DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 29     <-- 29 -->        PDF

MAGISTARSKI RADOVI, OBRANJENI NA ŠUMARSKOM FAKULTETU
U ZAGREBU, UNAPREĐUJU ŠUMARSTVO!


MASTER´S THESES, DEFENDED AT THE FACULTY OF FORESTRY
IN ZAGREB, UPGRADE FORESTRY!


Mario ŠPORČIĆ*, Vend VONDRA**


SAŽETAK: Poslijediplomski studij na Šumarskom fakultetu osnovan je
1961. godine. Četrdeset godina poslijediplomskog studija u članku je prikazano
brojem upisanih kandidata, brojem obranjenih magistarskih radova te
vremenom potrebnim za uspješan završetak studija. Pregledi su načinjeni
prema znanstvenim usmjerenjima i petgodišnjim razdobljima. Cilj je bio, na
osnovi prikupljenih informacija, načelno ocijeniti poslijediplomski studij.


Ustanovljenje velik nesrazmjer između broja upisanih i broja uspješno završenih
poslijediplomskih studija. Akademski stupanj magistra stječe tek svaki
četvrti postdiplomant. Za završetak studija troši se 3 do 4 puta više vremena
od predviđenog programom studija.


Radi procjene doprinosa šumarskim znanjima analizirani su magistarski
radovi javno obranjeni na Šumarskom fakultetu u Zagrebu u razdoblju od
1961. do 2001. godine. Detaljne analize obavljene su za obranjene radove iz
sadašnjeg studijskog područja Ekonomika šumsko-gospodarskih resursa.
Analiza do sada obranjena 33 rada, tog znanstvenog studija, obavljena je
prema: godinama obrane, obujmu rada, obliku priloga i iskazivanja rezultata,
definiranosti cilja i izboru metoda, znanstvenim mikropodručjima, korištenoj
literaturi, oblikovanju naslova, primjenjivosti rezultata, kategoriji rada i
drugim kriterijima raščlambe.


Rezultati dobiveni analizama pokazuju da je poboljšanje kvalitete radova
moguće ostvariti kod većine promatranih sastavnica.


K Ij učne r ij e č i : poslijediplomski studij, magistarski rad, kadrovi u šumarstvu,
razvoj šumarstva


1. UVOD - Introduction
Od osnutka Poljoprivredno-šumarskog fakulteta ljaonice (tzv. studije slučajeva). Osamostaljenjem Šu(
1919) poslijediplomska nastava provodila se sporadimarskog
fakulteta (1960) poslijediplomska nastava
čno i individualno, a nakon završetka Drugog svjetpočinje
se odvijati organizirano kao semestralna nastaskog
rata poprimila je oblik kraćih tečajeva. Veći dio va 3. stupnja. Reorganizacijama studija 1988. i 1994.
nastave imao je seminarski i raspravljački karakter. oblikovanje poslijediplomski studij kakav i danas poVažan
dio tečajeva bile su terenske radionice i rasprav-stoji na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.


Dva su obrazovna programa: jednogodišnji za specijalizaciju
i dvogodišnji za znanstveno usavršavanje. Kolegiji
su podijeljeni na obvezne predmete pojedinog


* Mario Šporčić, dipl. ing., Zavod za organizaciju i ekonomiku
šumarstva. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetoši-znanstvenog usmjerenja, na obvezne izborne predmete
munska25, 10000 Zagreb dvaju usmjerenja te na slobodne izborne predmete. Na


** Vencl Vondra, izv. prof. dr. sc. Zavod za organizaciju i ekono


Šumarskom odsjeku ustrojeno je sedam programa speci


miku šumarstva, Šumarski faku1^´. oveučilišta u Zagrebu, Sve


tošimunska 25, 10000 Za|*-,.j jalizacije i osam znanstvenih poslijediplomskih studija.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 30     <-- 30 -->        PDF

M. Sporčić. V. Voudra: MAGISTARSKI RADOVI, OBRANJENI NA ŠUMARSKOM FAKULTETU U ZAGREBU Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001), 391-404
Poslijediplomski studij ponajprije je namijenjen
znanstvenom usavršavanju šumarskih stručnjaka iz
prakse, te budućih nastavnika i znanstvenika za potrebe
Fakulteta i Šumarskog instituta. Pored diplomiranih
inženjera šumarstva, nastavu pojedinih usmjerenja
mogu također upisati: diplomirani inženjeri poljoprivrede,
diplomirani arhitekti i diplomirani ekonomisti.
Studij završava izradom i javnom obranom specijalističkog
odnosno magistarskoga rada.


Silobrči ć 1989., za magistarski rad navodi definiciju
Referalnog centra Sveučilišta u Zagrebu: "Magistarska
teza je obrada određene teme koja predstavlja
ili originalne podatke i zaključke, ili obrađuje neku
temu u takvom obliku da se njen sadržaj može smatrati
vrijednim za objavljivanje."


Magistarskim radom kandidat dokazuje da zna ocijeniti
važnost problema i izabrati predmet istraživanja,
da poznaje znanstvene metode i da ih umije znalački
koristiti. Potvrda je to sposobnosti znanstvenog razmišljanja
i rješavanja problema. Stoga završeni poslijediplomanti
predstavljaju šansu unapređenja ljudskog resursa
u šumarstvu. Hoće li oni pridonijeti razvoju područja
za koje su dodatno osposobljeni vjerojatno će
dodatno ovisiti i o sinergijskom učinku utjecajnih čimbenika
radnog okruženja.


2.
SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA
Zakonom o visokim učilištima (1996) i Statutom
Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1997)
definirani su vrijeme i postupci za odobrenje, izradu i
javnu obranu magistarskih radova.


Kako je od osnivanja poslijediplomskog studija na
Šumarskom fakultetu (1961) prošlo četrdeset godina,
smatralo se potrebnim prikupiti informacije kojima bi
se 40-godišnji proces poslijediplomskog studija
stručno i objektivno prikazao. Iz knjige "Sveučilišna
šumarska nastava u Hrvatskoj 1898-1998" mogu se
iščitati podaci koji se svode samo na broj obranjenih
magistarskih radova. Tom su broju pridodani naslovi
radova, imena autora, godina obrane.


U stručnoj javnosti većine gospodarskih i/ili odgovarajućih
znanstvenih područja nisu dovoljno prisutni
problemi znanstvenog i stručnog osposobljavanjausavršavanja kadrova za poslove koje oni obavljaju.
Također nije u dovoljnoj mjeri istražena iskorištenost
onih kadrova koji su rješavanjem problema sposobni
poticati i ostvarivati unapređenja.


S ciljem proširenja podataka i informacija o tom
značajnom području osposobljavanja šumarskih stručnjaka
prikazana je geneza poslijediplomskog studija
na Šumarskom fakultetu. Prikazani su opći podaci i informacije
o interesu za poslijediplomski studij, broju
upisanih i broju završenih studija. U dijelu detaljnih
analiza odabrani su magistarski radovi iz studijskog
usmjerenja s trenutačnim nazivom Ekonomika šumskogospodarskih
resursa´. Za to područje analizirani su
svi javno obranjeni radovi u razdoblju od 1961. do
2001. godine.


Sintetskim povezivanjem kvalitativnih i kvantitativnih
pokazatelja nastojalo se načelno ocijeniti poslijediplomski
studij, a za odabrano područje studija, nizom
pokazatelja dobivenih analizom magistarskih radova,
posredno procijeniti vremenski trend promjena i
unapređenja tog studija od osnutka (1961) do sada
(2001).


-
Scope and objective of research
Analizom magistarskih radova nastojalo se vrednovati
njihov doprinos razvoju znanosti u šumarstvu.
Tvrdnja zadana u naslovu članka poslužila je kao moto
za formiranje kriterija pri analizama. Analizirani su
samo radovi koji su napisani i obranjeni iz područja
Ekonomika šumsko-gospodarskih resursa. Time je izbjegnuta
metodološka pogreška ispitivanja - nisu analizirani
radovi iz ostalih stručnih podaičja, jer za njih
autori analiza nisu dostatno osposobljeni. I pored toga
skupne informacije o poslijediplomskome studiju
predstavljaju važan prikaz stanja te se mogu uporabiti
kao podloga možebitnih promjena i unapređenja postojeće
prakse.


3. METODE PROVEDENIH ISTRAŽIVANJA Methods of conducted investigations
Pri prikupljanju pokazatelja o tijeku poslijediplomskog
studija korištena je arhiva studentske referade. Za
svakog studenta bilježeno je: godina upisa, usmjerenje
te eventualno godina obrane i naslov magisterija.


Kako je nastavni plan za poslijediplomski studij mijenjan
u dva navrata (1988 i 1994), mijenjani su i nazi


vi te broj znanstvenih usmjerenja. Budući da su današnja
usmjerenja proizašla iz prijašnjih, distribucija broja
studenata je napravljena prema postojećim usmjerenjima.


Analiza magistarskih radova obuhvatila je pretraživanje
dostupnih radova prema unaprijed određenom


1 Studij je od 1961. do 1980. nosio naslov Ekonomika šumarstva i organizacija rada u šumarstvu. U razdoblju od 1981. do 1988. studiju je
dva puta mijenjan naslov: (1) Znanstvena organizacija i ekonomika šumarstva, (2) Organizacija i ekonomika šumarstva. Od 1994. godine
do sad studij postoji pod nazivom Ekonomika šumsko-gospodarskih resursa. U dostupnim objavljenim dokumentima, pravilnicima, statutima
i monografijama o studiju šumarstva na Šumarskom fakultetu u Zagrebu nisu obrazloženi razlozi relativno čestih promjena naziva tog
studija. Na osnovi provedene analize sadržaja postojećeg nastavnog programa za taj studij, mišljenja smo da bi najpovoljniji naslov za to
poslijediplomsko područje bio Unapređenje organizacije i ekonomike u šumarstvu.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 31     <-- 31 -->        PDF

M. Šporčić. V. Vondra: MAGISTARSKI RADOVI. OBRANJENI NA ŠUMARSKOM FAKULTETU U ZAGREBU Šumarski list br. 7-8. CXXV (2001), 391-404
postupku. Postupak pretraživanja sastojao se od čitanja
uvoda, opisa zadaće i cilja rada, primijenjenih metoda
za ostvarenje cilja, rasprave i zaključaka o rezultatima
te sažetka rada. Ustanovljeni su likovni oblici priloga i
rezultata; prebrojene su radu pripisane jedinice literature
i jedinice ostalih korištenih izvora. Slijedeći una


prijed definiran postupak (naputak za pretraživanje)
prikupljena su 22 podatka o svakom radu.


Po obavljenom pretraživanju podaci su uneseni u
računalo. Dio rezultata analize pretraživanjima formirane
baze podataka bit će prikazan u daljnjim dijelovima
ovoga rada.


4. INFORMACIJE O POSLIJEDIPLOMSKOM STUDIJU
Information on postgraduate study
4.1. Upis poslijediplomskog studija - Enrollment on a postgraduate study
Radi prikaza distribucije studenata upisanih na poslijediplomski
studij formirana je tablica 1. U njoj je
prikazana raspodjela upisanih studenata s obzirom na
znanstvena usmjerenja i godine upisa. Zbog preglednosti,
četrdesetgodišnje razdoblje podijeljeno je u petgodišnje
razrede. Kandidati koji su tijekom vremena
pohađali poslijediplomsku nastavu pod drugim, različitim
nazivima pojedinih usmjerenja, razdijeljeni su u
osam skupina prema usmjerenjima koja sada postoje
na poslijediplomskom studiju Šumarskog odsjeka na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu. To su:


UZGŠ - Uzgajanje šuma - Forest Silviculture
URS - Uređivanje šuma - Forest Management
ISKS - Iskorištavanje šuma - Forest Harvesting
OPPRO - Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih
objekata - Space arrangement of parks and natural
recreational facilities
OŠD - Oplemenjivanje šumskog drveća - Breeding of
Forest Trees
FG - Fovno gospodarstvo - Hunting management
ZŠ - Zaštita šuma - Forest Protection
EŠGR - Ekonomika šumsko-gospodarskih resursa Economy
of forest-management resources


U daljnjim će se prikazima umjesto punog naziva koristiti
skraćena slovna oznaka znanstvenog usmjerenja.


U promatranom razdoblju poslijediplomski studij je
upisalo ukupno 846 kandidata. Godine 1967., 1968. i
1994. poslijediplomskoj nastavi nije pristupio niti jedan
kandidat, a najveći broj upisnika (62) zabilježen je
1988. godine. Svake godine, poslijediplomski studij
prosječno upisuje 21 polaznik.


Od ukupnog broja upisnika, 87 % ih se odlučilo za
znanstveni poslijediplomski studij. Zbog malog udjela
polaznika specijalizacija (13 %) nije napravljena posebna
raspodjela. Formirana tablica predstavlja objedinjene
podatke za znanstveni i specijalistički studij.


Može se zaključiti daje u posljednja dva desetljeća
interes inženjera šumarstva za znanstvenim usavršavanjem
znatno narastao u odnosu na prve dvije dekade
postojanja poslijediplomskog studija. Razlike u broju
studenata u pojedinim razdobljima moglo bi se objasniti
dodatnim istraživanjima, koja bi uključila i utjecaj
čimbenika iz šireg okruženja (društvenoga, političkoga,
ekonomskoga) promatranog razdoblja.


Tablica 1. Distribucija upisnika poslijediplomskog studija po znanstvenim usmjerenjima i petgodišnjim razdobljima
Table 1 Distribution of enrolled postgraduate study students by scientific orientation andfive-year periods


Znanstveno Udjeli upisanih poslijediplomskih studija po usmjerenjima i godinama Zajedno
usmjerenje Share of enrolled postgraduate study students by orientation and years Altogether


Scientific 61-65 66-70
orientation
UZGŠ 30,43 15,38
URS 10,87 7,69
ISKS 2,17 19,23
OPPRO 4,35 3,85
OSD 13,04 1,92
LG
ZS 17,39 9,62
ESGR 21,74 42,31
Ukupno
Total 100,00 100,00
Zajedno, N"
Altogether, N" 46 52


71-75 76-80 81 -85 86-90
Relativni udjeli, % - Relative shares, %


11,61 9,57 13,33 26,95
14,29 8,51 15,83 14,18
18,75 15,96 11,67 10,64
27,68 34,04 28,33 21,28
2,68 1,06 3,33 2,13
1,06 2,50 7,80
5,36 11,70 15,83 8,51
19,64 18,09 9,17 8,51
100,00 100,00 100,00 100,00
112 94 120 141


91-95 96-00 % N«
19,33
16,00
14,67
19,33
2,00
11,33
8,67
8,67
22,90
10,69
6,11
28,24
2,29
13,74
11,45
4,58
18,56
13,00
12,53
23,29
2,84
5,91
10,52
13,36
157
110
106
197
24
50
89
113
100,00 100,00 100.00 846
150 131


" broj upisanih poslijediplomskih studija - Number of postgraduate study enrollment




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 32     <-- 32 -->        PDF

M. Šporčić. V. Voudra: MAGISTARSKI RADOVI, OBRANJENI NA ŠUMARSKOM FAKULTETU U ZAGREBU Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001), 391-404
Iz prikazanih distribucija upisanih studenata može
se pretpostaviti da su kandidati preferirali znanstvene
discipline OPPRO i UZGŠ, a da su ih znanstvene discipline
OŠD i LG manje zanimale. Velik udio upisnika
OPPRO-a objašnjava šira mogućnost zaposlenja i činjenica
da to usmjerenje pored diplomiranih inženjera
šumarstva mogu upisati i diplomirani inženjeri poljoprivrede
i diplomirani arhitekti.


Slični rezultati dobiveni su ispitivanjima distribucija
tema diplomskih radova po znanstvenim područji


ma. Naime, pri odabiru teme diplomskog rada studenti
također preferiraju OPPRO i UZGŠ, dok naglašeno
manji interes pokazuju za OŠD i ESGR (Vondra,
1993).


Valjalo bi ispitati jesu li postojeća struktura poslijediplomskog
studija i distribucije broja studenata posljedica
potreba nastalih u praksi, ili ona proizlazi iz
nekih drugih razloga.


4.2. Završetak poslijediplomskog studija - End of postgraduate study
Nakon uspješno završenog studija, položenih ispita,
izrade, povoljne ocjene i obrane magistarskog, odnosno
specijalističkog rada, studentu se izdaje diploma
kojom stječe znanstveni naziv magistra znanosti, odnosno
stručni naziv magistra specijalista.


Uvjeti i postupci za stjecanje akademskog stupnja
magistra određeni su Zakonom o visokim učilištima
(1996), Statutom Sveučilišta u Zagrebu i Statutom Šumarskog
fakulteta ( 1997).


U tablici 2. prikazana je distribucija magistarskih radova
po znanstvenim usmjerenjima i godinama obrane.


U četrdeset godina postojanja poslijediplomskog
studija šumarstva na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu, obranjena su 194 rada. Od toga je 180 (93 %)
znanstvenih magistarskih radova i 14 (7 %) specijalističkih
radova.


Najviše radova izrađeno je iz područja UZGŠ
(21 %), što je i rezultat velikog broja studenata koji


upisuju to usmjerenje. Zatim slijede URŠ i EŠGR sa po
18 % obranjenih magisterija.


Mali broj radova u prvom razdoblju objašnjava činjenica
daje tih godina tek počelo organizirano odvijanje
poslijediplomske nastave u klasičnom obliku. Naime,
kako je postdiplomski studij osnovan 1961. godine,
u tom razdoblju nije niti bilo puno kandidata koji bi
mogli magistrirati.


Posljednje razdoblje ostaje otvoreno. Pet novih magistara
u četiri mjeseca 2001. godine, ukoliko se ne
radi o slučajnosti, povoljan su pokazatelj trenda znanstvenog
usavršavanja stručnjaka za potrebe šumarstva.


Iz postojeće distribucije proizlazi da svake godine,
u prosjeku, poslijediplomski studij uspješno završava 5
studenata.


Tablica 2. Distribucija obranjenih magistarskih radova po znanstvenim usmjerenjima i petgodišnjim razdobljima


Table 2 Distribution of defended master´s theses by scientific orientation and five-year periods


Znanstveno Udjeli brojeva magistarskih radova po godinama i usmjerenjima
usmjerenje Share of number of master´s theses by years and orientation
Scientific 61 -65 66-70 71 -75 76-80 81 -85 86-90 91 -95 96-00 01 orientation
Relativni udjeli, % - Relative shares, %


UZGŠ 66,67 18,18 31,82 11,54 13,04 14,29 23,33 26,42
URS 9,09 22,73 7,69 30,43 19,05 16,67 16,98 40,00
ISKS 34,62 17,39 4,76 6,67 15,09
OPPRO 3,85 13,04 9,52 16,67 7,55
OSD 27,27 4,55 7,69 4,35 9,52 3,33 3,77 20,00
LG 9,52 6,67 7,55 20,00
ZS 18,18 9,09 15,38 13,04 14,29 13,33 7,55
ESGR 33,33 27,27 31,82 19,23 8,70 19,05 13,33 15,09 20,00
Ukupno
Total 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00
Zajedno, Nb
Altogether, Nh 3 11 22 26 23 21 30 53 5


Zajedno
Altogether


% N"
21,13
18,04
12,37
7,73
6,70
4,64
11,34
18,04
41
35
24
15
13
9
22
35
100,00 194


´ broj magistarskih radova - Number of master´s theses




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 33     <-- 33 -->        PDF

M. Šporčić. V. Vondra: MAGISTARSKI RADOVI. OBRANJENI NA ŠUMARSKOM FAKULTETU U ZAGREBU Šumarski liši br. 7 8, CXXV (2001). 391-404
4.3. (Ne)uspješno završen poslijediplomski studij
(Non)successfully completed postgraduate study
Iz prethodnih tablica (1, i 2.) može se zaključiti da
između broja onih koji upisuju poslijediplomski i onih
koji ga uspješno završavaju postoji veliki nesrazmjer.
Od 846 upisanih studenata 194 njih je uspješno završilo
studij. Ako se taj odnos ublaži izostavljanjem upisanih
studenata u posljednjih pet godina (kandidati koji
tek trebaju magistrirati), i nadalje ostaje činjenica da


akademski stupanj magistra stječe tek svaki četvrti
postdiplomant.


Pokazatelji za cijelo razdoblje prikazani su na slici


1. Grafički prikaz, pored u tablicama prikazanih podataka
uključuje i udio "magistara" u ukupnom broju
postdiplomanata.
Slika 1. Distribucije relativnih frekvencija u studijskim područjima prema ukupnom broju upisanih i ukupnom broju
uspješno završenih studenata
Figure 1 Distributions of relative frequences in study fields with regard to total enrollment and total number of students


who completed their study successfully


Na slici 1. uočavaju se dva ekstrema. Znanstveno
usmjerenje OŠD sudjeluje u broju upisanih poslijediplomskih
studija s najmanjim brojem kandidata, no
čak 54 % njih, stoje znantno iznad prosjeka, uspješno
završava studij. S druge strane područje OPPRO ima
najviše upisanih studenata, a samo 7,6 % ih je
okončalo studij obranom magisterija.


Procjena je autora da bi udio kandidata koji ne
završavaju studij smio iznositi najviše 30 %. Međutim,


situacija je upravo suprotna, približno 30 % je udio
onih kandidata koji polože sve ispite, izrade i obrane
magistarski rad.


Gotovo jednako stanje postoji na dodiplomskom
studiju. U razdoblju 1960 - 1990 šumarstvo je diplomiralo
samo 24 % upisanih studenata na prvu godinu
studija (Biskup, 1995).


4.4. Od upisa do obrane - From enrollment to defense
Proučavajući razvoj poslijediplomskog studija uočeno
je pravilo s početka studija koje glasi: pristupnih
mora najkasnije godinu dana nakon završenog studija
položiti sve ispite i predati samostalan rad. U razdoblju
od 40 prošlih godina mijenjali su se propisi kojima
su normirana pravila poslijediplomskih studija u Hrvatskoj.
Sadašnji Zakon o visokim učilištima (članak
50, stavak 2) određuje da magistarski ili doktorski rad
koji nije obranjen u roku deset godina od dana prihvaćanja
teme rada, podliježe ponovnom postupku prihvaćanja.
Od 1996. godine, vjerojatno u ovisnosti o zakonskim
rješenjima, vrijeme od upisa do završetka studija


ima nagli trend skraćenja. U sadašnjem procesu valja
upozoriti na dvije karakteristične grupe postiplomaca.
U prvu ulaze budući znanstvenici/nastavnici na fakultetima
ili institutima. U drugoj grupi su studenti koje
na studij šalju poslodavci ili mu oni pristupaju iz osobnih
potreba. Pouzdano se može tvrditi da će za prvu
grupu studenata vrijeme studija biti ograničeno na četiri
godine. U preostale dvije podgrupe i dalje će studij
trajati duže ili ga veći dio polaznika neće završavati.


Na slici 2. prikazano je vrijeme (godine) od upisa do
završetka studija za one studente koji su studij završili.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 34     <-- 34 -->        PDF

VI. Sporčić, V. Voudra: MAGISTARSKI RADOVI, OBRANJENI NA ŠUMARSKOM FAKULTETU U ZAGREBU Šumarski list br. 7 8, CXXV (2001), 391-404
Slika 2. Prosječno vrijeme od upisa studija do obrane završnog rada po studijskim usmjerenjima
Figure 2 Average time from the study enrollment to the defense of the master´s thesis by study orientations


Na slici se nalaze podaci i za specijalistički studij
iako je za njega slika "iskrivljena". To stoga što je iz
područja URŠ, ISKŠ, OPPRO i ZŠ do sada obranjen
samo po jedan specijalistički rad.


Vrijeme u kojemu su kandidati završavali studij
kreće se u rasponu od najmanje 2 do najviše 24 godine.
Od upisa poslijediplomskog studija do obrane magistarskog
rada prosječno je bilo potrebno oko 8 godina.
Sa slike 2. uočava se da se studij na znanstvenim usmjerenjima
URS i LG, završavao u nešto kraćem vremenu
(za oko 6 godina). Općenito se nameće zaključak
daje za završetak studija utrošeno 3 do 4 puta više vre


mena od predviđenog programom studija.
Dodiplomski i poslijediplomski studij šumarstva
karakterizira dužina trajanja studija. Usporedbom tog
pokazatelja s ostalim studijima Sveučilišta u Zagrebu i
studijima na ostalim sveučilištima u Hrvatskoj, dobio
bi se odgovor da lije to posebnost studija šumarstva ili
možda temeljna karakteristika zajedno ili sva sveučilišta
u Republici Hrvatskoj.
U razdoblju koje slijedi informacije toga tipa trebale
bi biti jedno od polazišta za unapređenje i promjene
pri redizajniranju visokoškolskog obrazovanja.


5. ANALIZA MAGISTARSKIH RADOVA - Analysis of master´s theses
5.1. Zajedničke informacije o magistarskim radovima - General information on master´s theses
Od ukupno 35 obranjenih magistarskih radova s usmjerenja
"prethodnica´´ i današnjeg usmjerenja Ekonomika
šumsko-gospodarskih resursa analizirano je njih


33. Po jedan primjerak rada odlaže se u fakultetskoj
knjižnici, jedan se prosljeđuje u Nacionalnu sveučilišnu
biblioteku, a ostali ostaju kod mentora i članova
komisije. Međutim, ako se neki radovi ne nalaze kod
mentora, vrlo teško se mogu naći u knjižnici fakulteta i
Sveučilišnoj biblioteci. Iz tih razloga analizom nisu
obuhvaćena dva rada iz 60-tih godina. Oni su ostali nedostupni.
Prema obujmu, radovi imaju 71 do 231 stranicu ili
prosječno 126 stranica. Svi radovi zajedno napisani su
na 4154 stranica.


Broj pripisanih literaturnih jedinica po radu kreće
se od 4 do najviše 137, s prosjekom od 46 izvora. U
ukupnom broju literaturnih jedinica strana literatura
sudjeluje sa 19 %. Njen broj se kreće od nule do najviše
37, s prosjekom od 9 stranih izvora po radu. Najčešća
je inozemna literatura napisana na engleskom jeziku


(46 %). Za engleskim jezikom slijede izvori na slovenskom
(21 %) i njemačkom jeziku (12 %). Preostalih
21 % uporabljene inozemne literature napisano je na
više jezika (ruski, češki, francuski i dr.).


Ostali korišteni izvori (gospodarske osnove, arhivski
materijal, statistički godišnjaci, zakoni, pravilnici i
ostalo) kretali su se od nule do najviše 18, s prosjekom
od 4 jedinice po radu.


Naslov, najizloženiji i najčitaniji dio rada, predugačak
je kod 7 radova. Naslov mora sa što manje riječi
točno opisati sadržaj članka, magistarske ili doktorske
teze, (Silobrčić, prema Day u, 1989). Kod 14
radova naslov je nedostatno stručno određen (preekstenzivan
i preopćenit). Jasan i precizan naslov ima 12
(37 %) radova. Za 4 rada (iz početnog razdoblja) naslov
se ne nalazi na naslovnici rada.


Pisaćim je strojem napisano 16 radova, a na računalu


17. Prvi rad napisan na računalu pojavio se u 1987.
godini. Svi kasniji radovi pisani su na računalima.


ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 35     <-- 35 -->        PDF

M. Sporčić, V. Voudra: MAGISTARSKI RADOVI, OBRANJENI NA ŠUMARSKOM FAKULTETU U ZAGREBU Šumarski list br. 7 8, CXXV (2001), 391-404
Velik broj radova (73 %) tehnički je zadovoljavajuće
opremljen. Nepreglednost, skromnost ili pretjeranost
u tehničkom uređenju ustanovljeni su u manjem
broju radova (7). Zavidna razina tehničkog oblikovanja
postignuta je uporabom računalskih programa. U
dijelu radova prepoznaje se neujednačenost likovnog
izraza. S obzirom da je većini autora magistarski rad
prvi samostalni znanstveni rad bilo bi prezahtjevno u
njemu očekivati visoku likovnu i informacijsku razinu
priloga iskazivanja rezultata.


S obzirom na "likovne" oblike rezultata i priloga
ustanovljeno je: Tablice su sastavni dio svih radova.
Njihov broj kreće se od 6 do 94, a prosječno ih je 34 po
jednom radu. Grafičke prikaze sadrži 27 (82 %) radova.
Najviše je zabilježeno 77 grafičkih prikaza s prosjekom
od 15 grafova po radu. Broj fotografija kreće se od nule
do najviše 43, s prosjekom od 8 po radu. Fotografijama
je ilustrirano 19 radova. Opće ili tematske karte sadrži
pola analiziranih radova. Njihov se broj kreće od nule
do 14 te na svaki rad prosječno dolazi po jedna karta.


Ostale oblike rezultata ili priloga (sheme, skice, dijagrami
tijeka, crteži i dr.) imaju 22 rada (67 %), najviše
je 40, a prosječno su 4 takva prikaza po radu. Svaki rad
u prosjeku sadrži oko 60 "likovnih" prikaza rezultata i
priloga.


Tri rada nemaju sažetak. U 10 sažetaka naveden je
sadržaj rada, ali nema informacija o metodama, rezultatima
i zaključcima. U 20 radova sažeci sadrže i te informacije.
U samo 7 radova sažetak je napisan i na
stranom jeziku, u 6 na engleskom i u jednom na francuskom.
Samo tri rada sadrže životopis autora.


Neujednačenost radova prema pokazateljima i sastavnicama
radova ukazuje na izostanak minimuma
normiranih kriterija o obvezatnim sastavnicama magistarskoga
rada. Također valja naglasiti nedostatak literature
o metodama i tehnologijama nastanka i objave
znanstvenih radova. Radovi izrađeni i objavljeni u posljednjim
godinama znatno su ujednačeniji po tim kriterijima
vrednovanja.


5.2. Podjela magistarskih radova u uža stručna (znanstvena) područja
Breakdown of master´s theses into specific expert (scientific) areas
Za prikaz zastupljenosti problema i pitanja kojima
se bave autori magistarskih radova formirana je tablica


3. Teme (teze) radova podijeljene su u 9 grupa. Radi jednostavnijeg
prikaza svaka ima određen slovni kod
(A...I).
A - Racionalizacija rada - Rationalization of work
B - Ekonomika rada i ekonomika proizvodnje - Work
economy and production economy
C - Fiziologija rada - Work physiology


D - Norme i normativi u šumarskoj proizvodnji - Standards
and quotas in forestry production
E - Planiranje sastavnica radova u šumarstvu - Scheduling
work segments in forestry
F - Informatika u šumarstvu - Information technology
in forestry
G - Ekonomika šuma - Economy of forests
H - Šumarska sociologija - Forestry sociology
I - Ustroj šumarstva - Forestry organizational structure


Tablica 3. Podjela magistarskih radova u uža stručna (znanstvena) područja


Table 3 Breakdown of master´s theses into specific expert (scientific) areas
Stručno Udjeli tema magistarskih radova po godinama i područjima
područje Share of topics of master´s theses by years and fields


Expert field 61 -65 66-70 71 -75 76-80 81 -85 86-90 91 -95 96-00 01 -
Relativni udjeli, % - Relative shares, %


A 100,00 100,00 14,29 60,00 50,00 25,00
B 28,57 40,00 25,00 75,00 25,00
C 12,50
D 28,57
E 50,00 12,50
F 25,00


Zajedno
Altogether


% Ne
24,24 8
30,30 10
3,03 1
6,06 2
6,06 2
3,03 1


G 14,29 25,00 50,00 100,00 21,21 7
H 25,00 3,03 1
I 14,29 3,03 1
Ukupno
Total
Zajedno, Nu
Altogether, Nc
100,00
1
100,00
1
100,00
7
100,00
5
100,00
2
100,00
4
100,00
4
100,00
8
100,00
1
100,00 33


c broj analiziranih magistarskih radova - Number of analyzed master´s theses




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 36     <-- 36 -->        PDF

M. Šporćić, V. Vomira: MAGISTARSKI RADOVI. OBRAN.IHNI NA ŠUMARSKOM FAKULTETU U ZAGREBU ... Šumarski list br. 7-8. CXXV (2001). 391-404
Podaci iz tablice 3. upućuju da su kandidati (možda
kandidati zajedno s mentorima ili u nekoj inoj varijanti
odlučivanja) najveću važnost pridavali ekonomskim pitanjima.
Najčešće su rješavani problemi proizvodnosti,
ekonomičnosti i rentabilnosti proizvodnje u šumarstvu.


Tijekom 40-godišnjeg razdoblja u znanstvenom području
organizacija i ekonomika šumarstva u prosjeku
su svakih pet godina bila promovirana četiri nova
magistra znanosti.


5.3. Definiranost zadaće i cilja teze magistarskog rada
Determination of scope and objective of master´s thesis
Jasno postavljen i precizno opisan cilj rada osnovni
je vrijednosni kriterij za čitanje napisanog i objavljenog
rada (Vondra, 1993). Utemeljen i jasno opisan
cilj, omogućuje čitatelju da formira vlastiti stav u vezi
s detaljnijim upoznavanjem i eventualnim proučavanjem
rada.


U 20 radova zadaća i cilj su izdvojeni i opisani u
posebnom poglavlju. Za procjenu definiranosti cilja u


ostalih 13 radova bilo je potrebno pročitati uvodna poglavlja
(uvod, predgovor, predmet rada) u kojima je između
ostalog "utopljen" i cilj istraživanja.


Dodatnim čitanjem ustanovljeno je daje cilj jasno i
precizno opisan u 25 radova (76 %). U osam radova
opis nije zadovoljio postavljene kriterije.


5.4. Definiranost primijenjenih metoda pri rješavanju zadaće
Determination of methods applied in fulfilling the scope
Važnost metoda istraživanja je vrlo velika. U tome bi
poglavlju čitatelj morao doznati kako je autor radio, tj.
sve podrobnosti o sredstvima i postupcima tako da drugi
znanstvenik, radi provjere, može ponoviti sve opisane
postupke i dobiti slične rezultate (Silobrčić, 1989).


Provedena analiza pokazala je sljedeće: u 7 radova
nedostaje posebno opisani prikaz primijenjenih metoda;
u 4 rada opis metoda je nejasan i nepotpun; dobro,
jasno i precizno opisane metode pronađene su u 22
rada (67 %).


5.5. Primjenjivost rezultata
Polazeći od pretpostavke da obranjeni magistarski
radovi doprinose znanju o šumskim radovima i
šumarskoj proizvodnji nastojalo se procijeniti u kojoj
mjeri se postignuti rezultati mogu primijeniti u praksi.
Pri tome treba reći da fundamentalna i primijenjena
(aplikativna) istraživanja nisu suprotna, te da između
njih najčešće nema oštre granice. I pored istaknutih
metodoloških teškoća, nastojalo se objektivno prosuditi
karakter rada.


Rezultati šest radova predstavljaju upoznavanje općih
zakonitosti. Autori u raspravi o rezultatima istraživanja
ne spominju i ne ističu prijedloge u vezi s primjenom
rezultata u šumarskoj praksi. Rezultati takvih istraživanja
mogu neposredno potaknuti razvoj novih
tehnologija i njihovih primjena. Podjednaka je vjerojatnost
da se to neće dogoditi. Posebna je vrijednost rezultata
tog karaktera u poticanju ideja ža nova ili različita
razmišljanja o cjelovitosti nekih procesa i/ili pojava.


Temeljem ustanovljenih činjenica može se reći da
bi pri oblikovanju pisanog dijela rada toj značajnoj sastavnici
trebalo posvetiti više pažnje i time ostvariti
ukupno višu razinu rada. Ponovljivost pokusa u podjednakim
uvjetima jedan je od osnovnih kriterija za vrednovanje
rezultata stručnog i znanstvenog članka
(rada). Stoga se izostavljanje opisa metoda smatra velikim
nedostatkom u radu (Vondra, 1993).


Applicability of results


U 11 radova vrednovano je postojeće stanje u šumarstvu
(način rada, poslovanja...). Istaknute su manjkavosti
i nedostaci te ukazano na mogućnosti unapređenja
i poboljšanja stanja.


Istraživanja u pet radova usmjerena su na odabir
boljeg od više poznatih i korištenih načina rada, dok se
u 11 radova (slučajeva) rezultatima predlaže konkretna,
nova i bolja inačica rada ili poslovanja.


Iz navedenog slijedi da se magistarskim radovima
otprilike u 80 posto slučajeva rješavaju praktični problemi
s kojima se šumarski inženjeri susreću u svakodnevnom
radu. Rezultati takvih istraživanja doprinose
unapređenju postojeće šumarske prakse. Primijenjena
(ili aplikativna) istraživanja provode se s osnovnim ciljem
da se stečeno znanje primjeni na razvoj novih tehnologija
i povećanje materijalnog blagostanja ljudskog
društva (Lukić, 1993). Zanimljivo bi bilo ispitati koliko
je istraženih rješenja doista primijenjeno u praksi.


5.6. Kategorizacija magistarskih radova - Classification of master´s theses
Čitanjem sastavnih dijelova rada (uvoda, cilja rada, su informacije na osnovi kojih je rad svrstan u jednu od
primijenjenih metoda, rasprave i zaključka) dobivene pet uvjetnih kategorija. Pri kategorizaciji metodološku




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 37     <-- 37 -->        PDF

M. Sporčić, V. Vendra: MAGISTARSKI RADOVI. OBRANJENI NA ŠUMARSKOM FAKULTETU U ZAGRhBU Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001), 391-404
teškoću predstavlja formiranje kriterija razvrstavanja u
neku od kategorija. Svaki rad složen je od više sastavnica
i istodobno bi ga se moglo razvrstati u više razreda
(kategorija). Pri razvrstavanju dosljedno je primijenjeno
načelo svrstavanja rada u kategoriju za koju je
određena veća "težina" obilježja ("ekspanzija znanja"
ispred "stanja područja" i si.)


K 1 - "stanje područja" - Radovi u kojima je autor na
osnovi literature i vlastitog pristupa kritički dao sustavan
prikaz "stanja područja" koje opisuje (4 rada).
K 1 - "state of field" - Papers in which the author gave
critically a systematic survey of the "state of field" he
described, based on literature references and his own
approach (4 papers).
K 2 - "ekspanzija znanja" - Radovi koji ne otkrivaju
nove spoznaje, ali daju korisne rezultate te proširuju
znanje. Zaključivanje se temelji na povezivanju postojećih
znanja i rezultata vlastitih pokusa (6 radova).


K 2 - "knowledge expansion" - Papers that do not reveal
knew conceptions, but give useful results and expand
knowledge. Conclusions are based on cross-referencing
the actual knowledge and the results of the
author´s tests (6 papers).
K 3 - "teoretsko-metodološki karakter" - Radovi koji
nude ideju, novi način, mogućnost rješavanja problema


(5 radova).
K 3 - "theoretical-methodological character" - Papers
that offer an idea, new approach, possibility of problem
solution (5 papers).
K 4 - "rješenja za praksu" - Radovi koji vrednovanjem
postojećih i predlaganjem novih načina rada, poslovanja
otkrivaju mogućnosti unapređenja šumskih radova
(15 radova).
K 4 - "solutions for practice" - Papers that reveal the
possibility of upgrading forestry work by validation of
the actual work methods and suggesting the new ones
(15 papers).
K 5 - "nove spoznaje" - Radovi koji otkrivaju nove zakonitosti
(3 rada).
K 5 - "new conceptions" - Papers that reveal new patterns
(3 papers).


Važno je pri kategorizaciji radova promatrati ih u
kontekstu vremena u kojemu su nastajali. Rezultati nekih
radova danas mogu biti opće poznati i može se činiti
daje smiješno pisati o njima, ali u vrijeme svog nastanka
oni su predstavljali vrijedno otkriće. Takvim
pristupom nastojalo se objektivno procijeniti svaki rad.


Na slici 3. prikazana je distribucija broja radova po
kategorijama i znanstvenim mikropodručjima.


Slika 3. Distribucija magistarskih radova po kategorijama i stručnim područjima
Figure 3 Breakdown of master´s theses by categories and expert fields


Znanstvena područja C, F, H, I zastupljena su samo
po jednim radom. Za područja D i E izrađena su dva
rada. Takve slučajeve nedopustivo je poopćavati. Kod
analize malih uzoraka raščlanjenih u veći broj razreda
(devet u konkretnom slučaju) također nema opravdanja
spajati. U slijedećih 40 godina neke se teze ponovo
mogu pojaviti samo jedan do dva puta. Jednaki je slučaj
s razdobljima 61-65, 66-70, 01- (po jedan rad) te
81-85 (dva rada). Udjeli radova po područjima i godinama
u apsolutnim i relativnim iznosima nalaze se u
tablici 3.


Slika 4. prikazuje distribuciju broja magistarskih
radova po kategorijama i godinama javne obrane.


Na temeljem 3. i 4. slike može se reći da svi radovi
imaju važnost za šumarstvo, a veći broj radova (oko 70
%) predstavlja značajan doprinos šumarskoj struci i
znanosti. Njihov doprinos sastoji se u unapređenju
obavljanja proizvodnih i poslovnih funkcija, otkrivanju
novih spoznaja te u unapređenju metodologije izučavanja
proizvodnih, bioloških i ekoloških procesa u
šumarstvu.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 38     <-- 38 -->        PDF

M. Šporčić, V. Vondra: MAGISTARSKI RADOVI, OBRANJENI NA ŠUMARSKOM FAKULTETU U ZAGREBU ... Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001), 391-404
Slika 4. Distribucija magistarskih radova po kategorijama i godinama javne obrane
Figure 4 Breakdown of master´s theses by categories and years of public defense


Završavanjem poslijediplomskog studija novoproizvedeni
magistri stječu kompleksna znanja i praktične
vještine. Primjena tih znanja i vještina mora
omogućiti učinkovito funkcioniranje cjelokupnog
sustava. Svakodnevni rad profesije nije rutina ne


6. RASPRAVA
Od osnivanja poslijediplomskog studija na Šumarskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, taj studij je upisalo
846 kandidata. Ustanovljeno je da postoji preferencija
prema znanstvenim usmjerenjima Uzgajanje
šuma i Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih
objekata. Velik udio studenata koji upisuju Oblikovanje
parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata objašnjava
se potrebom za lakšim zapošljavanjem izvan
klasičnog šumarstva.


U promatranom razdoblju magistrirala su 194 kandidata
(23 % upisanih). Najbolji omjer upisa i završetka
studija ostvarenje na usmjerenju Oplemenjivanje šumskog
drveća na kojem je 54 % kandidata završilo studij.
Na Oblikovanju parkovnih i prirodnih rekreacijskih
objekata samo 7,6 % upisanih studenata je završilo studij.
Najviše je magistarskih radova obranjeno na području
Uzgajanja šuma - 21 % od ukupnog broja radova.


Vrijeme od upisa poslijediplomskog studija do
obrane magisterija kreće se u rasponu od 2 do najviše
24 godine, s prosjekom od osam godina.


Usporedbom brojeva uspješno završenih studija i
podataka o vremenu potrebnom da se to postigne, dobiva
se nepovoljan pokazatelj o poslijediplomskom
studiju. Razlog tih nepovoljnosti posredno se može
objasniti rezultatima provedenih socioloških istraživanja.
Oko 77 % inženjera šumarstva istaklo je da se stručnost
i sposobnost u praksi odgovarajuće ne vrednuje


go rješavanje problema. Profesija mora biti u stanju
da teorijsko znanje svoje struke primijeni na
rješavanje svakodnevnih problema u području svoje
djelatnosti (Biskup, 1993b).


- Discussion
(Biskup i dr., 1987). Mogućnost napredovanja krajnje
važnom aspiracijom ocijenilo je samo 17 % inženjera
(Biskup, 1993a). Navedeno predstavlja samo
neke od mogućih razloga. Uzroke bi valjalo odrediti
posebnim istraživanjima koja bi pomoću socioloških i
psiholoških metoda uključila polaznike, nastavni program
studija i potrebe šumarstva za stručnim kadrovima.
Pritom je od odlučujućeg značenja podudarnost
osposobljenosti sa šansom primjene znanja i vještina u
praktičnome radu. Izostankom te podudarnosti osposobljenost
postaje sama sebi svrhom.


S obzirom da se objava ovoga rada podudara s razdobljem
nastajanja (možda i donošenja) novog nastavnog
plana i programa dodiplomskog studija, vjerojatno
će se u kasnijoj fazi pristupiti redizajniranju poslijediplomskog
studija.


Za ilustraciju razmišljanja o tome navodimo dijelove
iz članka (Neidhart, 1945): "...naša nastava niti u
srednjim niti na visokim, a ni poučavanje mladih šumarskih
inženjera u praksi ne bi smjeli biti šablonski,
konvencionalni, već u prvom redu individualni od intelekta
k intelektu. Konvencionalnost, šablonu i birokratizam
smatram najopasnijim neprijateljima poleta, duha
i napretka...."


Analizom magistarskih radova ustanovljen je niz
informacija. Navodimo neke od njih:




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 39     <-- 39 -->        PDF

M. Šporčić, V. Vondra: MAGISTARSKI RADOVI, OBRANJENI NA ŠUMARSKOM FAKULTETU U ZAGREBU ... Šumarski list br. 7 X, CXXV (2001), 391-404
Naslovu kao prvoj informaciji o radu treba posvetiti
više pozornosti. To posebice vrijedi za radove koji se
prenose (referiraju) u različitim publikacijama. Veći
broj naslova je preopširan i nedovoljno precizan.


Tek manji dio radova ima sažetak i glavne dijelove
napisane i na stranom jeziku. Smatramo daje to dobar
način, kojim se odradi znatan dio pripreme za objavljivanje
članka.


Poboljšanje kvalitete radova moguće je postići točnijim,
određenijim i preciznijim opisima cilja i zadaće
rada te metoda primijenjenih u rješavanju postavljenih
zadaća. Propusti u oblikovanju tih značajnih sastavnica
velika su manjkavost.


Radovi su po strukturi vrlo neujednačeni. Načini
strukturiranja mogu se pratiti prema pojedinim razdobljima,
tj. u znatnoj mjeri su određeni utjecajem mentora.
Bilo bi korisno, kao stoje predloženo za diplomske
radova (Vondra, 1993), izraditi Naputak o izradi
koji bi određivao kriterije što ih treba ispunjavati svaki
rad. Dobro bi došle i preporuke o načinu, jeziku i stilu
pisanja. Time bi bilo olakšano čitanje i razumijevanje
rada. Znanstvene se informacije pišu zato da ih se čita i
razumije (Silobrčić, 1989).


Teze obrađene u magistarskim radovima često dozive
svoju drugu objavu u skraćenom obliku, kao članak
u nekoj od publikacija. Koliko je članaka nastalo na osnovi
analiziranih radova, nismo istražili. U svakom
slučaju postojeća praksa je pozitivna, jer na taj način
informacije dolaze do većeg broja potencijalnih korisnika.
Magistarski radovi "uskladišteni" u fakultetskoj i
sveučilišnoj biblioteci ostaju relativno neiskorišteni.


Valjalo bi istražiti u kojoj mjeri autori nakon obrane
magistarskog rada i dalje ostaju prisutni u znanstvenoj
i stručnoj javnosti. Je li njihov stvaralački nemir rezultira
o novim istraživanjima i rezultatima ili nestaje nakon
završetka studija.


Pitanje iskorištenosti znanstveno i stručno usavršenih
kadrova vrlo je osjetljivo. Praćenjem daljnjeg života
i rada novih magistara moguće je utvrditi njihov doprinos
u praksi. S tim u vezi provedena istraživanja


pokazuju da visokostručni kadrovi u šumarstvu troše
77 % svog stručno-profesionalnog rada na obavljanje
rutinskih poslova, a samo 23 % na obavljanje kreativnih
zadataka; samo 23 % ih smatra da se količina i kvaliteta
njihova rada adekvatno valorizira (Bisku p i dr.,
1987). Takvo stanje ukazuje na izostanak stimuliranja
stručnjaka za usavršavanje, inovacije i racionalizaciju.
Biskup stoga, 1987. zaključuje da postoje znatne unutarnje
rezerve počevši od toga da se diplomirani inženjeri,
magistri i doktori znanosti više bave kreativnim
poslovima, tj. da se smanji područje rutinskih poslova
te da se kreativni i visokostručni radovi adekvatno valoriziraju
i nagrađuju. S relativno visokom vjerojatnošću
može se izreći tvrdnja da se poželjno unapređenje
nije dogodilo u devedesetim godinama.


Na temelju obavljene analize magistarskih radova
jednog od osam područja poslijediplomskih studija šumarstva
i prikazanog dijela ustanovljenih rezultata, ostaje
svakom čitatelju da stvori osobni sud o magistarskim
radovima i poveže važnost usavršavanja i osposobljavanja
ljudskog resursa s postojećim stanjem šumarske
prakse. Možda će objava ovoga rada potaknuti
nekog od potencijalnih istraživača da ispita stanje za
druga područja poslijediplomskih studija i na taj način
dodatno pridonese bazi znanja i literaturi o obrazovanju
za potrebe šumarstva u Hrvatskoj.


U razdoblju koje teče, te u skoroj budućnosti, realno
je očekivati kvalitativni skok unapređenja poslijediplomskog
studija i završnih radova. Očekivanje proizlazi
iz pojednostavnjenog, ubrzanog i jeftinijeg pristupa
informacijama (internet) iz svjetskih baza znanja.
Vjerojatno će studenti (magistrandi) i nastavnici (posebno
mentori) i u hrvatskim uvjetima iskoristiti te tehnološke
pogodnosti. Nekim budućim analitičarima bit
će izazov usporediti skupine magistarskih radova nastalih
u tekućem desetljeću s onima iz ranijeg razdoblja,
da bi se potvrdila ili odbacila hipoteza o unapređenju
potaknutom informatičkim tehnologijama. Prikazani
rezultati u ovome i njemu sličnim radovima omogućit
će analize u svrhu stalnog unapređenja obrazovanja
za potrebe šumarstva.


7. LITERATURA - References
7.1. Uporabljeni izvori - Used sources
1. Biskup, J., B. Ranogajac,A. Šajković, &
V. Terezin , 1987: Stupanj angažiranosti visokostručnih
kadrova na stručnim poslovima u šumarstvu
SRH. Glasnik za šumske pokuse, posebno
izdanje 3: 287-295, Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu.
2.
Biskup , J., 1993a: Radne vrijednosti studenata i
šumarskih inženjera. Šumarski list 117 (11-12):
465-474, Zagreb.
3. Biskup , J., 1993b: Samoreprodukcija i reprodukcija
šumarske profesije u Republici Hrvatskoj. Glasnik
za šumske pokuse, posebno izdanje 4: 347356,
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
4. Biskup , J., 1995: Studenti šumarstva 1990-1994.
Sociološka studija. Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, Zagreb, s. 1-127.
5.
Lukić , N., 1993: Metode i tehnika znanstvenog
rada. Interna nerecenzirana skripta, 2. nadopu


ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 40     <-- 40 -->        PDF

M. Sporčić, V. Vondra: MAGISTARSKI RADOVI. OBRANJENI NA ŠUMARSKOM FAKULTETU U ZAGREBU Šumarski list br. 7 -8, CXXV (2001), 391-404
njeno izdanje. Šumarski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, Zagreb, s. 1-48.


6.
Neidhart , N., 1945: Prilozi pitanju šumarskog
studija. Šumarski list 69: 32-39, Zagreb.
7.
Silobrčić , V., 1989: Kako sastaviti i objaviti
znanstveno djelo. JUMENA, Zagreb, s. 1-117.
8.
Vondra, V., 1993: Osposobljenost inženjera šumarstva
- nužnost cjelovitog razvitka šumarstva
Hrvatske. Glasnik za šumske pokuse, posebno
izdanje 4: 331-346, Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu.
9. *** Statut Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb 1997.
10. *** Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Monografija,
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb 1985, s. 1-48.
11. *** Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960. Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
1963, s. 1-618.
12.
*** Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj
1898-1998, knjiga druga. Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1998, s. 1-709
13. *** Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu -Arhiva
studentske referade, poslijediplomski studij.
14. *** Zakon o visokim učilištima. Narodne novine,
59/1996:2803-2824.
7.2. Analizirani magistarski radovi -Analyzed master´s theses
1. Bubnjević , M., 1963: Sadašnje mogućnosti mehanizacije
i racionalizacije rada pri gruboj pripremi
tla za podizanje plantaža četinjača u Jastrebarskom.
Magistarski rad. Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, s. 1-79.
2. Marković , J., 1969: Racionalizacija procesa rada
i proizvodnje kod iskorištavanja celuloznog drva
topolovih i vrbovih šuma čiste sječe s obzirom
na mesto, vreme i primenu makljanja. Magistarski
rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb, s. 1-92.
3. Klanj šček, V., 1971: Istraživanje zakonitosti kod
utovara oblovine jele i bukve. Magistarski rad.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb,
s. 1-94.
4. Radulović , S., 1971 : Racionalizacija i ekonomičnost
koranja bukovog celuloznog drva makijom
i strojem za koranje u šumi kod panja ili na
stovarištu. Magistarski rad. Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, s. 1-82.
5. Kuzmanić , I., 1972: Metode planiranja s osvrtom
na organizaciju i raspodjelu u šumskom gospodarstvu
"Mojica Birta" u Bjelovaru. Magistarski
rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb, s. 1-160.
6. Pečnik,
F., 1973: Istraživanja proizvodnosti rada
sa raznim lancima i metodama rada pri kresanju
grana smreke motornom pilom na temelju radnih
pokusa i statističkih analiza. Magistarski
rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb, s. 1-165.
7. Vrat ari ć, P., 1973: Ekonomske efektivnosti nekih
suvremenih oblika mehaniziranog i animalnog
transporta oblovine u uvjetima čistih sječa mekih
listača Podravsko-Podunavskog bazena.
Magistarski rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, Zagreb, s. 1-107.
8.0trin,Z.,
1974: Optimalna organizacija raspodjele
oblovine četinjača glavnim potrošačima, s obzi


rom na troškove kamionskog transporta iz određenih
sječina na području triju šumarija ŠG Ljubljana.
Magistarski rad. Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, Zagreb, s. 1-71.


9. Raguž, D., 1974: Kalkulacioni ključevi za raspodjelu
troškova ishrane jelenske divljači po spolu
i klasama starosti. Magistarski rad. Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, s. 1-112.
10. Terzin, V., 1975: Istraživanje optimalnog rješenja
dolaženja radnika na radilište i povratka k prenoćištu
u ŠPP "Slavonska šuma" Vinkovci. Magistarski
rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb, s. 1-99 + III.
11. Vlatković , S., 1975: Racionalizacija iskorišćivanja
šuma u zimskim uvjetima na području
Ličke Plješivice. Magistarski rad. Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, s. 1-196.
12. Hribljan, B., 1976: Organizacija rada agregata
sa zglobnim traktorom u iskorišćivanju prigorskih
šuma. Magistarski rad. Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, s. 1-152.
13.
Kovačević , Z., 1976: Šumsko gospodarstvo
Gospić u uvjetima sadašnje i optimalne otvorenosti
šuma. Magistarski rad. Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, s. 1-140.
14. Klasić , S., 1979: Ekonomski opravdane cijene
proizvodnje ukupnog šumskog transporta po
drvnim sortimentima šumarije Koska po planu
za 1978. godinu. Magistarski rad. Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, s. 1-149.
15. Zelić , J., 1981: Istraživanje elemenata organizacijske
i ekonomske faze pripreme kamionskog
šumskog transporta. Magistarski rad. Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, s. 1-186.
16. Pešut, B., 1982: Sinhronizacija kamionskog transporta
sa utovarom i istovarom oblovine na stovarištima
u uvjetima Šumarije Ogulin. Magistarski
rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb, s. 1-218.


ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 41     <-- 41 -->        PDF

M. Sporčić. V. Vomira: MAGISTARSKI RADOVI. OBRANJENI NA ŠUMARSKOM FAKULTETU U ZAGREBU Šumarski list br. 7 X. CXXV (2001). 391-404
17. Krznar , A., 1987: Utjecaj debljinske strukture na skih prometnica. Magistarski rad. Šumarski favrijednost
sastojine. Magistarski rad. Šumarski kultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, s. 1 -180.
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, s. 1-84. 26. Vuletič , D., 1996: Ekonomski gubici na vrijed


18. Novak , N., 1987: Razvoj informacijskog sustava nosti drva hrasta lužnjaka (Querem robur L.)
radne organizacije u šumarstvu. Magistarski rad. kao posljedica ozljeđivanja stabala. Magistarski
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zarad.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
greb, s. 1-119. Zagreb, s. 1-89 +VI.
19. Zdjelar , M., 1989: Utjecaj metode gradnje trak27
Preradović , S., 1997. Proučavanje radnih pokretorskih
vlaka na proizvodnost i ekonomičnost ta pri radu šumarskih radnika. Šumarski fakultet
rada, oštećivanje stabala i naprezanje radnika. Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, s. 1 -116 + VIII.
Magistarski rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u 28 M ilković , I., 1998: Utjecaj proreda na vrijednoZagrebu,
Zagreb, s. 1-127. sni prirast sastojina hrasta lužnjaka. Magistarski
20. Mar t inić , I., 1990: Interakcije metoda rada, radrad.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
nih uvjeta i proizvodnosti rada pri sječi i izradi Zagreb, s. 1-99 +XI.
drva u proredama sastojina. Magistarski rad. Šu29.
Rade Jagaš , D., 1998: Izbor sustava ključnih pomarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, s. kazatelja poslovanja kao osnova za donošenje
1-100.


poslovnih odluka u šumarstvu. Magistarski rad.


21.
Majstorović, S., 1991: Istraživanje organizaciŠumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zaje
rada na privlačenju drva u proredama sastojigreb,
s. 1-101.
na. Magistarski rad. Šumarski fakultet Sveučili30
Rajkovič , I., 1998: Ekonomske posljedice sušešta
u Zagrebu, Zagreb, s. 1-104.
nja hrasta lužnjaka na području Šumarije Lipo


22. Vondra , V., 1991: Uspješnost prijevoza drva kavac.
Magistarski rad. Šumarski fakultet Sveučimionskim
kompozicijama. Magistarski rad. Šulišta
u Zagrebu, Zagreb, s. 1-135.
marski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, s. 31 Beljo Re č i ć, M., 2000: Organizacijski i ekonom1-
110 + V. ski učinci slobodnog tržišta šumskim proizvodi23.
Bogdanović , J., 1993: Ekonomska efektivnost ma. Magistarski rad. Šumarski fakultet Sveučiliutovara
i transporta drva riječnim plovilima. šta u Zagrebu, Zagreb, s. 1-122 + II.
Magistarski rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u 32 Vlahinja , J., 2000: Istraživanje kriterija raspoZagrebu,
Zagreb, s. 1-103 +VI. djele troškova i dobiti zajedničkih šumskih pro24.
Dolenec , S., 1993: Utjecaj socioekonomskih i metnica. Magistarski rad. Šumarski fakultet
psiholoških činitelja na radnu sposobnost i učinSveučilišta
u Zagrebu, Zagreb, s. 1 -102 + X.
kovitost šumarskih radnika. Magistarski rad. Šu33.
Posavec, S., 2001: Vrednovanje metoda za promarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, s. cjenu vrijednosti šuma. Magistarski rad. Šu1-
115 + VI. marski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, s.


25. Dundo vi č, J., 1996: Gospodarski i ekološki kri1-
135.
teriji za planiranje, projektiranje i građenje šum-
SUMMARY: Postgraduate study was established in 1961 at the Faculty of Forestry
of Zagreb University. The reorganization of the study was carried out in 1988 and
1994. Today at the Forestry Department there are eight scientific postgraduate studies
and seven specialization programs. The courses are broken down into obligatory sub


jects of specific scientific orientation, obligatory optional subjects of two orientations
and free optional subjects. Educational programs include one-year specialization
courses and two-year courses for scientific training. Apartfrom graduated engineers
of forestry graduated engineers of agriculture, graduated architects and graduated
economists can also attend the courses of specific orientation. The study is completed
by the preparation and public defense of the specialization thesis or master s thesis.


As forty years have past since the study was established, it was considered necessary
to collect information required for making an expert and impartial survey of a 40year
postgraduate study process. Efforts were made to obtain a general assessment of
the postgraduate study by a synthetic cross-reference of qualitative and quantitative
indicators and to validate the contribution of master s theses to forestry knowledge for
the chosen field of study by a series of indicators obtained by the analyses of master s
theses and to estimate indirectly the time trend of changes and development of this
study from its establishment (1961) to the present day (2001).




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 42     <-- 42 -->        PDF

M. Sporčić. V. Vondra: MAGISTARSKI RADOVI, OBRANJENI NA ŠUMARSKOM FAKULTETU U ZAGREBU ... Šumarski list br. 7-8. CXXV (2001). 391-404
The data of previous study orientations were put together with the data of their successors.
Surveys were made in accordance with the actual scientific orientations and
five-year periods. The analysis of 33 master s theses of the study orientation Economy
of forest-management resources defended so far involved searching of the papers by
use of a preset procedure. The searching procedure included reading of introduction,
description of the paper´s scope and objective, methods applied for achieving the set
objective, discussion and conclusion on results as well as the summary. Visual forms of
supplements and results were established, listed references were counted as well as the
items of other used sources. The statement in the title of the article was used as the
motto for creating the analyses criteria.


A total of 846 candidates have attended the postgraduate study in forty years of its
existence. 87 % of them chose the scientific postgraduate study. Preference was given
to the study orientations Forest silviculture and Space arrangement of parks and natural
recreational facilities. An increasing growth of interest for scientific training has
been recorded in the last two decades. Each year, 21 persons on average have been
enrolled on a postgraduate study.


In the said period, at the Faculty of Forestry in Zagreb, 194 mater´s theses have
been defended. 180 (93 %) of them were scientific master´s theses and 14 (7 %) specialisation
theses. Most of the papers dealt with the field of Forest silviculture (21 %),
followed by Forest management and Economy of forest-management resources with 18
% of defended master´s theses each.


Only 23 % of the enrolled candidates won their master´s degree. The best ratio of
initiated and successfully completed studies was achieved in the field Breeding of forest
trees where 54 % of the candidates took their master´s degree. In the field Space
arrangement of parks and natural recreational facilities only 7.6 % of enrolled studenats
completed their study successfully.


The period between enrolling on a postgraduate study to the defence of the master s
thesis ranges between 2 and maximum 24 years, i.e. eight years on the average.


The fact that only every fourth candidate wins a master s degree and that it takes 3
to 4 times the time scheduled for completing the study, brings discredit on the postgraduate
study. The reason for these unfavourable features can be explained by inadequate
valorisation of expertise and professional skill but also by low aspirations of
candidates.


The analysis of master´s theses showed the possibility and necessity to upgrade
their quality. Better attention should be paid to the title, as the source of the first information.
A large number of titles is too extensive and insufficiently precise. The summary
and some segments of the papers are written in the foreign language only exceptionally.
A higher level of the papers can be achieved by a more accurate, more specific
and more precise description of the scope and objective of the thesis as well as of methods
applied in solving the set objectives. The omission of determining these key segments
is a serious deficiency. Reading and understanding of the thesis would be facilitated
if criteria were established specifying what each thesis must contain and giving
recommendations on the manner, language and style of writing. Publishing of articles
based on theses elaborated in master s papers is pointed out as a good way of providing
better information on research results.


In 80 % of cases, master s theses deal with the solution of practical problems met by
engineers of forestry in their everyday work. The most common are the problems of
productivity, efficiency and profitability of production in forestry.


Prepared and defended master´s theses are significant for forestry. Most of them
represent a serious contribution to forestry profession and science. Their contribution
consists in upgrading the performance of production and business functions, in reveal


ing knew conceptions and upgrading the methodology of studying production, biological
and ecological processes in forestry.
Key words: postgraduate study, master´s thesis, human resources in forestry,
forestry development