DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 32 <-- 32 --> PDF |
M. Šporčić. V. Voudra: MAGISTARSKI RADOVI, OBRANJENI NA ŠUMARSKOM FAKULTETU U ZAGREBU Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001), 391-404 Iz prikazanih distribucija upisanih studenata može se pretpostaviti da su kandidati preferirali znanstvene discipline OPPRO i UZGŠ, a da su ih znanstvene discipline OŠD i LG manje zanimale. Velik udio upisnika OPPRO-a objašnjava šira mogućnost zaposlenja i činjenica da to usmjerenje pored diplomiranih inženjera šumarstva mogu upisati i diplomirani inženjeri poljoprivrede i diplomirani arhitekti. Slični rezultati dobiveni su ispitivanjima distribucija tema diplomskih radova po znanstvenim područji ma. Naime, pri odabiru teme diplomskog rada studenti također preferiraju OPPRO i UZGŠ, dok naglašeno manji interes pokazuju za OŠD i ESGR (Vondra, 1993). Valjalo bi ispitati jesu li postojeća struktura poslijediplomskog studija i distribucije broja studenata posljedica potreba nastalih u praksi, ili ona proizlazi iz nekih drugih razloga. 4.2. Završetak poslijediplomskog studija - End of postgraduate study Nakon uspješno završenog studija, položenih ispita, izrade, povoljne ocjene i obrane magistarskog, odnosno specijalističkog rada, studentu se izdaje diploma kojom stječe znanstveni naziv magistra znanosti, odnosno stručni naziv magistra specijalista. Uvjeti i postupci za stjecanje akademskog stupnja magistra određeni su Zakonom o visokim učilištima (1996), Statutom Sveučilišta u Zagrebu i Statutom Šumarskog fakulteta ( 1997). U tablici 2. prikazana je distribucija magistarskih radova po znanstvenim usmjerenjima i godinama obrane. U četrdeset godina postojanja poslijediplomskog studija šumarstva na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, obranjena su 194 rada. Od toga je 180 (93 %) znanstvenih magistarskih radova i 14 (7 %) specijalističkih radova. Najviše radova izrađeno je iz područja UZGŠ (21 %), što je i rezultat velikog broja studenata koji upisuju to usmjerenje. Zatim slijede URŠ i EŠGR sa po 18 % obranjenih magisterija. Mali broj radova u prvom razdoblju objašnjava činjenica daje tih godina tek počelo organizirano odvijanje poslijediplomske nastave u klasičnom obliku. Naime, kako je postdiplomski studij osnovan 1961. godine, u tom razdoblju nije niti bilo puno kandidata koji bi mogli magistrirati. Posljednje razdoblje ostaje otvoreno. Pet novih magistara u četiri mjeseca 2001. godine, ukoliko se ne radi o slučajnosti, povoljan su pokazatelj trenda znanstvenog usavršavanja stručnjaka za potrebe šumarstva. Iz postojeće distribucije proizlazi da svake godine, u prosjeku, poslijediplomski studij uspješno završava 5 studenata. Tablica 2. Distribucija obranjenih magistarskih radova po znanstvenim usmjerenjima i petgodišnjim razdobljima Table 2 Distribution of defended master´s theses by scientific orientation and five-year periods Znanstveno Udjeli brojeva magistarskih radova po godinama i usmjerenjima usmjerenje Share of number of master´s theses by years and orientation Scientific 61 -65 66-70 71 -75 76-80 81 -85 86-90 91 -95 96-00 01 orientation Relativni udjeli, % - Relative shares, % UZGŠ 66,67 18,18 31,82 11,54 13,04 14,29 23,33 26,42 URS 9,09 22,73 7,69 30,43 19,05 16,67 16,98 40,00 ISKS 34,62 17,39 4,76 6,67 15,09 OPPRO 3,85 13,04 9,52 16,67 7,55 OSD 27,27 4,55 7,69 4,35 9,52 3,33 3,77 20,00 LG 9,52 6,67 7,55 20,00 ZS 18,18 9,09 15,38 13,04 14,29 13,33 7,55 ESGR 33,33 27,27 31,82 19,23 8,70 19,05 13,33 15,09 20,00 Ukupno Total 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 Zajedno, Nb Altogether, Nh 3 11 22 26 23 21 30 53 5 Zajedno Altogether % N" 21,13 18,04 12,37 7,73 6,70 4,64 11,34 18,04 41 35 24 15 13 9 22 35 100,00 194 ´ broj magistarskih radova - Number of master´s theses |