DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 34 <-- 34 --> PDF |
VI. Sporčić, V. Voudra: MAGISTARSKI RADOVI, OBRANJENI NA ŠUMARSKOM FAKULTETU U ZAGREBU Šumarski list br. 7 8, CXXV (2001), 391-404 Slika 2. Prosječno vrijeme od upisa studija do obrane završnog rada po studijskim usmjerenjima Figure 2 Average time from the study enrollment to the defense of the master´s thesis by study orientations Na slici se nalaze podaci i za specijalistički studij iako je za njega slika "iskrivljena". To stoga što je iz područja URŠ, ISKŠ, OPPRO i ZŠ do sada obranjen samo po jedan specijalistički rad. Vrijeme u kojemu su kandidati završavali studij kreće se u rasponu od najmanje 2 do najviše 24 godine. Od upisa poslijediplomskog studija do obrane magistarskog rada prosječno je bilo potrebno oko 8 godina. Sa slike 2. uočava se da se studij na znanstvenim usmjerenjima URS i LG, završavao u nešto kraćem vremenu (za oko 6 godina). Općenito se nameće zaključak daje za završetak studija utrošeno 3 do 4 puta više vre mena od predviđenog programom studija. Dodiplomski i poslijediplomski studij šumarstva karakterizira dužina trajanja studija. Usporedbom tog pokazatelja s ostalim studijima Sveučilišta u Zagrebu i studijima na ostalim sveučilištima u Hrvatskoj, dobio bi se odgovor da lije to posebnost studija šumarstva ili možda temeljna karakteristika zajedno ili sva sveučilišta u Republici Hrvatskoj. U razdoblju koje slijedi informacije toga tipa trebale bi biti jedno od polazišta za unapređenje i promjene pri redizajniranju visokoškolskog obrazovanja. 5. ANALIZA MAGISTARSKIH RADOVA - Analysis of master´s theses 5.1. Zajedničke informacije o magistarskim radovima - General information on master´s theses Od ukupno 35 obranjenih magistarskih radova s usmjerenja "prethodnica´´ i današnjeg usmjerenja Ekonomika šumsko-gospodarskih resursa analizirano je njih 33. Po jedan primjerak rada odlaže se u fakultetskoj knjižnici, jedan se prosljeđuje u Nacionalnu sveučilišnu biblioteku, a ostali ostaju kod mentora i članova komisije. Međutim, ako se neki radovi ne nalaze kod mentora, vrlo teško se mogu naći u knjižnici fakulteta i Sveučilišnoj biblioteci. Iz tih razloga analizom nisu obuhvaćena dva rada iz 60-tih godina. Oni su ostali nedostupni. Prema obujmu, radovi imaju 71 do 231 stranicu ili prosječno 126 stranica. Svi radovi zajedno napisani su na 4154 stranica. Broj pripisanih literaturnih jedinica po radu kreće se od 4 do najviše 137, s prosjekom od 46 izvora. U ukupnom broju literaturnih jedinica strana literatura sudjeluje sa 19 %. Njen broj se kreće od nule do najviše 37, s prosjekom od 9 stranih izvora po radu. Najčešća je inozemna literatura napisana na engleskom jeziku (46 %). Za engleskim jezikom slijede izvori na slovenskom (21 %) i njemačkom jeziku (12 %). Preostalih 21 % uporabljene inozemne literature napisano je na više jezika (ruski, češki, francuski i dr.). Ostali korišteni izvori (gospodarske osnove, arhivski materijal, statistički godišnjaci, zakoni, pravilnici i ostalo) kretali su se od nule do najviše 18, s prosjekom od 4 jedinice po radu. Naslov, najizloženiji i najčitaniji dio rada, predugačak je kod 7 radova. Naslov mora sa što manje riječi točno opisati sadržaj članka, magistarske ili doktorske teze, (Silobrčić, prema Day u, 1989). Kod 14 radova naslov je nedostatno stručno određen (preekstenzivan i preopćenit). Jasan i precizan naslov ima 12 (37 %) radova. Za 4 rada (iz početnog razdoblja) naslov se ne nalazi na naslovnici rada. Pisaćim je strojem napisano 16 radova, a na računalu 17. Prvi rad napisan na računalu pojavio se u 1987. godini. Svi kasniji radovi pisani su na računalima. |