DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 89 <-- 89 --> PDF |
impresivan. Pašnjak je 80-tih godina preoran i zasijan kukuruzom, a ptice su zauvijek nestale s ovoga mjesta. Kroz ustavu "Kopačevo" (slika 3) bilo je moguće upustiti stanovitu količinu vode u Dravicu, da se tome nisu suprostavili vodoprivrednici iz Osijeka. Razlozi zatvaranja ustave protumačeni su opasnošću od natapanja nasipa i zaštitom retencije. Malo je čudno da ti razlozi nisu vrijedili za dionicu nasipa "Zmajevac-Kopačevo" (23-26 km) svega nekoliko kilometara sjevernije gdje se nasip "kvasi" i od Ribnjaka "Belja" i od Kopačkoga rita. Vjerojatno je na tom mjestu voda gušća, a zrak manje zasićen kisikom? Slika 3. Ustava "Kopačevo" na nasipu "Drava-Dunav" kod mjesta Sakadaš, poprište brojnih ekoloških incidenata i zlorabe ekologije u političke svrhe. Mjesto najvećeg onečišćenja u dijelu Posebnog zoološkog rezervata "Kopački rit". Ovakva neuvjerljiva tumačenja čelnih ljudi (osječke) vodoprivrede nisu ulijevala povjerenje. Kasnije se ispostavilo daje od zatvaranja ustave "Kopačevo" najveću korist imalo desetak poljodjelaca, koji su (u arendi) presušene bare iskoristili za uzgoj kukuruza. Njihove namjere da se ritske oranice uz nasip iskoriste za vikend naselje omeo je rat 1991. godine. Danas je Dravica "čuvana" razasutim minskim poljima, pa ju rado posjećuju ptice vodarice. Zabilježeno je gnježdenje crvenokljunih labudova, a prema nekim saznanjima i sivih divljih gusaka. Paralelno s izgradnjom nasipa nastao je kanal Sakadaš (Osječki, Novi kanal) čija je uloga u opstojnosti ribe, zaštiti prirode i lokalnoj politici koja ima kontroverzno značenje i ulogu. Zbog pojave "zijeva ribe", brojnih ribokradica, kanal Sakadaš je često u središtu pozornosti ljubitelja prirode, športskih ribolovaca, ribara i "osječkih zelenih" koji se protive (krivo)lovu ribe. Nerijetko novinske polemike završavaju optužbama Ministarstva zaštite okoliša i Javne ustanove Parka prirode, pa i tužbama na Sudu. Dok nije postojao kanal Sakadaš "zijev ribe" isključivo je "zanimao": kormorane, čaplje, galebove i druge ihtiofagne ptice. Ovime nazočnost vodograditelja u Kopačkome ritu nije završila. Godine 1980. u Kopački rit ponovno ulazi teška mehanizacija beogradskoga preduzeća "Ivan Milutinovic" zbog preustroja nasipa "Zmajevac-Kopačevo". Iz ranijih (loših) iskustva s vodoprivredom ugovoreno je pitanje nastalih šteta nakon završetka radova. Nažalost i ovaj puta nije posao napravljen kako treba, bile su zasipane prinasipne bare koje su služile pticama kao zaklonište u vrijeme niskih vodostaja u ritu. S druge strane pozajmište pijeska preobrazilo se u jezero (prozvano Rupom) koje je privuklo brojne ribokradice. Svakodnevni dolazak motoriziranih ribokradica, buka njihovih motora, odbačeno smeće, novo formirane rampe niz nasip za automobile, znatno su ekološki obezvrijedile lokalitet (slika 4). Unatoč prijetnjama Sudom, prinasipne bare nisu dovedene u prvobitno stanje, a Rupa još i danas privlači ribokradice koji neposredno i posredno ugrožavaju divlje životinje. Slika 4. Bespravno formirana silazna rampa niz nasip "Drava-Dunav" koja isključivo služi ribokradicama i drugim prijestupnicima za dolazak na kanal Sakadaš. Do izgradnje nasipa u blizini su bile tri kolonije čaplji ijedno veliko okupljalište sova utina (Asio otus) koje su ubrzo nakon izgradnje nasipa bile napuštene. Do izgradnje nasipa na ovo mjesto se moglo doći iz Osijeka uz veće napore za 1-1,5 sati hoda, danas autom ili motorkotačem za 8-10 minuta. Sam ulazak i nazočnost teške mehanizacije je zaseban problem. Velik broj strojeva, bagera, plovećih nastambi i ljudi (radnika), različite kulture i ekološke svijesti, buka, dim strojeva, onečišćenje vode u blizini plovećih nastambi nimalo nisu u suglasju s načelima i zahtjevima zaštite prirode. Poslije završetka radova ostao bi nered, polomljeno drveće, izgaženo prizemno bilje, razni komunalni i industrijski otpad: kante ulja, slomljeni dijelovi oruđa, strojeva, lokve izlivene nafte i mazuta, cijevi bagera različitih profila koje su godinama naruživale krajolik. Da li je to drukčije u Nizozemskoj, Njemačkoj, Engleskoj ili Švicarskoj nije nam poznato? U porječju rijeke Drave (na baranjskoj strani) tijekom obnove i preustroja "Dravskoga nasipa" trajno su |