DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 17 <-- 17 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 7- 8, CXXV (2001). 379-390 UDK 630* 263 + 116 UTJECAJ VODOTEHNICKIH ZAHVATA NA STABILNOST SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA {Querem robur L.) U HRVATSKOJ U PRIMJERU HE NOVO VIRJE THE EFFECTS OF HYDRO-TECHNICAL INTERVENTIONS ON THE STABILITY OF PEDUNCULATE OAK (Quercus robur L.) STANDS IN CROATIA ON THE EXAMPLE OF THE NOVO VIRJE HYDRO-POWER STATION Branimir PRPIĆ* SAŽETAK: U riječnim dolinama Hrvatske uspijeva danas oko 200 000 ha nizinskih šuma s većim ili manjim udjelom hrasta lužnjaka. U različito vlažnim staništima riječnih nizina hrast lužnjak s ostalim biljnim vrstama i životinjskom zajednicom tvori šumske ekosustave. Oni se razlikuju u sastavu biljnih vrtsta, s obiljem higrofita, a zajedničko im je obilježje znatan udjel hrasta lužnjaka u sloju drveća. Izravan ekološki čimbenik uspijevanja hrasta lužnjaka je voda, koja bilo da je ispod minimuma, ili iznad maksimuma, izaziva fiziološko slabljenje, a vrlo često i njegovo ugibanje. U staništima danas stabilnih lužnjakovih srednjedobnih i starijih sastojina, vodne odnose smatramo optimalnima. Medu vrstama drveća nizinskih šuma hrast lužnjak pripada u najosjetljivije Danas je u Hrvatskoj ugroženo oko 30 % stabala hrasta lužnjaka koja će se osušiti prije postignuća gospodarske zrelosti. Klimatske ekscese, sušu i vrlo vlažne godine, hrast lužnjak preživljava, dok vodotehnički zahvati u šumoviti prostor nizina koji donose nagle promjene, izazivaju njegovo propadanje u svim šumskim ekosustavima. KIjučn e r iječi : Nizinske šume hrasta lužnjaka, klimatski ekscesi, vodotehnički zahvati, promjena vodnih odnosa, sušenje hrasta lužnjaka. UVOD - Introduction Hrast lužnjak je danas jedna od najugroženijih vrsta stube na rijeci (hidroelektrane), na izgradnju nasipa, drveća u Hrvatskoj. Prema procjeni po IPC Forests odteretnih kanala i ustava u nekadašnjim prirodnim remetodi 1988. godine bilo je značajno oštećeno 28,5 % tencijama zbog zaštite od velikih voda, na izgradnju stabala te vrste (stabla s preko 25 % oštećenosti krošumskih cesta bez propusta, na iskope dubokih kanala šnje). U razdoblju od 1980. godine do danas osušilo se uz drenirane poljodjelske površine i dr. u nizinskim šumama Pokuplja, Posavine i Podravine Spomenuti zahvati u riječnu nizinu mijenjaju vodne preko 600 000 m3 stabala hrasta lužnjaka. odnose šumskih staništa. Tu se misli na zahvate koji U ovome radu dokazujemo kako je antropogeni izazivaju zamočvarenje ili osušenje šumskih staništa utjecaj kojim se mjenjaju vodni odnosi uzrokovani vo-zavisno o vrsti zahvata (duboki kanali koji snizuju radotehničkim zahvatom ili drugim zahvatom u prostor zine podzemnih voda ili akumulacije hidroelektrana koji je utjecao na promjenu vodnih prilika staništa nikoje izazivaju zamočvarenje). Intenzitet utjecaja vodozinskih šuma, jedan od glavnih razloga propadanja tehničkog zahvata ovisi o mikroreljefu, geološkim i hrasta lužnjaka. To se u prvome redu odnosi na vodne pedološkim prilikama, stratigrafij i krovine te o mreži prirodnih i umjetnih vodotoka utjecanoga prostora. Uz učestale promjene vodnih prilika osobito u dru Prof. em. dr. se. Branimir Prpić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu goj polovici XX. stoljeća izazvanih različitim izgrad |