DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 33 <-- 33 --> PDF |
M. Šporčić. V. Vondra: MAGISTARSKI RADOVI. OBRANJENI NA ŠUMARSKOM FAKULTETU U ZAGREBU Šumarski liši br. 7 8, CXXV (2001). 391-404 4.3. (Ne)uspješno završen poslijediplomski studij (Non)successfully completed postgraduate study Iz prethodnih tablica (1, i 2.) može se zaključiti da između broja onih koji upisuju poslijediplomski i onih koji ga uspješno završavaju postoji veliki nesrazmjer. Od 846 upisanih studenata 194 njih je uspješno završilo studij. Ako se taj odnos ublaži izostavljanjem upisanih studenata u posljednjih pet godina (kandidati koji tek trebaju magistrirati), i nadalje ostaje činjenica da akademski stupanj magistra stječe tek svaki četvrti postdiplomant. Pokazatelji za cijelo razdoblje prikazani su na slici 1. Grafički prikaz, pored u tablicama prikazanih podataka uključuje i udio "magistara" u ukupnom broju postdiplomanata. Slika 1. Distribucije relativnih frekvencija u studijskim područjima prema ukupnom broju upisanih i ukupnom broju uspješno završenih studenata Figure 1 Distributions of relative frequences in study fields with regard to total enrollment and total number of students who completed their study successfully Na slici 1. uočavaju se dva ekstrema. Znanstveno usmjerenje OŠD sudjeluje u broju upisanih poslijediplomskih studija s najmanjim brojem kandidata, no čak 54 % njih, stoje znantno iznad prosjeka, uspješno završava studij. S druge strane područje OPPRO ima najviše upisanih studenata, a samo 7,6 % ih je okončalo studij obranom magisterija. Procjena je autora da bi udio kandidata koji ne završavaju studij smio iznositi najviše 30 %. Međutim, situacija je upravo suprotna, približno 30 % je udio onih kandidata koji polože sve ispite, izrade i obrane magistarski rad. Gotovo jednako stanje postoji na dodiplomskom studiju. U razdoblju 1960 - 1990 šumarstvo je diplomiralo samo 24 % upisanih studenata na prvu godinu studija (Biskup, 1995). 4.4. Od upisa do obrane - From enrollment to defense Proučavajući razvoj poslijediplomskog studija uočeno je pravilo s početka studija koje glasi: pristupnih mora najkasnije godinu dana nakon završenog studija položiti sve ispite i predati samostalan rad. U razdoblju od 40 prošlih godina mijenjali su se propisi kojima su normirana pravila poslijediplomskih studija u Hrvatskoj. Sadašnji Zakon o visokim učilištima (članak 50, stavak 2) određuje da magistarski ili doktorski rad koji nije obranjen u roku deset godina od dana prihvaćanja teme rada, podliježe ponovnom postupku prihvaćanja. Od 1996. godine, vjerojatno u ovisnosti o zakonskim rješenjima, vrijeme od upisa do završetka studija ima nagli trend skraćenja. U sadašnjem procesu valja upozoriti na dvije karakteristične grupe postiplomaca. U prvu ulaze budući znanstvenici/nastavnici na fakultetima ili institutima. U drugoj grupi su studenti koje na studij šalju poslodavci ili mu oni pristupaju iz osobnih potreba. Pouzdano se može tvrditi da će za prvu grupu studenata vrijeme studija biti ograničeno na četiri godine. U preostale dvije podgrupe i dalje će studij trajati duže ili ga veći dio polaznika neće završavati. Na slici 2. prikazano je vrijeme (godine) od upisa do završetka studija za one studente koji su studij završili. |