DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 43 <-- 43 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001), 405-412 UDK 630* 156 - 451 GOSPODARENJE SUMOM I DIVLJACI S OSVRTOM NA PROBLEME U NJEMAČKIM ŠUMAMA WALDBAU UND WILD VERWALTEN MIT HINSICHT AUF DIE PROBLEME IN DEUTSCHEN WÄLDERN Marijan GRUBEŠIĆ* UVOD Problemi gospodarenja šumama u pojedinim europskim zemljama nama se ponekad čine nestvarnim ili teško usporedivim sa stanjem u našim šumama. Razlozi teškoća u usporedbi su jednim dijelom u tome, što su naše šume prirodne, s očuvanom iskonskom florom i faunom, i njima se gospodari na način koji najviše oponaša prirodne procese. Umjetno podignutih sastojina ili bolje reći monokultura relativno je malo, a i njihova uloga je samo pionirska, te se na toj površini kasnije uzgaja prirodna vegetacija. Drugi problem koji opterećuje šumarstvo, u nama po tradiciji šumarstva bliskim zemljama, je divljač, koja zbog prevelike brojnosti i koncentarcije otežava ili čak onemogućava obnovu sastojina. Pored ovih gospodarskih problema u srednjoeuropskim zemljama, problem je nestanak biološke raznolikosti u šumama u odnosu na sastav biljnog i životinjskog svijeta. Biodiverzitet postaje sve veća nepoznanica u uvjetima intenzivnog pošumljavanja i podizanja monokultura. Koji su problemi u primjerice Njemačkoj što se tiče odnosa divljači i šume, nestanka prirodne raznolikosti i očuvanja stabilnosti ekosustava, može se zaključiti iz izvješća o njemačkim šumama u 2000. godini. Gospodarenje šumom i divljači Problem Njemačke U Njemačkim šumama već sto godina susreće se isti problem - gubitak mješovitih šuma prouzročen, pored načina gospodarenja šumama i umjetnom obnovom sastojina, brštenjem rijetkih i ekološki vrednih vrsta nakon obnove sastojine. Posebice selektivno brste srne, koje uglavnom konzumiraju listače i prateće vrste (drveća i grmlja), a glavne vrste u sastojini, posebno crnogorične kao što su smreka i bor, ostaju neoštećene. Za vrijeme inventure šuma ustanovljeno je, da je svako treće mlado stabalce visine od 20 do 50 cm oštećeno uslijed brštenja (35,8 %), a kod stabalaca visine od 51 do 130 cm daljnjih 29,4 %. Znatno su jače oštećene bjelogorične vrste, kod kojih je obršteno čak 41,8 % stabalaca visine 20 do 50 cm. Od četinjača, izrazito osjetljiva na brštenje je jela, sa 47,7 % oštećenja u dobi pomlatka. Inventura je pokazala da su u privatnim šumama oštećenja od brštenja divljači veća nego stoje to slučaj Doc. dr. se. Marijan Grubešić, Šumarski fakultet Zagreb, Svctošimunska 25, Zagreb odumiranje šume odozdo u državnim. Ta je razlika posebno izrazita u Bavarskoj, gdje se od 1986. god. svake treće godine vrši utvrđivanje intenziteta brštenja prema jedinstvenim standardiziranim kriterijima, čiji su rezultati mjerodavni za planiranja odstrela divljači. Povećanjem odstrela u državnim šumama "vidljivo" su smanjena oštećenja od bršćenja u posljednjih šest godina, za razliku od privatnih šuma gdje su oštećenja još uvjek vrlo velika, što upravo pokazuju i brojke dobivene na temelju provedene inventure savezne šume za Bavarsku. Dok je u privatnoj šumi svaki drugi hrast bio obršten (52 %), u državnoj šumi obršten je "samo" svaki treći (36 %). Problem brštenja i dalje je ogroman, a odražava se na gubitak mješovitosti vrsta drveća u njemačkim šumama, a ide na uštrb bjelogoričnih vrsta i ekološki vrednije jele, a u korist monokultura smreke. U novim saveznim državama situacija je još drastičnija zbog izrazito povećanog broja dvopapkara. Obnova sastojine po pravilu uspijeva samo u ograđenom prostoru. Ograđenih površina za vrijeme inventure bilo je 191.000 ha ili 3 % površine njemačkih šuma. |