DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 2     <-- 2 -->        PDF

RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA


OBNOVA LUŽNJAKOVIH SASTOJINA OŠTEĆENIH PROPADANJEM


Povezano uz propadanje šuma u Hrvatskoj i praćenje oštećenosti stabala različitih vrsta
drveća, najoštećeniji su obična jela i hrast lužnjak. Na osnovi dosadašnjih spoznaja, stabla
kod kojih nedostaje preko 40 % asimilacijske površine, dakle stabla čija je osutost označena
s 2b, 3a i 3b više se neće oporaviti. Uz pojavu sušenja spomenutih vrsta dva su osnovna
stručna problema: pravodobno iskorištenje tehničkoga drva stabala i obnova u dijelu sastojine
pogođene propadanjem. Zakasnimo li s iskorištenjem, drvo gubi na vrijednosti, a zakasnimo
li s obnovom, šuma se vraća u početno stanje prirodne sukcesije, što prestavlja biološki
i gospodarski gubitak.


Osobit gubitak nastaje u sastojinama nizinskih lužnjakovih šuma Posavine i Podravine u
kojima su uz klimatske ekscese (suše, studeni), nepovoljne biotske utjecaje (kukci i bolesti),
"kisele kiše" (onečišćenje zraka, vode i tla) sve češći različiti tehnički zahvati u prostor
koji mjenjaju vodne odnose u staništima nizinskih šuma (regulacije rijeka, hidroelektrane,
autoceste, drenaže i dr.). U prebornim šumama sušenje jele također je velik stručni problem,
koji je donekle umanjen zbog prirodne obnove opustošenih staništa bukvom, što u mnogim
staništima predstavlja povratak vrste u prostor iz kojega je uklonjena.


Problem obnove hrasta lužnjaka u Hrvatskoj dobro je istražen, a stručne i znanstvene rezultate
istraživanja treba obilno koristiti. "Hrvatske šume" i Šumarski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu organizirali su tijekom ljeta za prevoditelje doznake stabala oštećenih propadanjem
terenske seminare za pojedina područja, stoje zasigurno dobar put, ali zbog kratkoće
trajanja nisu se mogle dati sve informacije potrebne za tako složen stručni posao. Spomenuti
posao u sebi uključuje stvaranje buduće sastojine koja bi u svojoj strukturi morala sadržati
sva svojstva koja suvremena šumarska znanost postavlja. To su stabilnost, biološka raznolikost,
ispunjavanje općekorisnih funkcija te proizvodnju drva visoke kakvoće. Niže navodimo
literaturu koju preporučujemo prevoditeljima doznake stabala oštećenih pripadanjem
i prevoditeljima obnove ošećenih sastojina. Tu se naglašava već spomenuto da se stabla
čija je osutost krošanja veća od 40 % više neće oporaviti, što daje mogućnost prevoditeljima
doznake i obnove lužnjakovih sastojina da uklone i ta stabla, ako je to iz različitih uzgojnih
razloga potrebno.


P r p i ć, B., 1992: Odabiranje oštećenih stabala za sječu i obnovu sastojina opustošenih propadanjem,
Šum. list 11-12, str. 515-522.


Matić , S., 1996: Uzgojni radovi na obnovi i njezi sastojina hrasta lužnjaka-Uzgojne mjere
u sastojinama narušenim sušenjem hrasta lužnjaka, Hrast lužnjak (Quercus robur
L.) u Hrvatskoj, HAZU i "Hrvatske šume", Zagreb, str. 208-212.


Matić, S.,Anić, I.,Prpić,B. i Oršanić, ML, 2001: Uzgojni postupci u jelovim šumama
oštećenim propadanjem, Obična jela (Abies alba Mili.) u Hrvatskoj, Akademija
šumarskih znanosti i "Hrvatske šume", Zagreb, 461-478.


Prof. dr. se. Branimir Prpić


Naslovna stranica - Front page:
Kanjon rijeke Kupe - gornji tok, Gorski kotar
The river Kupa canvon - the upper flow, Gorski Kotar
(Foto: A. Frković)


Naklada 1750 primjeraka