neminovnost
da bi se osigurala obnova gospodarskih šuma,
-
što se tiče zaštićenih objekata, koji su uglavnom
zaštićeni na inicijativu šumara, oni zauzimaju oko
17 % površine državnih šuma; da lije ta zaštićenost
zadovoljavajuća ostaje za raspravu, ali osobno smatramo
da se treba povećati.
Drvna zaliha iz dana u dan povećava se i za prosječno
deset godina to povećanje iznosi oko 97 000 m\ a
to predstavlja oko 18 % prirasta. To znači da se sječe
manje od prirasta, jer je to dugoročni cilj potrajnosti
gospodarenja, uglavnom za sve šume Hrvatske. Ovaj
porast zaliha uvjetovanje stanjem šuma, a cilj je povećavati
zalihu, sve dok se ne iskoriste potencijalne mogućnosti
tla i šumskih sastojina.


5.
ZAKLJUČNA
-
predstavnici grada Samobora i općine Žumberak
smatraju da šumarstvo ne gospodari na za njih zadovoljavajući
način, odnosno da se previše siječe,
te su izrazili sumnju u pouzdanost podataka koje
prezentira šumarstvo; istakli su da ne postoji zadovoljavajuća
komunikacija između lokalne samo-
Ako znamo da postoje određena korelacija između
drvne i lisne mase, onda valja zaključiti da se šume u
Parku prirode u ekološkom i gospodarskom smislu popravljaju.


Svi relevantni podaci crpljeni su iz osnova gospodarenja,
a kako ta osnova izgleda i što sve sadrži stavljamo
na uvid, a voljni smo dati dodatna obrazloženja.
Ovdje je važno istaknuti ekonomsku zrelost, koja nastupa
onda kada sastojina može dati najveći prihod na
tržištu drvnih sortimenata. Šumama se gospodari tako
da se uglavnom obavlja prirodna obnova, a tamo gdje
to ne uspije umjetno se dopunjava, jer prema načelima
u šumarstvu teži se ostavljanju generacijama vrjednijih
šuma, nego stoje prethodna ganeracija to zatekla.


Iz iznesenog dade se zaključiti sljedeće:


-
državnim šumama gospodari se na temelju osnova
gospodarenja,
-
sječe se odvijaju po određenom zacrtanom redu i
nadziru ih šumarske inspekcije,
-
propisi osnova gospodarenja vrijede 10 godina, ako
se zbog više sile (bolesti, ledolomi, vjetrolomi i si.)
ne steknu uvjeti za raniju reviziju; u osnovi se stvara
i projekcija za idućih 10 godina, što znači da se
osnovom obuhvaća plansko razdoblje od 20 godina,
uz projekciju za 40 godina,
-
zalihe drvne mase iz godine u godinu se povećavaju,
a razlozi leže u činjenici što se siječe manje od
prirasta.
Valja ovdje naglasiti da su ovi podaci bazirani na inventarizaciji
šuma putem egzaktnih metoda i vođenja
evidencija o svim relevantnim podacima.


Da bi se uspješno gospodarilo šumama i do 10 %
površine svake godine se tretira kroz razne gospodarske
oblike, tako da se za 10 godina gotovo cijela površina
na određeni način tretira, a permanentno se čuva i
nadzire po pitanju svih promjena koje se događaju u
tom ekosustavu.


Na kraju smatramo da šumsko gospodarenje treba
sagledati u sklopu cjelovitog gospodarenja šumama u
Hrvatskoj, te integralno sa svim ostalim gospodarstvima
u prostoru parka.


Imajući u vidu da svako zadiranje u prirodu ipak na
određeni način remeti ekološku ravnotežu, potrebno je
kod svih subjekata koji zadiru u prostor povećati odgovornost
prema prirodnim i inim vrijednostima, kako bi se
budućim pokoljenjima osigurali uvjeti za održiv razvoj.


RAZMATRANJA


uprave i šumarstva, te da bi trebali znati što šumarstvo
planira godišnje i dugoročno raditi na njihovom
prostoru, a posebice kada su u pitanju sječe i to
ponajprije one dovršne,
predstavnici Uprava šuma obrazlagali su način dugoročnog
i godišnjeg planiranja, naglašavajući da