DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 12 <-- 12 --> PDF |
M. Vučelić: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJEKOM 2000. Šumarski list hr. 7 8, CXXV (2001), 367-378 za 2000. godine za meteorološke postaje Zadar, Split- Marjan i Dubrovnik. Indeks početnog širenja vatre, ISI računa se iz sljedeće formule (Van Wagner and Pickett, 1985; Vučetić, 2000.): ISI = 0.208 f(W)f(F) (1) gdje je: f(W) funkcija vjetra, af(F) funkcija vlažnosti finog goriva. Indeks ISI daje ocjenu širenja vatre nakon zapaljenja goriva standardnog tipa (kanadski bor). Za ISI vrijedi: ISI Klase brzine Brzina Opis 0-7 sporo 1.5 m min1 8- 1 2 umjereno 3.0 m min1 baklje 13-1 7 brzo 6.1 m min"1 moguć požar u krošnjama > 18 vrlo brzo 18.3 m min1 požar u krošnjama, više fronti Iz slike 3 vidljivo je da su najveće vrijednosti za ISI zabilježene na meteorološkoj postaji Split-Marjan. Kritične vrijednosti ISI < 18 zabilježene su u pet navrata tijekom svakog promatranog mjeseca (u Zadru samo po jednom u svakom mjesecu, a u Dubrovniku jednom u srpnju). Požari koji su izbili u danima sISI< 18 pretpostavlja se da su imali najgori oblik šumskog požara "požar krošnji" (crown fire). Indeks meteorološke opasnosti od požara, FVVI (Fire Weather Index), je numerička procjena potencijalnog inteziteta požara za gorivo standardnog tipa i relativna mjera očekivanog ponašanja požara i dnevnih potreba za kontrolu vatre. Numerička vrijednost meteorološkog indeksa opas nosti od požara (FVVI) dobije se iz formule: FM = 0.1 ISIf(D) (2) gdje je: ISI indeks početnog širenja, af(D) ekspo nencijalna funkcija koja u sebi sadrži BUI (Buildup Index, indeks prikladnosti materijala za gorenje ili kako se češće naziva indeks ukupnog goriva). Iz iskustva Kanadske šumarske službe (Canadian Forestry Service) za vrijednost FVVI od 24 javlja se vrlo jaka vatra u tzv. donjim slojevima šume. Fada se može očekivati širenje vatre brzinom od 3.4 m min"´ i s intezitetom 1900 kVVnr1. Za vrijednosti FVVI od 34 i više, javlja se najgori oblik šumskog požara tzv. požar krošnji (crown fire). Fada plameni jezici mogu biti visoki i do 30 m ili 10 m viši od stabala. Dakako da ovi podaci ovise ponajprije o tipu šume koja gori i ne može se jednoznačno primijeniti na naše uvjete. Iz slike 3 vidi se da su vrijednosti FVVI, posebice za Split-Marjan, a i donekle za Zadar, gotovo konstantno iznad 34. U Splitu je dostignut maksimum od 103 sredinom lipnja i 93 krajem kolovoza. Od ukupnog broja dana (lipanj-kolovoz) u 24 dana vrijednost FWI je u Splitu bila ispod kritične od 34. Najteža situacija bila je u konovozu, kada je samo u tri dana FVVI bio neznatno ispod 34. Prema vrijednostima ISI i FVVI na splitskom području dani s najvećom potencijalnom opasnošću od izbijanja šumskog požara i uvjetima da to bude "požar krošnji" su kolovoski dani. Nešto povoljnija situacija je u lipnju, a najmanje vrijednosti javljaju se u srpnju i to posebice sredinom mjeseca. Prema podacima postaja Zadar i Dubrovnik situacija je, na tim područjima, daleko povoljnija i to prvenstveno zahvaljujući većim količinama oborine nego u Splitu i povoljnije raspoređenim te manjim brzinama vjetra, posebice u Dubrovniku. S obzirom da je meteorološka postaja u Splitu smještena na brdu Marjan (120 m/nad morem) i s obzirom na požare koji su se javljali uzduž naše obale i u zaleđu, može se zaključiti da podaci s te postaje dobro odražavaju činjenično stanje na splitskom području. Postaje Zadar i Dubrovnik ne mogu svojim podacima zadovoljiti potrebe zaštite šuma od požara što, za sada, treba pripisati njihovoj neprimjerenoj lokaciji za te potrebe. Kod povezivanja dana u kojima je došlo do izbijanja šumskih požara i dana s pojedinim vrijednostima ISI i FWI treba biti oprezan, jer je moguć pomak za dan ili dva zbog metodologije mjerenja oborine uobičajene u meteorologiji. To može biti razlog i razlici vrijednosti ISI i FVVI ovdje prikazanim i dobivenim svakodnevnim izračunom u operativnom radu tijekom sezone zaštite šuma od požara. 6. KLASE OPASNOSTI Kao aktivna sezona zaštite šuma od požara određeno je razdoblje od 1. lipnja do 30. rujna. U tom su razdoblju za svaku promatranu meteorološku postaju zbrojeni svi dani koji su ocijenjeni s klasama vrlo velika ili velika opasnost, i time se dobio ukupan broj dana s tim klasama za pojedinu postaju. Prikaz broja dana s vrlo velikom i velikom klasom opasnosti od šumskih požara za 1999. i 2000. drastično se međusobno razlikuju (Vučetić i Dimitrov, 2000). U 2000. granica klase 61-80 pomaknuta je na cijelo Hrvatsko primorje i gotovo cijelu Istru, i ono što je možda najhitnije, uvlači se duboko na kontinent na ličko područje. Južnije od ove granice broj dana s ovim klasama povećava se do 100 dana, a na manjem području koje zahvaća Fastovo i zapadni dio Korčule broj dana raste i preko 100. Sličnosti prikaza za 1999. i 2000. sezonu ukazuju da zapadni dio Korčule i donekle Fastovo spadaju u područja s najvećim brojem dana s velikom i vrlo velikom opasnošću tijekom sezone, da šire područje Pule ima veći broj takvih dana od susjed |