DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 38 <-- 38 --> PDF |
M. Šporčić, V. Vondra: MAGISTARSKI RADOVI, OBRANJENI NA ŠUMARSKOM FAKULTETU U ZAGREBU ... Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001), 391-404 Slika 4. Distribucija magistarskih radova po kategorijama i godinama javne obrane Figure 4 Breakdown of master´s theses by categories and years of public defense Završavanjem poslijediplomskog studija novoproizvedeni magistri stječu kompleksna znanja i praktične vještine. Primjena tih znanja i vještina mora omogućiti učinkovito funkcioniranje cjelokupnog sustava. Svakodnevni rad profesije nije rutina ne 6. RASPRAVA Od osnivanja poslijediplomskog studija na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, taj studij je upisalo 846 kandidata. Ustanovljeno je da postoji preferencija prema znanstvenim usmjerenjima Uzgajanje šuma i Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata. Velik udio studenata koji upisuju Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata objašnjava se potrebom za lakšim zapošljavanjem izvan klasičnog šumarstva. U promatranom razdoblju magistrirala su 194 kandidata (23 % upisanih). Najbolji omjer upisa i završetka studija ostvarenje na usmjerenju Oplemenjivanje šumskog drveća na kojem je 54 % kandidata završilo studij. Na Oblikovanju parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata samo 7,6 % upisanih studenata je završilo studij. Najviše je magistarskih radova obranjeno na području Uzgajanja šuma - 21 % od ukupnog broja radova. Vrijeme od upisa poslijediplomskog studija do obrane magisterija kreće se u rasponu od 2 do najviše 24 godine, s prosjekom od osam godina. Usporedbom brojeva uspješno završenih studija i podataka o vremenu potrebnom da se to postigne, dobiva se nepovoljan pokazatelj o poslijediplomskom studiju. Razlog tih nepovoljnosti posredno se može objasniti rezultatima provedenih socioloških istraživanja. Oko 77 % inženjera šumarstva istaklo je da se stručnost i sposobnost u praksi odgovarajuće ne vrednuje go rješavanje problema. Profesija mora biti u stanju da teorijsko znanje svoje struke primijeni na rješavanje svakodnevnih problema u području svoje djelatnosti (Biskup, 1993b). - Discussion (Biskup i dr., 1987). Mogućnost napredovanja krajnje važnom aspiracijom ocijenilo je samo 17 % inženjera (Biskup, 1993a). Navedeno predstavlja samo neke od mogućih razloga. Uzroke bi valjalo odrediti posebnim istraživanjima koja bi pomoću socioloških i psiholoških metoda uključila polaznike, nastavni program studija i potrebe šumarstva za stručnim kadrovima. Pritom je od odlučujućeg značenja podudarnost osposobljenosti sa šansom primjene znanja i vještina u praktičnome radu. Izostankom te podudarnosti osposobljenost postaje sama sebi svrhom. S obzirom da se objava ovoga rada podudara s razdobljem nastajanja (možda i donošenja) novog nastavnog plana i programa dodiplomskog studija, vjerojatno će se u kasnijoj fazi pristupiti redizajniranju poslijediplomskog studija. Za ilustraciju razmišljanja o tome navodimo dijelove iz članka (Neidhart, 1945): "...naša nastava niti u srednjim niti na visokim, a ni poučavanje mladih šumarskih inženjera u praksi ne bi smjeli biti šablonski, konvencionalni, već u prvom redu individualni od intelekta k intelektu. Konvencionalnost, šablonu i birokratizam smatram najopasnijim neprijateljima poleta, duha i napretka...." Analizom magistarskih radova ustanovljen je niz informacija. Navodimo neke od njih: |