DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 39 <-- 39 --> PDF |
M. Šporčić, V. Vondra: MAGISTARSKI RADOVI, OBRANJENI NA ŠUMARSKOM FAKULTETU U ZAGREBU ... Šumarski list br. 7 X, CXXV (2001), 391-404 Naslovu kao prvoj informaciji o radu treba posvetiti više pozornosti. To posebice vrijedi za radove koji se prenose (referiraju) u različitim publikacijama. Veći broj naslova je preopširan i nedovoljno precizan. Tek manji dio radova ima sažetak i glavne dijelove napisane i na stranom jeziku. Smatramo daje to dobar način, kojim se odradi znatan dio pripreme za objavljivanje članka. Poboljšanje kvalitete radova moguće je postići točnijim, određenijim i preciznijim opisima cilja i zadaće rada te metoda primijenjenih u rješavanju postavljenih zadaća. Propusti u oblikovanju tih značajnih sastavnica velika su manjkavost. Radovi su po strukturi vrlo neujednačeni. Načini strukturiranja mogu se pratiti prema pojedinim razdobljima, tj. u znatnoj mjeri su određeni utjecajem mentora. Bilo bi korisno, kao stoje predloženo za diplomske radova (Vondra, 1993), izraditi Naputak o izradi koji bi određivao kriterije što ih treba ispunjavati svaki rad. Dobro bi došle i preporuke o načinu, jeziku i stilu pisanja. Time bi bilo olakšano čitanje i razumijevanje rada. Znanstvene se informacije pišu zato da ih se čita i razumije (Silobrčić, 1989). Teze obrađene u magistarskim radovima često dozive svoju drugu objavu u skraćenom obliku, kao članak u nekoj od publikacija. Koliko je članaka nastalo na osnovi analiziranih radova, nismo istražili. U svakom slučaju postojeća praksa je pozitivna, jer na taj način informacije dolaze do većeg broja potencijalnih korisnika. Magistarski radovi "uskladišteni" u fakultetskoj i sveučilišnoj biblioteci ostaju relativno neiskorišteni. Valjalo bi istražiti u kojoj mjeri autori nakon obrane magistarskog rada i dalje ostaju prisutni u znanstvenoj i stručnoj javnosti. Je li njihov stvaralački nemir rezultira o novim istraživanjima i rezultatima ili nestaje nakon završetka studija. Pitanje iskorištenosti znanstveno i stručno usavršenih kadrova vrlo je osjetljivo. Praćenjem daljnjeg života i rada novih magistara moguće je utvrditi njihov doprinos u praksi. S tim u vezi provedena istraživanja pokazuju da visokostručni kadrovi u šumarstvu troše 77 % svog stručno-profesionalnog rada na obavljanje rutinskih poslova, a samo 23 % na obavljanje kreativnih zadataka; samo 23 % ih smatra da se količina i kvaliteta njihova rada adekvatno valorizira (Bisku p i dr., 1987). Takvo stanje ukazuje na izostanak stimuliranja stručnjaka za usavršavanje, inovacije i racionalizaciju. Biskup stoga, 1987. zaključuje da postoje znatne unutarnje rezerve počevši od toga da se diplomirani inženjeri, magistri i doktori znanosti više bave kreativnim poslovima, tj. da se smanji područje rutinskih poslova te da se kreativni i visokostručni radovi adekvatno valoriziraju i nagrađuju. S relativno visokom vjerojatnošću može se izreći tvrdnja da se poželjno unapređenje nije dogodilo u devedesetim godinama. Na temelju obavljene analize magistarskih radova jednog od osam područja poslijediplomskih studija šumarstva i prikazanog dijela ustanovljenih rezultata, ostaje svakom čitatelju da stvori osobni sud o magistarskim radovima i poveže važnost usavršavanja i osposobljavanja ljudskog resursa s postojećim stanjem šumarske prakse. Možda će objava ovoga rada potaknuti nekog od potencijalnih istraživača da ispita stanje za druga područja poslijediplomskih studija i na taj način dodatno pridonese bazi znanja i literaturi o obrazovanju za potrebe šumarstva u Hrvatskoj. U razdoblju koje teče, te u skoroj budućnosti, realno je očekivati kvalitativni skok unapređenja poslijediplomskog studija i završnih radova. Očekivanje proizlazi iz pojednostavnjenog, ubrzanog i jeftinijeg pristupa informacijama (internet) iz svjetskih baza znanja. Vjerojatno će studenti (magistrandi) i nastavnici (posebno mentori) i u hrvatskim uvjetima iskoristiti te tehnološke pogodnosti. Nekim budućim analitičarima bit će izazov usporediti skupine magistarskih radova nastalih u tekućem desetljeću s onima iz ranijeg razdoblja, da bi se potvrdila ili odbacila hipoteza o unapređenju potaknutom informatičkim tehnologijama. Prikazani rezultati u ovome i njemu sličnim radovima omogućit će analize u svrhu stalnog unapređenja obrazovanja za potrebe šumarstva. 7. LITERATURA - References 7.1. Uporabljeni izvori - Used sources 1. Biskup, J., B. Ranogajac,A. Šajković, & V. Terezin , 1987: Stupanj angažiranosti visokostručnih kadrova na stručnim poslovima u šumarstvu SRH. Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje 3: 287-295, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 2. Biskup , J., 1993a: Radne vrijednosti studenata i šumarskih inženjera. Šumarski list 117 (11-12): 465-474, Zagreb. 3. Biskup , J., 1993b: Samoreprodukcija i reprodukcija šumarske profesije u Republici Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje 4: 347356, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 4. Biskup , J., 1995: Studenti šumarstva 1990-1994. Sociološka studija. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, s. 1-127. 5. Lukić , N., 1993: Metode i tehnika znanstvenog rada. Interna nerecenzirana skripta, 2. nadopu |